Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Tohuraa i te Mesia

Tohuraa i te Mesia

Tohuraa i te Mesia

MA TE ite i ta Isaia e ta te tahi atu mau peropheta i papai no nia i te Mesia, ua faanaho aˈena te nunaa ati Iuda i to ˈna taeraa mai. No reira, i te tau o Iesu, “te fatimauu noa ra” e rave rahi ati Iuda i te haerea mai o te Mesia o tei fatata roa. (Luka 3:15) Te mea anaanatae, te faataa atoa ra te mau parau tohu bibilia i te mau tuhaa rii faahiahia o te oraraa o te Mesia. Aita e taata e nehenehe e tohu i taua mau tupuraa ra aore ra e faanaho ia ite Iesu i te reira.

Tuhaa rii taaihia i te fanauraa o te Mesia. Ua tohu Isaia e e fanauhia te Mesia, e te hoê paretenia. I muri aˈe i te faataaraa i te huru tupuraa semeio o te fanauraa o Iesu, ua papai te aposetolo Mataio: “Tia mau atura tei parauhia mai e te Fatu i te vaha o te peropheta i taua mau mea atoa nei, a na ô mai ai ra e, Inaha, e hapû te hoê paretenia, e e tamaiti ta ˈna e fanau.” (Mataio 1:22, 23; Isaia 7:14) Ua tohu atoa Isaia e e na roto mai te Mesia ia Davida, ma te faahiti maitai ia Iese, to Davida metua tane. No roto roa iho â Iesu i te opu fetii o Davida. (Mataio 1:6, 16; Luka 3:23, 31, 32) No reira, hou Iesu a fanauhia ˈi, ua parau te melahi ra o Gaberiela i to Iesu metua vahine, Maria: “Na te Atua e horoa mai i te terono o to ˈna ra metua o Davida no ˈna.”—Luka 1:32, 33; Isaia 11:1-5, 10; Roma 15:12.

Tuhaa rii o te oraraa o te Mesia. I roto i te sunago i Nazareta, te taio ra Iesu taata paari ma te reo puai i te parau tohu a Isaia, e teie atoa mau parau: ‘Tei nia iho ia ˈu te varua o te Fatu, oia i faatahinu mai ia ˈu ei poro haere i te parau maitai i te taata rii.’ Ma te faaohipa i te parau tohu no ˈna iho, ua parau Iesu: “Teie nei parau i papaihia ta outou i faaroo iho nei, ua tupu ïa i teie nei mahana.” (Luka 4:17-21; Isaia 61:1, 2) Ua tohu atoa Isaia i te huru, te mǎrû, e te haehaa o Iesu a faaora ˈi oia i te feia e hinaaro i te faaoraraa. Te papai ra Mataio: ‘E te taata e rave rahi e pee ra ia ˈna, faaora atura oia ia ratou atoa ra. Ua aˈo papu atura oia ia ratou e eiaha ratou e faˈi ia ˈna. Tia mau atura te parau a te peropheta ra a Isaia. E ore oia e mârô, e ore hoi e pii. Te aeho paruparu ra e ore oia e tinai.’—Mataio 8:16, 17; 12:10-21; Isaia 42:1-4; 53:4, 5.

Tuhaa rii o te mauiui o te Mesia. Ua tohu Isaia e eita te Mesia e fariihia e te rahiraa i Iseraela, e riro râ oia ei “ofai turoriraa” no ratou. (Petero 1, 2:6-8; Isaia 8:14, 15) E, oia mau, noa ˈtu te semeio e rave rahi a Iesu, ‘aore â te nunaa i faaroo ia ˈna. Tupu atura te parau a te peropheta ra o Isaia, ta ˈna i parau ra e, E Iehova, o vai tei faaroo i ta matou parau?’ (Ioane 12:37, 38; Isaia 53:1) Te hoê tumu matauhia i ore ai te mau ati Iuda i tiaturi ia Iesu ei Mesia, noa ˈtu e e mea hape, o te tiaturiraa ïa e e faatiamâ oioi te Mesia i te nunaa i te faatereraa Roma e e haamau faahou oia i te basileia tiamâ o Davida i te fenua nei. No te mea ua mauiui e ua pohe o Iesu, aita te rahiraa o te ati Iuda i tiaturi e o ˈna te Mesia. Ua faaite atea râ hoi Isaia e e roohia te Mesia i te mauiui hou a riro ai ei Arii.

I roto i te buka a Isaia, ua tohuhia e e parau te Mesia: “Ua tuu noa ˈtu vau i tau tua i te feia i tairi mai . . . Aore hoi au i huna ê atu i tau mata i te vahavaha e te tufatufa haere.” Te faatia ra Mataio eaha tei tupu i to Iesu haavaraahia: “Ua tufa . . . ratou i te huare i tana mata, moto atura hoi ia ˈna, poara ˈtura te tahi pae i te papariˈa.” (Isaia 50:6; Mataio 26:67) “Ua faahaehaahia mai ra; aitâ ra to ˈna vaha i parau,” ta Isaia i papai. No reira, i to Pilato uiuiraa ia Iesu no te mau pariraa a te mau ati Iuda, “aita roa [Iesu] i parau noa ˈtu i taua mau parau atoa ra; maere roa ˈtu te tavana.”—Isaia 53:7; Mataio 27:12-14; Ohipa 8:28, 32-35.

Tuhaa rii o te pohe o te Mesia. Ua tamau noa te parau tohu a Isaia i te tupu a pohe ai Iesu e i muri aˈe atoa. Ua tohu Isaia: “I haapaohia to ˈna menema i rotopu i te taata ino ra; tei te taata taoˈa râ oia i muri aˈe i to ˈna poheraa.” (Isaia 53:9) Mea nafea teie parau tohu, e au ra e aita e tuati ra, i te tupuraa? I to Iesu poheraa, ua patǐtǐhia oia i ropu i na taata eiâ e taparahi e piti. (Mataio 27:38) I muri aˈe râ, ua tuu te taata taoˈa ra o Iosepha no Arimataio i te tino o Iesu i roto i to ˈna iho menema tei pao-apî-hia. (Mataio 27:57-60) I te pae hopea, ua faatupu te poheraa o Iesu i te hoê o te mau tuhaa faufaa roa ˈˈe o te parau tohu a Isaia. No nia i te Mesia, te parau ra Isaia: “E tiahia mai . . . e tau tavini parau-tia te taata atoa e rave rahi; ua rave hoi oia i te utua o ta ratou hara.” Oia mau, ua horoa mai te pohe o Iesu i te hoo ia nehenehe te teimaha o te hara e mâmâ mai no te feia haapao maitai atoa.—Isaia 53:8, 11; Roma 4:25.

Parau tohu o te tupu papu

No te haapapu o vai te Mesia o te mau Papai, ua faahiti pinepine aˈe te mau aposetolo e o Iesu iho i te parau tohu a Isaia i te tahi atu buka bibilia. E ere râ o te buka a Isaia anaˈe te tohu i te a muri aˈe. E rave rahi atu parau tohu o te mau Papai Hebera atoa tei ite i te tupuraa i nia ia Iesu, i to ˈna Basileia, e i te mau ohipa maitatai ta te Basileia e faatupu i a muri aˈe. a (Ohipa 28:23; Apokalupo 19:10) E nafea e papu ai e e tupu iho â teie mau parau tohu? Ua parau Iesu i te mau ati Iuda e faaroo ra ia ˈna: “Eiaha e manaˈo e i haere mai au e faaore i te ture e te mau peropheta [oia hoi te mau Papai Hebera]; aore au i haere mai e faaore, e faatia râ. Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e mou aˈe te raˈi e te fenua atoa, i te hoê iota e te hoê vahi iti o te ture nei, eita ïa e mou e ia hope roa i te tupu.”—Mataio 5:17, 18.

Ua faaite atoa Iesu i te tupuraa o te mau parau tohu bibilia i roto i te mau ohipa e tupu ra e ati aˈe ia ˈna e te tupu i a muri aˈe. (Daniela 9:27; Mataio 15:7-9; 24:15) Hau atu â, ua tohu Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ iho i te mau ohipa e tupu i muri aˈe i to ratou tau, e tei roto atoa te ohipa e rave rahi ta tatou e ite ra i te tupu i teie mahana. E vauvau mai to muri nei tumu parau i te reira e i te tahi atu tupuraa, no a muri aˈe, o te parau tohu bibilia.

[Nota i raro i te api]

a No te mau haamaramaramaraa hau no nia i te mau parau tohu tei tupu i nia ia Iesu, a hiˈo i te buka Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra? api 200, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Hohoˈa i te api 4]

‘E tamaiti ta te paretenia e fanau’

[Hohoˈa i te api 5]

“Aore . . . au i huna ê atu i tau mata i te vahavaha”