Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Eaha te tupu mau ua pohe anaˈe?

Eaha te tupu mau ua pohe anaˈe?

Eaha te tupu mau ua pohe anaˈe?

“E mea pohe ore te nephe atoa, to te feia iino atoa . . . Faautuahia e te tahooraa aore e hopea o te auahi o te ore e tia ia tupohe, e te ore e pohe, eita roa ˈtu ta ratou e nehenehe e faaore i to ratou mauiui.”—Clément no Alesanederia, taata papai o te senekele piti e toru T.T.

MAI ia Clément, te manaˈo ra te feia e paturu ra i te haapiiraa e e vahi haamauiuiraa te po e e mea pohe ore te nephe taata. Te paturu ra anei te Bibilia i tera haapiiraa? A hiˈo na i ta te Parau a te Atua e pahono ra i te mau uiraa i muri nei.

E nephe pohe ore anei to te taata matamua ra o Adamu? Te parau ra te huriraa Porotetani matauhia mai Te Bibilia moˈa ra no nia i te poieteraa o Adamu: “A hamani ai te Atua ra o Iehova i te taata i te repo fenua nei, ua haapuai ihora oia i te aho ora i roto i tana apoo ihu ra, riro aˈera te taata ei taata [“nephe,” MN] ora.” (Genese 2:7) A tapao na e aita te irava e parau ra e ua horoahia ˈtu ia Adamu i te hoê nephe.

Eaha tei tupu i te pae hopea i nia ia Adamu i muri aˈe i to ˈna hararaa? E ere ta te Atua faautuaraa i te haamauiuiraa mure ore i roto i te po. Te horoa ra râ te huriraa Katolika V.C.J.S. i te mau parau a te Atua mai teie: “E ma te hou i to rae, e amu ai oe i te maa e hoi noaˈtu ai oe i te repo, no reira mai oe, no te mea e repo hoi oe, e hoi à oe i te repo.” (Na matou e haapapu nei; Genese 3:19) Aita te mau parau ta te Atua e faaite ra e e ora noâ te hoê tuhaa i roto ia Adamu i muri aˈe i to ˈna poheraa. I to Adamu poheraa, ua pohe te nephe ra o Adamu.

E nephe pohe ore anei to te taata atoa? Ua parau te Atua i te peropheta Ezekiela: “O tei rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Ezekiela 18:4) Ua papai te aposetolo Paulo: “No te taata hoe ra [Adamu] i ô mai ai te hara i te ao nei, e no te hara hoi te pohe; e ua taea hia te taataˈtoa e te pohe, i te mea e ua hara paatoa i roto i taua taata ra.” (Roma 5:12, V.C.J.S.) Mai te peu e ua hara te taata atoa, te faaotiraa tano maitai, oia hoi e pohe pauroa te nephe.

E ite aore ra e huru ê anei te nephe o tei pohe i te tahi noa ˈˈe mea? Te parau ra te Parau a te Atua: “Ua ite te feia e ora nei e, e pohe ratou, aita roa te feia i pohe e ite faahou i te tahi mea è atu.” (Koheleta 9:5, V.C.J.S.) Ma te faataa eaha te tupu i nia i te hoê taata ua pohe anaˈe, te parau ra te Bibilia: “Te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” (Salamo 146:4) Mai te peu e “aita roa” te feia pohe “e ite faahou i te tahi è mea” e ‘ua mou roa ta ratou i opua,’ e nafea ïa ratou e faaruru ai i te mauiui i roto i te po?

Aita Iesu Mesia i faaau i te pohe i te tahi huru araararaa o te feruriraa, i te taoto râ. * (Ioane 11:11-14) E patoi mai paha ïa vetahi ma te parau e ua haapii Iesu e e mea veavea te po e e hurihia te feia hara i roto. E hiˈo anaˈe eaha ta Iesu i parau mau no nia i te po.

[Nota i raro i te api]

^ No te faahohonu atu â, a hiˈo i te tumu parau “Ta Iesu e haapii maira—no nia i te tiaturiraa no tei pohe” i te mau api 16 e 17 o te Tour de Garde o te 1 no Novema 2008.