Eaha to roto?

Tapura tumu parau

No te aha e tapea ˈi i to oe hapa ore?

No te aha e tapea ˈi i to oe hapa ore?

No te aha e tapea ˈi i to oe hapa ore?

‘E hiˈo mai oe ia ˈu, e Iehova, i te haavare ore i roto ia ˈu nei.’—SAL. 7:8.

1, 2. Eaha vetahi mau tupuraa matauhia e riro ei haafifiraa o te hapa ore o te hoê Kerisetiano?

 A FERURI na e toru tupuraa: Te faaooohia ra te hoê tamaroa e te tahi o to ˈna mau hoa haapiiraa. Te tamata nei ratou i te aa ia ˈna ia ere i to ˈna hitahita ore, e parau ino atu paha aore ra e aro atu. E tahoo anei oia, aore ra e tapea oia ia ˈna iho e e haere ê atu oia? Te rave nei te hoê tane faaipoipo o ˈna anaˈe i te fare i te tahi mau maimiraa i nia i te Internet. Fa mai nei te hoê poroi i nia i ta ˈna matini roro uira, e faatianiani ra i te hoê afata Web hairiiri. E hema anei oia i te haere i nia i tera afata Web, aore ra e ape papu atu oia? Te paraparau nei te hoê vahine Kerisetiano i vetahi mau tuahine, a taui ai te paraparauraa, riro atura ei faainoraa i te hoê tuahine i roto i te amuiraa. E apiti anei oia i te reira, aore ra e tamata oia i te taui i te tumu parau?

2 Noa ˈtu teie nau tupuraa rau, hoê mea e taai ra ia ratou. O to ratou paatoa ïa tutavaraa i te tapea i te hapa ore ei Kerisetiano. E manaˈo anei oe i to oe iho hapa ore to mua anaˈe oe i ta oe mau tapitapi, to oe mau hinaaro, e ta oe mau fa i roto i te oraraa? I tera e tera mahana, te manaˈo ra te taata i to ratou huru rapaeau, ea, to ratou mau fifi e imi i te ora, te mau taime maitatai e te mau taime fifi o to ratou auhoaraa, peneiaˈe atoa te taairaa here. E haapao rahi roa paha tatou i teie mau tapitapi. Eaha ïa te haapeapea mau ia Iehova a hiˈopoa mai ai oia i to tatou aau? (Sal. 139:23, 24) O to tatou hapa ore ïa.

3. Te ho mai ra Iehova na tatou i teihea fanaˈoraa taa ê, e e eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau?

3 Ua ho mai Iehova, Tei horoa i ‘te mau mea maitatai e te mau mea tia roa,’ na tatou taitahi i te mau ô rau. (Iak. 1:17) E haamauruuru ia ˈna, te fanaˈo ra tatou i teie mau ô mai te hoê tino, feruriraa, te tahi faito ea, e e rave rau ite. (Kor. 1, 4:7) Eita râ Iehova e faahepo noa ia tatou ia faaite i te hapa ore. E vaiiho oia ia maiti tatou no tatou iho e faahotu anei tatou i teie huru maitai. (Deut. 30:19) E mea titauhia ïa ia hiˈopoa tatou eaha te hapa ore. E hiˈopoa atoa tatou e toru tumu mea faufaa mau roa ˈi teie huru maitai.

Eaha te hapa ore?

4. Eaha tei taaihia i te hapa ore, e eaha paha ta tatou e haapii i ta Iehova ture no te mau tusia animara?

4 E au ra e aita e rave rahi e papu ra eaha te hapa ore. Ei hiˈoraa, ia teoteo te mau tia poritita no to ratou hapa ore, mea pinepine no ratou o te haerea tia ïa ia hiˈohia. Mea faufaa tera huru maitai, o te hoê noa râ tuhaa te reira o te hapa ore. Ia au i te Bibilia, ua taaihia te hapa ore i te maitai e te taatoa i te pae morare. Te faataa roa ra te mau taˈo Hebera no nia i te “hapa ore” i te taatoa, tia, aore ra piˈo ore. Ua faaohipahia hoê o teie mau taˈo no te mau tusia e pûpûhia na Iehova. Ua noaa ta ˈna farii maitai mai te peu noa e e animara maau ore, aore ra maˈi ore tei pûpûhia. (A taio i te Levitiko 22:19, 20.) Ua aˈo etaeta Iehova i te feia i faaino i ta ˈna aratairaa a pûpû ai ei tusia i te animara pirioˈi, maˈi, aore ra matapo.—Mal. 1:6-8.

5, 6. (a) Eaha te mau hiˈoraa e faaite ra e te haafaufaa pinepine ra tatou i te taatoa? (b) Ei taata tia ore, te hapa ore, o te tia-roa-raa anei ïa? A faataa.

5 E ere i te mea huru ê te manaˈo e imi e e haafaufaa i te taatoa. Ei hiˈoraa, a feruri na i te hoê taata haapue buka o te ite i te hoê buka faufaa roa i muri aˈe i te hoê imiraa roa, e itea mai râ ia ˈna e ua moe e rave rahi api faufaa roa. Ma te inoino, e tuu atu paha oia i te reira i nia i te paˈepaˈe. Aore ra a feruri na i te hoê vahine e haere ra na tahatai e ohi i te tahi mau pûpû i afaihia mai e te are miti. Ma te faahiahia i te rau e te nehenehe o teie mau mea i hamanihia, e piˈo oia i raro i te tahi mau taime no te hiˈo maite i te hoê. Teihea ta ˈna e tapea mai? Te mau pûpû ino ore. Oia atoa, te imi nei te Atua i te taata e faahotu ra i teie huru maitai o te taatoa.—Par. 2, 16:9.

6 E uiui paha oe, e titau anei râ te hapa ore i te tia-roa-raa. No to tatou hara e huru tia ore, e hiˈo paha tatou ia tatou iho mai te hoê buka i moe e rave rahi api aore ra te hoê pûpû ino. Tera anei to oe manaˈo i te tahi taime? Ia papu roa ia oe e eita Iehova e titau ia tatou ia tia roa i roto i te auraa hope. Eita roa ˈtu oia e titau ia tatou hau atu i tei maraa ia tatou ia rave. * (Sal. 103:14; Iak. 3:2) E titau râ oia ia tatou ia tapea i te hapa ore. Mea taa ê anei ïa te tia-roa-raa e te hapa ore? E. Ei faahohoˈaraa: Te here ra te hoê tane apî i te hoê vahine apî ta ˈna e faaipoipo atu. Eita iho â oia e titau ia ˈna ia tia roa. E haerea paari râ to ˈna ia titau ia here mai oia ia ˈna ma te aau atoa, oia hoi, e here ia ˈna anaˈe. Oia atoa, ‘e Atua Iehova [e titau ia haamori ia ˈna anaˈe].’ (Exo. 20:5; MN) Te titau maira oia, eiaha ia tia roa, ia hinaaro râ ia ˈna ma te aau atoa, ia haamori ia ˈna anaˈe.

7, 8. (a) Eaha te hiˈoraa o te hapa ore ta Iesu i vaiiho? (b) Eaha te auraa mau o te hapa ore ia au i te Bibilia?

7 E haamanaˈo paha tatou i ta Iesu pahonoraa i to ˈna uiraahia ˈtu eaha te ture faufaa roa ˈˈe o te mau ture atoa. (A taio i te Mareko 12:28-30.) Aita noa Iesu i horoa i te pahonoraa; ua ora oia ia au i te reira. Ua vaiiho oia i te hoê hiˈoraa hopea roa i te hinaaroraa ia Iehova ma to ˈna manaˈo, aau, nephe, e puai atoa. Ua faaite oia e e itehia te hapa ore, eiaha i roto i te mau parau noa, i roto râ i te mau ohipa maitatai faatupuhia e te mau manaˈo turai viivii ore. Te titau ra to tatou tapearaa i te hapa ore ia pee tatou i te mau taahiraa avae o Iesu.—Pet. 1, 2:21.

8 Teie ïa te auraa o te hapa ore ia au i te Bibilia: o te ati-maite-raa ïa ma te aau taatoa i te Ihotaata i te raˈi ra o te Atua ra o Iehova, e to ˈna hinaaro e ta ˈna opuaraa faaitehia. Te tapearaa i te hapa ore, oia ïa, e imi tatou i te mau mea atoa no te faaoaoa i te Atua ra o Iehova i roto i to tatou oraraa i tera e tera mahana. E faaite ta tatou mau mea faufaa roa ˈˈe o te oraraa i ta ˈna e hiˈo ei mea faufaa roa ˈˈe. E hiˈopoa anaˈe e toru tumu e mea faufaa roa ˈi te reira.

1. To tatou hapa ore e te tumu parau o te mana arii

9. Mea nafea to tatou hapa ore i taaihia ˈi i te tumu parau o te mana arii o te ao taatoa?

9 Aita to Iehova mana arii i taaihia i to tatou hapa ore. Mea tia, mea mure ore, e no te ao taatoa nei to ˈna mana arii. Mai tera noa, noa ˈtu eaha ta te mau mea poietehia atoa e parau aore ra e rave. Ua faaino-roa-hia râ to te Atua mana arii i te raˈi e i te fenua nei. E mea tia ïa ia faatiahia to ˈna tiaraa arii—ia haapapuhia te tia e te î i te here o ta ˈna faatereraa—i mua i te mau mea ora maramarama atoa i poietehia. Ei Ite no Iehova, mea au na tatou ia tauaparau no nia i te mana arii o te ao taatoa o te Atua e te taata atoa e faaroo mai. E nafea ïa tatou iho e paturu ai i teie tumu parau? E nafea tatou e faaite ai e ua maiti tatou ia Iehova ei Arii no tatou iho? Ma te tapea i te hapa ore.

10. Eaha ta Satani i faahapa no nia i te hapa ore o te taata, e e nafea oe?

10 A hiˈo na mea nafea to oe hapa ore i taaihia ˈi. Ei haapotoraa, ua parau Satani e eita hoê noa ˈˈe taata e turu i te mana arii, e eita hoê noa ˈˈe e tavini ia Iehova ma te here pipiri ore. I mua i te melahi e rave rahi roa, ua na ô te Diabolo ia Iehova: “Ei iri no te iri, e riro hoi ta te taata atoa ra ei hoo i to ˈna ora.” (Ioba 2:4) A tapao na e e ere noa o te taata parau-tia ra o Ioba ta Satani i faahapa, o te taata taatoa râ. Te parau ra te Bibilia ma te tano ia Satani “te tihotiho i to tatou mau taeae.” (Apo. 12:10) Te aa ra oia ia Iehova ma te parau e eita te mau Kerisetiano—o oe atoa—e tapea i te haapao maitai. Te parau ra Satani e e haavare oe ia Iehova no te faaora ia oe iho. Eaha to oe manaˈo i teie mau pariraa e faataehia ra i nia ia oe? Eita anei oe e farii i te hoê ravea no te haapapu e e haavare o Satani? Ma te tapea i to oe hapa ore, e nehenehe mau â oe e na reira.

11, 12. (a) Eaha te mau hiˈoraa e faahohoˈa ra mea nafea ta tatou mau faaotiraa o te mau mahana atoa i taaihia ˈi i to tatou iho hapa ore? (b) No te aha e fanaˈoraa taa ê ai te tapearaa i te hapa ore?

11 Mea faufaa roa ïa to oe hapa ore i roto i to oe haerea e ta oe mau maitiraa i tera e tera mahana. A hiˈo faahou na i na tupuraa e toru ta tatou i faahiti na mua ˈtu. Eaha ïa te haerea hapa ore? Ua hinaaro roa te tamaroa i aahia e to ˈna mau hoa haapiiraa e tahoo atu, teie râ te haamanaˈo ra oia i teie aˈoraa: “E au mau here e, eiaha outou e tahoo, tuu noa ˈtu râ i te riri; ua papaihia hoi e, Te parau maira Iehova, Ei ia ˈu te riri, na ˈu ïa e tahoo atu.” (Roma 12:19) E haere ê atu oia. E nehenehe te tane faaipoipo e faaohipa nei i te Internet e hiˈo i te mau hohoˈa taatiraa faufau, teie râ te haamanaˈo ra oia i te faaueraa tumu i roto i ta Ioba mau parau: “Ua faaau vau i te faufaa i o ˈu nei pue mata; e eiaha vau e tiatonu i te paretenia.” (Ioba 31:1) Oia atoa, e patoi te hoê tane i te vaiiho haere i to ˈna mata ia hiˈo i te mau hohoˈa faufau, a ape ai i teie mau hohoˈa mai te raau taero. E fariu ê te vahine e aparau ra i roto i te hoê pǔpǔ i reira oia e faaroo ai paha i te hoê parau faaino haamauiui, ma te haamanaˈo i te aratairaa: “E haamauruuru tatou atoa nei ia vetahi ê, ia maitai oia, ia itoito.” (Roma 15:2) Eita te parau faaino ta ˈna e faahiti â e faaitoito. Eita te reira e ohipa maitai mai i nia i to ˈna tuahine Kerisetiano; eita atoa e faaoaoa i to ˈna Metua. E haavî ïa oia i to ˈna arero e e taui i te tumu parau.

12 I roto i te tupuraa taitahi, e rave te Kerisetiano i te hoê maitiraa, e parau iho â ïa oia: ‘O Iehova to ˈu Faatere. E tutava vau i te rave i ta ˈna e au i roto i teie tupuraa.’ Ia rave oe i te mau maitiraa e faaotiraa, te tutava atoa ra anei oe i te faaoaoa ia Iehova? Ia na reira oe, te auraro mau ra oe i te mau parau tamahanahana papaihia i roto i te Maseli 27:11: “E tau tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ˈu ia patoi atu i tei faaino mai ia ˈu nei.” E fanaˈoraa taa ê mau â ta tatou i te faaoaoaraa i te aau o te Atua! Eita anei e hoona ta tatou mau tutavaraa atoa no te tapea i to tatou hapa ore?

2. Te niu o ta te Atua haavaraa

13. E nafea ta Ioba e ta Davida mau parau e faaite ai e o te hapa ore te niu e haava ˈi Iehova ia tatou?

13 Te ite ra tatou e e tauturu te hapa ore ia tatou ia paturu i to Iehova mana arii. O te reira ïa te niu e nehenehe ai te Atua e haava ia tatou. Ua taa maitai ia Ioba i tera parau mau. (A taio i te Ioba 31:6.) Ua ite Ioba e te faito ra te Atua i te taata atoa i “te faito tia,” ma te faaohipa i ta ˈNa ture aveia tia roa o te parau-tia no te hiˈo i to tatou hapa ore. Ua parau atoa Davida: “Na Iehova e tuu i te parau-tia i te mau taata ra: e hiˈo mai oe ia ˈu, e Iehova, i te parau-tia na ˈu ra, e te haavare ore i roto ia ˈu nei. . . . E Atua parau-tia hoi oe, o tei imi i te aau o te taata e te manaˈo.” (Sal. 7:8, 9) Ua ite tatou e e nehenehe ta te Atua e hiˈo i roto i te hohonuraa o te taata o roto, te “aau e te manaˈo.” E mea tia ïa ia haamanaˈo tatou eaha ta ˈna e imi nei. Mai ta Davida i parau, e hiˈo mai aore ra e haava Iehova ia tatou ia au i to tatou hapa ore.

14. No te aha tatou e ore roa ˈi e manaˈo e e tapea to tatou huru tia ore, natura hara, ia tatou ia vai hapa ore noa?

14 A feruri na i te Atua ra o Iehova e imi nei i te mau miria aau o te taata i teie mahana. (Par. 1, 28:9) Ehia taime e ite ai oia i te hoê taata e tapea ra i te hapa ore Kerisetiano? Mea varavara roa iho â! Eiaha râ tatou e manaˈo e e tapea to tatou huru tia ore ia tatou ia vai hapa ore noa. Aita râ, e tumu papu ta tatou no te tiaturi, mai ia Davida e Ioba, e e itea Iehova ia tatou e tapea ra i te hapa ore, noa ˈtu to tatou huru tia ore. A haamanaˈo, eita te tia-roa-raa e haapapu i to tatou tapearaa i te hapa ore. E toru anaˈe taata tia roa i parahi i nia i teie fenua, e aita e piti, Adamu raua Eva, i tapea i to raua hapa ore. Ua manuïa râ e rave rahi taata tia ore i te na reiraraa. E nehenehe atoa oe.

3. Faufaa roa no to tatou tiaturiraa

15. Mea nafea to Davida faaiteraa e mea faufaa roa te hapa ore no to tatou tiaturiraa no a muri aˈe?

15 No te mea o te hapa ore te niu o ta Iehova haavaraa ia tatou, mea faufaa roa te reira no to tatou tiaturiraa no a muri aˈe. Ua ite Davida e e parau mau te reira. (A taio i te Salamo 41:12.) Ua poihere oia i te tiaturiraa e fanaˈo i ta te Atua haapao maitai e a muri noa ˈtu. Mai te mau Kerisetiano mau i teie mahana, ua tiaturi Davida e ora e a muri noa ˈtu, ma te haafatata roa ˈtu â i te Atua ra o Iehova a tavini ai ia ˈna. Ua ite Davida e ua titauhia ia tapea oia i to ˈna hapa ore ia hinaaro oia e ite i te tupuraa o tera tiaturiraa. Oia atoa, e turu mai, e haapii mai, e aratai mai, e e haamaitai mai Iehova ia tapea tatou i to tatou hapa ore.

16, 17. (a) No te aha oe i faaoti ai e tapea i to oe hapa ore? (b) Eaha nau uiraa e hiˈopoahia i roto i to muri nei tumu parau?

16 Mea faufaa roa te tiaturiraa no to tatou oaoa i teie nei. E horoa mai te reira i te oaoa ta tatou e hinaaro no te faaruru i te mau taime fifi. E nehenehe atoa te tiaturiraa e paruru i to tatou feruriraa. A haamanaˈo, te faaau ra te Bibilia i te tiaturiraa i te hoê taupoo. (Tes. 1, 5:8) Mai te hoê taupoo e paruru i te upoo o te hoê faehau i te tamaˈi, e paruru te tiaturiraa i to tatou feruriraa i te mau manaˈo taiâ e faatoaruaru ta Satani e faaitoito ra i roto i teie ao tahito e mou ra. Aita e auraa mau to te oraraa aita anaˈe ta tatou e tiaturiraa. E mea tia ia hiˈopoa tatou ia tatou iho ma te haavare ore, a hiˈo maitai ai i te huru o to tatou iho hapa ore e te tiaturiraa i taaihia ˈtu. Eiaha e haamoe e maoti te tapearaa i te hapa ore, te paturu nei oe i to Iehova mana arii e te paruru nei oe i to oe tiaturiraa faufaa roa no a muri aˈe. Ia tapea noa ïa oe i to oe hapa ore!

17 I te mea e mea faufaa roa te hapa ore, ia hiˈopoa tatou vetahi mau uiraa hau e tia ˈi. E nafea e noaa mai ai te hapa ore? E nafea e nehenehe ai e tapea i te reira? E eaha te tia ia ravehia ia ore noa ˈtu te hoê i te hoê taime i tapea i te reira? E pahono to muri nei tumu parau i teie nau uiraa.

[Nota i raro i te api]

^ Ua parau iho â Iesu: “Ia maitai roa hoi outou mai to outou Metua i te ao e maitai roa ra.” (Mat. 5:48) Ua taa maitai ia ˈna e e nehenehe atoa te taata tia ore e riro ei mea taatoa i roto i te auraa taotiahia. E nehenehe tatou e faatupu i te faaueraa e aroha aore ra e here ma te pipiri ore ia vetahi ê, ma te faaoaoa ïa i te Atua. Mea tia roa râ Iehova i roto i te auraa hope. Ia faaohipahia no ˈna, te auraa atoa o te taˈo “hapa ore” o te tia-roa-raa ïa.—Sal. 18:30.

Eaha ta oe e pahono?

• Eaha te hapa ore?

• Mea nafea te hapa ore i taaihia ˈi i te tumu parau o te mana arii o te ao taatoa?

• E nafea te hapa ore e horoa ˈi i te hoê niu no to tatou tiaturiraa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 12]

Te vai ra i roto i te oraraa o te mau mahana atoa e rave rahi haafifiraa no to tatou hapa ore