Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Pahonoraa a Iehova i te hoê pure haavare ore

Pahonoraa a Iehova i te hoê pure haavare ore

Pahonoraa a Iehova i te hoê pure haavare ore

“Ia ite te taata atoa e, o Iehova to oe iˈoa, e o oe anaˈe tei Teitei i te fenua atoa nei.”—SAL. 83:18.

1, 2. Eaha ta e rave rahi i farerei, e eaha nau uiraa e tia ia uihia?

 A TAU matahiti aˈenei, ua ahoaho roa te hoê vahine no te hoê ati i tupu i pihai iho i to ˈna vahi. Fanauhia i roto i te hoê utuafare Katolika Roma, ua ani oia i te tauturu i te perepitero no reira, aita râ oia i hinaaro e paraparau noa ˈtu ia ˈna. Ua pure aˈera oia i te Atua: “Aita vau i ite o vai oe . . . , ua ite râ vau e te vai ra oe. A tauturu mai na ia ite au ia oe!” I muri rii aˈe, ua haere mai nau Ite no Iehova e farerei ia ˈna e ua horoa mai ra i te tamahanahanaraa e te ite ta ˈna i imi na. I rotopu e rave rahi atu mea, ua haapii raua ia ˈna e e iˈoa to te Atua, o Iehova. I to ˈna iteraa i te reira, putapû roa ˈtura oia. “A feruri na,” ta ˈna i parau, “teie te Atua ta ˈu i hinaaro noa na e ite mai to ˈu tamarii-riirii-raa mai â!”

2 Tera atoa ta e rave rahi i farerei. E mea pinepine te taime matamua ratou e ite ai i to Iehova iˈoa, tei to ratou ïa taioraa i te Salamo 83:18 i roto i te Bibilia. I roto i te Traduction du monde nouveau, te taio nei tatou: “Ia ite te taata e o oe, o Iehova te iˈoa, o oe anaˈe te Teitei i te fenua atoa nei.” Ua uiui aˈena anei ïa oe no te aha te Salamo 83 i papaihia ˈi? Eaha te mau tupuraa e turai i te taata taitahi ia ite e o Iehova te Atua mau hoê roa? Eaha ta tatou e nehenehe e haapii i teie salamo i teie mahana? E hiˈopoa tatou i teie nau uiraa i roto i teie tumu parau. a

Opuaraa ino i te nunaa o Iehova

3, 4. Na vai i papai i te Salamo 83, e eaha te fifi ta ˈna e faataa ra?

3 Ia au i te parau faaomuaraa, e “Salamo na Asapha” te Salamo 83. E huaai paha te taata papai i te salamo na te ati Levi ra o Asapha, te hoê taata faataˈi upaupa tuiroo a faatere ai te arii Davida. I roto i te salamo, te taparu ra te fatu salamo ia Iehova ia haa mai no te turu i to ˈNa mana arii e no te faaite i to ˈNa iˈoa. Ua papaihia paha te salamo tau taime i muri aˈe i te poheraa o Solomona. No te aha? No te mea i te roaraa o te mau faatereraa a Davida e a Solomona, e ere te arii o Turia i te enemi o Iseraela. I te taime râ a papaihia ˈi te Salamo 83, ua fariu ê to Turia ia Iseraela e ua tahoê i to ˈna mau enemi.

4 Te horoa ra te fatu salamo i te mau iˈoa o na nunaa hoê ahuru e opua ino ra e haamou i te nunaa o te Atua. Te parahi ra taua mau enemi ra e ati noa ˈˈe ia Iseraela, e ua tapurahia i muri nei: “Te mau tiahapa o Edoma, e te ati Isemaela, to Moabi, e to Hagara, to Gebala, to Amona, e to Amaleka, to Philiseti, e to Turia atoa ra. Ua amui atoa Asura ia ratou.” (Sal. 83:6-8) Eaha te tupuraa o te tuatapaparaa ta te salamo e faahiti ra? Te manaˈo ra vetahi e te faahiti ra te salamo i te aroraa a te mau nunaa tahoê o Amona, Moabi, e to te mouˈa Seira ia Iseraela i te tau o Iehosaphata. (Par. 2, 20:1-26) Te manaˈo ra vetahi ê e te faahiti ra te reira i te riri matauhia ta Iseraela i farerei i to ˈna mau nunaa tapiri i te roaraa o to ˈna tuatapaparaa.

5. E nafea te Salamo 83 e tauturu ai i te mau Kerisetiano o teie tau?

5 Noa ˈtu eaha te tupuraa, na te Atua ra o Iehova mau â i faaurua i te papairaa o teie himene puai mau i te hoê taime i atihia ˈi to ˈna nunaa. Te faaitoito atoa ra te salamo i te mau tavini a te Atua o teie tau, o tei faaû i te roaraa o to ratou tuatapaparaa i te hoê aroraa i muri aˈe i te tahi atu a te mau enemi i faaoti papu i te haamou ia ratou. E e faaetaeta mau â te reira ia tatou i te tau no a muri aˈe e fatata maira a haaputuputu ai o Goga no Magoga i ta ˈna mau nuu i roto i te hoê tutavaraa hopea no te haamou i te mau taata atoa e haamori i te Atua ma te varua e te parau mau.—A taio i te Ezekiela 38:2, 8, 9, 16.

Te tapitapi matamua roa ˈˈe

6, 7. (a) Te pure ra te fatu salamo no te aha i roto i te faaomuaraa parau o te Salamo 83? (b) Eaha ta te fatu salamo tapitapi matamua roa ˈˈe?

6 A faaroo mai na i te fatu salamo e hohora ra i to ˈna huru aau i roto i te pure: “Eiaha oe e mamû noa, e te Atua e; eiaha oe, e te Atua, e parahi noa ma te parau ore. Inaha hoi! te auě nei te mau enemi, e te feia i riri mai ia oe ra, te teitei nei ïa te upoo. Te imi ra ratou i te ravea paari i to oe ra mau taata . . . Ua amui tahi noa ta ratou ra parauraa: ua tahoê noa ta ratou parau ia oe.”—Sal. 83:1-5.

7 Eaha ta te fatu salamo tapitapi matamua roa ˈˈe? Parau mau, ua haapeapea rahi paha oia no to ˈna iho ora e to to ˈna utuafare. I roto râ i ta ˈna pure, ua haamau oia i to ˈna feruriraa i nia i te faahaparaa e faataehia ra i nia i te iˈoa o Iehova e te mau fifi i nia i te nunaa e amo ra i tera iˈoa. Ia tapea tatou paatoa i te hoê â huru hiˈoraa vai faito noa a faaoromai ai tatou i te mau mahana hopea fifi o teie ao tahito.—A taio i te Mataio 6:9, 10.

8. Eaha te fa a te mau nunaa i te opua-ino-raa ia Iseraela?

8 Te faahiti ra te fatu salamo i te mau enemi o Iseraela i te na ôraa: “Haere mai, tatou e tâpû ê atu, eiaha ia riro ei fenua; eiaha te iˈoa ra o Iseraela ia manaˈo-faahou-hia ˈtu.” (Sal. 83:4) Eaha râ tera mau nunaa i te riri i te nunaa maitihia a te Atua e! E tumu ê atu â râ ta ratou no ta ratou opuaraa ino. Ua nounou ratou i te fenua o Iseraela e ua faaahaaha: “Tatou e haru i te mau parahiraa o te Atua no tatou iho.” (Sal. 83:12) Te ite-mau-hia ra anei te tahi mea mai tera i to tatou tau? E!

“To parahiraa moˈa”

9, 10. (a) I mutaa ihora, eaha te parahiraa moˈa o te Atua? (b) Eaha te mau haamaitairaa e fanaˈohia ra i teie mahana e te toea faatavaihia e te mau “mamoe ê atu”?

9 I mutaa ihora, ua faataahia te Fenua tǎpǔhia mai te parahiraa moˈa o te Atua. A haamanaˈo na i te himene upootiaraa ta te mau Iseraela i himene i muri aˈe i te faaoraraahia mai Aiphiti mai: “E aratai â oe i te mau taata nei ma to oe ra hamani maitai, i tei faaorahia e oe ra; e aratai â oe ia ratou i to parahiraa moˈa i to puai na.” (Exo. 15:13) I muri aˈe, i roto i taua “parahiraa” ra, te vai ra te hoê hiero e to ˈna autahuˈaraa e te hoê oire pu, o Ierusalema, e te hoê opu hui arii no roto mai ia Davida e tei parahi i nia i te terono o Iehova. (Par. 1, 29:23) Ua tano ïa Iesu i te parauraa ia Ierusalema ‘te oire o te Arii rahi.’—Mat. 5:35.

10 E i to tatou tau ïa? I 33 T.T., ua fanauhia mai te hoê nunaa apî, ‘te Iseraela o te Atua.’ (Gal. 6:16) Ua rave taua nunaa ra, oia hoi te mau taeae faatavaihia a Iesu Mesia, i te ohipa ta te Iseraela pae tino i ore roa i rave, te faaiteraa ïa i te iˈoa o te Atua. (Isa. 43:10; Pet. 1, 2:9) No ratou, ua faaau Iehova i te hoê â parau fafau ta ˈna i faaau ia Iseraela i tahito: “Ei Atua vau no ratou, e ei taata hoi ratou no ˈu.” (Kor. 2, 6:16; Lev. 26:12) I 1919, ua tuu Iehova i te toea o ‘te Iseraela o te Atua’ i nia i te hoê tiaraa taa ê e i taua taime ra, ua rave ratou i te hoê “fenua,” te hoê tuhaa ohipa pae varua i reira to ratou fanaˈoraa i te hoê paradaiso pae varua. (Isa. 66:8) Mai te mau matahiti 1930 mai â, ua mirioni te mau “mamoe ê atu” tei amui ia ratou. (Ioa. 10:16) Te haapapu ra te oaoa e te ruperupe pae varua o teie mau Kerisetiano o teie tau i te tia-mau-raa o te mana arii o Iehova. (A taio i te Salamo 91:1, 2.) Eaha râ te reira i te faariri ia Satani e!

11. Eaha noâ te fa tumu a te mau enemi o te Atua?

11 I te roaraa o te tau hopea, ua turai Satani i to ˈna mau tia i te fenua nei ia patoi i te toea faatavaihia e to ratou mau hoa o te mau mamoe ê atu. Tera tei tupu i Europa Tooa o te râ i raro aˈe i te mau Nazis e i Europa Hitia o te râ i raro aˈe i te faatereraa Communiste a te Hau Amui Soviétique. Ua tupu atoa te reira i e rave rahi fenua ê atu, e e tupu â, i te roaraa iho â râ o te aroraa hopea a Goga no Magoga. I roto i taua aroraa ra, e haru paha te mau taata patoi i te mau mea atoa e fatuhia ra e te nunaa o Iehova, mai ta te mau taata patoi i na reira na i tahito ra. Ta Satani noâ râ fa tumu, o te faaoreraa ïa ia tatou ei nunaa ia ore te hoê taata e haamanaˈo i te iˈoa “Ite no Iehova.” E nafea Iehova i mua i teie aaraa o to ˈna mana arii? A hiˈo faahou mai na i te mau parau a te fatu salamo.

Hiˈoraa no te upootiaraa a Iehova

12-14. Eaha na upootiaraa e piti o te tuatapaparaa piri atu i te oire o Megido ta te fatu salamo e haamanaˈo ra?

12 A tapao na i te puai o te faaroo o te fatu salamo i to Iehova neheneheraa e tapea i te mau opuaraa a te mau nunaa enemi. E faaô mai oia i roto i te salamo e piti upootiaraa faufaa a Iseraela i nia i to ˈna mau enemi piri atu i te oire tahito o Megido, tei nia ê i te vahi papu o taua noâ iˈoa ra. I te roaraa o te tau veavea, e nehenehe te tahora mǎrô o te anavai o Kisona e itehia na roto atu i te vahi papu. I muri aˈe i te hoê tau toetoe rahi, e haamoe te vai pue i te vahi papu. Peneiaˈe no reira i parau-atoa-hia ˈi te anavai “te pape ra o Megido.”—Tav. 4:13; 5:19.

13 Fatata 15 kilometera i te tahi paeau mai o te peho o Megido, te vai ra te mouˈa o More i reira, i te tau o te tavana ra o Gideona, te mau nuu tahoê o Midiana, o Amaleka, e to Hitia o te râ i te haaputuputuraa no te aro. (Tav. 7:1, 12) E 300 noa taata to te nuu iti a Gideona i te pae hopea, ma te tauturu râ a Iehova, ua upootia mai ratou i nia i te nuu enemi rahi roa. Mea nafea? Ma te pee i te aratairaa a te Atua, ua haaati ratou i te puhapa enemi i te po ma te tapea i te mau auˈa o tei faatapuni i te mau lamepa e ama ra. Ia Gideona i faaite te tapao, ua haaparari to ˈna mau taata i te mau auˈa e ua ite-taue-hia maira te mau lamepa i faatapunihia. I taua taime ra, ua faaoto ratou i ta ratou pu e ua pii atura: “O te ˈoˈe o Iehova, e ta Gideona!” Ua huehue aˈera te enemi, e ua fariu ratou no te haapohe te tahi i te tahi; ua horo te feia i ora mai i te tahi paeau o te anavai Ioridana. I te hoê â taime, mea rahi te Iseraela i apiti mai no te tapapa i te enemi. I te taatoaraa, 120 000 faehau enemi tei haapohehia.—Tav. 7:19-25; 8:10.

14 Fatata e 6 kilometera i te tahi pae mai o te mouˈa More, i te tahi atu paeau o te peho o Megido, te vai ra te mouˈa Tabora. I reira te tavana ra o Baraka i te haaputuputuraa i mua ˈˈenei 10 000 nuu Iseraela no te aro i te nuu a Iabina, te arii Kanaana o Hazora, faaterehia e to ˈna raatira rahi o te nuu ra o Sisera. E 900 pereoo tamaˈi i tamauhia te mau tipi roa auri haapohe, o te ohu e te mau huira to teie nuu Kanaana. A putuputu ai te mau nuu a Iseraela, aita rea e mauhaa ta ratou, i nia i te mouˈa Tabora, ua arataihia ta Sisera nuu i roto i te peho. “Pau ihora Sisera e te mau pereoo atoa na ˈna ia Iehova e te nuu atoa na ˈna.” Peneiaˈe na te hoê ûa taue rahi i tapea i te mau pereoo i roto i te vari no te maniiraa mai o te pape ra o Kisona. Ua haapohehia te taatoaraa o te nuu e te mau Iseraela.—Tav. 4:13-16; 5:19-21.

15. (a) Te pure ra te fatu salamo ia Iehova ia aha? (b) Te haamanaˈo maira te iˈoa o te aroraa hopea a te Atua i te aha?

15 Te taparu ra te fatu salamo ia Iehova ia na ô atoa i te mau nunaa e haafifi ra i te oraraa o Iseraela i to ˈna tau. Te pure ra oia: “Na reira oe ia ratou mai ta oe i rave ia Midiana; e ia Sisera e ia Iabina i te pape ra ia Kisona. Pohe ihora hoi ratou i Ene-dora, riro atura ei para no te fenua.” (Sal. 83:9, 10) Te mea papu, ua parauhia te aroraa hopea a te Atua i te ao a Satani o Aramagedo (te auraa “Mouˈa o Megido”). Te haamanaˈo maira tera iˈoa i te mau aroraa faufaa i tupu piri atu ia Megido. Te haapapu maira to Iehova upootiaraa i roto i tera mau aroraa i tahito i to ˈna upootiaraa papu mau i te tamaˈi o Aramagedo.—Apo. 16:13-16.

A pure no te faatiaraa ia Iehova

16. Mea nafea to te mau taata patoi mata i te ‘tapoˈiraahia i te haama’ i teie mahana?

16 I te roaraa o teie “anotau hopea,” ua tapea Iehova i te mau tutavaraa atoa no te haamou i to ˈna nunaa. (Tim. 2, 3:1) Ei faahopearaa, ua haama te feia patoi. Ua faaite atea te Salamo 83:16 i te reira i te na ôraa: “E tapoˈi i to ratou mata i te haama, ia imi ratou i to oe ra iˈoa, e Iehova.” I te tahi e te tahi fenua, aita roa te mau taata patoi i manuïa noa ˈˈe i roto i ta ratou tutavaraa e haamamû i te mau Ite no Iehova. I tera mau fenua, na te aueue ore e te faaoromai o te feia haamori o te hoê anaˈe Atua mau i horoa i te faaiteraa i te feia aau e tano, e ua ‘imi e rave rahi i to Iehova iˈoa.’ I te fenua e rave rahi i hamani-ino-uˈana-hia ˈi i mua ˈˈenei te mau Ite no Iehova, e tausani, e hanere tausani atoa, taata arue oaoa ia Iehova i teie nei. Auê ïa upootiaraa no Iehova e! E eaha râ to ˈna mau enemi i te haama e!—A taio i te Ieremia 1:19.

17. Eaha te tupuraa atâta ta te huitaata e faaruru, e ua fatata tatou i te haamanaˈo i teihea mau parau?

17 Ua ite mau iho â tatou e eita te aroraa e faaea. E e tamau tatou i te poro haere i te evanelia—i te feia patoi atoa. (Mat. 24:14, 21) Ua fatata râ te ravea e matara ra i teie nei i te feia patoi no te tatarahapa e no te fanaˈo i te ora i te hope. Mea faufaa roa ˈtu â te faatiaraa i te iˈoa o Iehova i te faaoraraa o te taata. (A taio i te Ezekiela 38:23.) Ia tahoê mai te mau nunaa atoa o te ao nei i roto i te tutavaraa e haamou i te nunaa o te Atua i faaite-atea-hia, e haamanaˈo tatou i teie mau parau o te pure a te fatu salamo: “Ia haama ratou e ia maheahea e a muri noa ˈtu! ia tapoˈihia ratou e te hepohepo e pohe atu!”—Sal. 83:17.

18, 19. (a) Eaha te tiai maira i te feia patoi papu i te mana arii o Iehova? (b) E nafea te faatiaraa hopea e fatata maira o te mana arii o Iehova e ohipa ˈi i nia ia oe?

18 E hopea haama te tiai maira i te feia patoi papu i te mana arii o Iehova. Te faaite ra te Parau a te Atua e e roohia te feia o te ‘ore e faaroo i te evanelia’—te tumu ïa ratou e haamouhia ˈi i Aramagedo—i “te pohe mure ore.” (Tes. 2, 1:7-9) E riro to ratou haamouraa e te oraraa ˈtu o te feia e haamori ma te parau mau ia Iehova ei haapapuraa mau e o Iehova te Atua mau hoê roa. I roto i te ao apî, eita tera upootiaraa rahi e aramoinahia. E ite ‘te feia parau-tia e te feia parau-tia ore o te tia faahou mai’ i ta Iehova ohipa rahi. (Ohi. 24:15) I roto i te ao apî ratou e ite papu mau ai i te paari ia ora i raro aˈe i te mana arii o Iehova. E e papu oioi i te feia haehaa i rotopu ia ratou e o Iehova te Atua mau hoê roa.

19 Auê ïa a muri aˈe faahiahia ta to tatou Metua î i te here i te raˈi i faaineine no to ˈna mau taata haamori haapao maitai e! Aita anei oe e turaihia ra ia pure e ia horoa mai Iehova i te hoê pahonoraa hopea i ta te fatu salamo pure ia Iehova: “Ia haama [to mau enemi] e ia maheahea e a muri noa ˈtu! ia tapoˈihia ratou e te hepohepo e pohe atu! Ia ite te taata atoa e, o Iehova to oe iˈoa, e o oe anaˈe tei Teitei i te fenua atoa nei.”—Sal. 83:17, 18.

[Nota i raro i te api]

a Hou te hiˈopoaraa o teie tumu parau, e faufaahia oe i te taioraa i te Salamo ia matau oe iho i te mea e vai ra i roto.

E nehenehe anei outou e faataa?

• Eaha te tupuraa ta Iseraela i faaû i papaihia ˈi te Salamo 83?

• Eaha te tapitapi matamua roa ˈˈe a te taata papai i te Salamo 83?

• O vai te fa o to Satani riri i teie mahana?

• E nafea Iehova e pahono ai i te pae hopea i te pure faaitehia i roto i te Salamo 83:18?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa fenua i te api 21]

(Hiˈo i te papai)

E nafea te mau aroraa i tupu piri atu ia Megido i tahito ra e faataa ˈi i to tatou a muri aˈe?

Anavai o Kisona

Haroseta

Mouˈa Karemela

Peho o Iezereela

Megido

Taanaka

Mouˈa Gilaboa

Apoo pape o Haroda

Mouˈa More

Ene-dora

Mouˈa Tabora

Miti o Galilea

Anavai o Ioridana

[Hohoˈa i te api 18]

Eaha tei turai i te hoê fatu salamo ia papai i te hoê pure haavare ore?