Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Iesu—te hiˈoraa tia roa ia pee

Iesu—te hiˈoraa tia roa ia pee

Iesu—te hiˈoraa tia roa ia pee

E HINAARO anei oe e riro ei taata oaoa aˈe e maitai aˈe? Te faataa ra te aposetolo Petero e nafea tatou e nehenehe ai e na reira. Te papai ra oia: ‘Ua pohe te Mesia no outou e ua vaiiho i te haapaoraa na outou, ia pee outou i to ˈna taahiraa avae.’ (Petero 1, 2:21) Ma te ora i te hoê oraraa faahiahia mau, e rave rahi atu â mea ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto ia Iesu Mesia. Ma te haapii no nia ia Iesu e ma te faaau i to tatou oraraa i to ˈna, e mea papu e e riro mai tatou ei taata oaoa aˈe e maitai aˈe. E hiˈopoa ˈtu â anaˈe ïa i te tahi mau huru maitatai o teie taata rahi roa e e hiˈo anaˈe e nafea tatou e faufaahia ˈi i to ˈna hiˈoraa.

E mea vai faito noa Iesu. Noa ˈtu e ua parau Iesu e “aita o ˈna tuaroi,” aita oia i turu aore ra i ora o ˈna iho i te hoê oraraa etaeta. (Mataio 8:20) I haere na oia i te mau amuraa maa rarahi. (Luka 5:29) Te faaite ra ta ˈna semeio matamua—te faariroraa i te pape ei uaina maitai i te hoê oroa faaipoiporaa—e e ere oia i te hoê taata e au ore i te tahi atu aore ra e haapae hua ia ˈna iho. (Ioane 2:1-11) Ua faaite maitai râ Iesu eaha te mea faufaa roa ˈˈe no ˈna. Ua parau oia: “Teie ta ˈu maa, o te haapao i to ˈna hinaaro o to tei tono mai ia ˈu nei, e te faaoti i ta ˈna ohipa.”—Ioane 4:34.

Ua hiˈopoa anei oe i to oe oraraa no te hiˈo e nafea oe e vai faito ai i ta oe mau tapiraa pae varua e pae materia?

E mea ohie ia haafatata ˈtu ia Iesu. Te faataa ra te Bibilia ia Iesu mai te hoê taata mahanahana e te auhoa. Eita oia e riri ia haafatata ˈtu te taata ia ˈna e to ratou mau fifi aore ra ta ratou mau uiraa maere. I te hoê taime, i to te hoê nahoa rahi haaatiraa ia ˈna, faatiaia ˈtura te hoê vahine e mauiui ra i te hoê maˈi 12 matahiti i te maoro i to ˈna ahu, ma te tiaturi e ora mai. Aita Iesu i aˈo iria ˈtu ia ˈna no teie ohipa ahaaha, i te manaˈo o vetahi, ua parau râ oia ma te mârû: “E tau tamahine, i ora oe i to faaroo.” (Mareko 5:25-34) E mea au atoa na te mau tamarii e haafatata ˈtu ia ˈna, ma te ore e mǎtaˈu e e tâuˈa-ore-hia ratou. (Mareko 10:13-16) Ua tapaohia ta ˈna mau haaraa i nia i ta ˈna mau pǐpǐ e te mau tauaparauraa matara noa e te auhoa. Aita ratou i taiâ i te haafatata ˈtu ia ˈna.—Mareko 6:30-32.

E mea ohie anei no vetahi ê ia haafatata ˈtu ia oe?

E mea aumauiui e e mea aumihi oia. Te hoê o te mau huru maitatai rahi roa ˈˈe o Iesu o to ˈna ïa ohie i te taa i te huru aau o vetahi ê, i te apiti i to ratou huru aau, e i te tauturu atu ia ratou. Te faahiti ra te aposetolo Ioane e i to Iesu iteraa ia Maria e oto ra i te pohe o to ˈna taeae ra o Lazaro, ‘uuru ihora Iesu e horuhoru atura tana varua’ e “oto ihora.” Ua nehenehe te feia mataitai e ite maitai i te aroha rahi o Iesu no tera utuafare, o ta ˈna hoi i ore i haama i te faaite ia vetahi ê. E e aumihi rahi ta ˈna i faaite i to ˈna faahoˈiraa mai i to ˈna hoa i te ora!—Ioane 11:33-44.

I te tahi atu taime, ua taparu te hoê taata e maˈi lepera to ˈna—te hoê maˈi hairiiri mau te titauhia ia ora o ˈna anaˈe—ia Iesu: “E te Fatu, ia tia ia oe ra, e mâ vau ia oe.” E mea putapû mau te huru o Iesu: “Ua faatoro atura Iesu i tana rima, faatiaia ˈtura ia ˈna, na ô atura, Ua tia ia ˈu, ia mâ oe.” (Mataio 8:2, 3) Aita Iesu i faaora i te taata no te faatupu noa i te mau parau tohu. Ua hinaaro oia e horoi i to ratou roimata. Ua arataihia te mau mea atoa ta ˈna i rave e te hoê o ta ˈna mau parau matau-roa ˈˈe-hia: “O ta outou e hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa ˈtu outou ia ratou.”—Luka 6:31.

E itehia anei to oe aumihi no vetahi ê i roto i ta oe mau haaraa?

E taa e e haroaroa Iesu i te huru o vetahi ê. Noa ˈtu e e taata hapa ore roa oia, aita roa ˈtu Iesu i titau i te tia-roa-raa i ǒ vetahi ê aore ra i haa ma te huru faateitei; aita atoa i haa ma te taa ore i te tupuraa taatoa. I te tahi taime, ua faaite te hoê vahine ‘hara o te hoê oire’ i to ˈna faaroo e mauruuru ma te horoi i to Iesu avae e to ˈna roimata. Ua farii Iesu ia na reira oia, i te maere rahi o te fatu fare, o tei haava etaeta ia ˈna. Ma te taa i to ˈna aau haavare ore, aita Iesu i faautua i te vahine no ta ˈna mau hara. Ua parau râ oia: “Ua ora oe i to oe faaroo; ia ora na i te haerea.” Ei faahopearaa o ta Iesu pahonoraa mahanahana, ua turaihia paha tera vahine ia faarue i to ˈna huru oraraa tahito.—Luka 7:37-50.

Ua matauhia anei oe ei taata haapopou oioi e te ore e faahapa vave?

E mea paetahi ore oia e te faatura. Peneiaˈe no to raua paha auhoaraa piri e to raua paha taairaa fetii i faaite ai Iesu i te hoê aroha taa ê no ta ˈna pǐpǐ ra o Ioane. a Aita râ oia i faaite i te paetahi ia ˈna, aore ra i haafaahiahia ia ˈna i nia i te tahi atu mau pǐpǐ. (Ioane 13:23) Oia mau, i to Ioane e to ˈna taeae ra o Iakobo aniraa ia ˈna i te parahiraa maitai aˈe i roto i te Basileia o te Atua, ua pahono atu Iesu: “Te parahi i tau rima atau e tau rima aui, eita ïa e tia ia ˈu ia horoa.”—Mareko 10:35-40.

Ua faatura noa Iesu ia vetahi ê. Aita oia i pee i te mau manaˈo oti noa o te feia o to ˈna anotau. Ei hiˈoraa, ua matauhia i te faariro i te vahine ei mea haehaa aˈe i te tane. Ua faaite râ o Iesu i te tura e au i te vahine. Te taime matamua a parau roa ˈtu ai oia e o ˈna te Mesia, i nia ïa i te hoê vahine e ere i te ati Iuda e Samaria râ, ta te rahiraa o te mau ati Iuda e haavahavaha noa e e ore e aroha. (Ioane 4:7-26) E ua horoa Iesu i te fanaˈoraa taa ê ia riro ei ite matamua i to ˈna tia-faahou-raa i te mau vahine.—Mataio 28:9, 10.

E huru paetahi ore anei to oe i roto i ta oe mau haaraa e te feia o te tahi atu nunaa, te tane aore ra te vahine, te feia reo ê, aore ra iri ê?

Ua rave oia i tei titauhia ia rave ei tamaiti e ei taeae. E au ra e ua pohe te metua tane faaamu o Iesu, Iosepha, a tamarii noa ˈi oia. Papu maitai e ua turu Iesu i to ˈna metua vahine e to ˈna mau taeae e tuahine apî aˈe ma te ohipa ei tamuta. (Mareko 6:3) I te taime hopea o to ˈna oraraa, ua horoa oia i to ˈna metua vahine i ta ˈna pǐpǐ ra o Ioane ia haapao oia ia ˈna.—Ioane 19:26, 27.

E nehenehe anei oe e pee ia Iesu ma te amo i te mau hopoia utuafare mai ia ˈna atoa?

E hoa mau o Iesu. Ei hoa, e mea faahiahia Iesu. Mea nafea hoi? Aita oia i patoi i to ˈna mau hoa no te mea noa ua hapa ratou, noa ˈtu e no taua noâ mau hapa ra. Aita ta ˈna mau pǐpǐ i haa noa mai ta ˈna i hinaaro. Ua faaite râ oia e e hoa oia no ratou ma te haamau i to ˈna feruriraa i nia i to ratou mau huru maitatai, aita râ i horoa ˈtu i te mau manaˈo turai iino ia ratou. (Mareko 9:33-35; Luka 22:24-27) Ma te ore e faahepo ia ratou ia pee i to ˈna mau manaˈo, ua titau Iesu ia ratou ia parau roa mai i to ratou iho mau manaˈo.—Mataio 16:13-15.

Hau roa ˈtu â, ua aroha, aore ra here, Iesu i to ˈna mau hoa. (Ioane 13:1) I teihea faito? Ua parau oia: “Ia horoa te taata i to ˈna iho ora no to ˈna ra mau taua, aita roa e taata aroha ê atu i tei reira.” (Ioane 15:13) E pûpû anei te hoê taata i te tahi mea faufaa aˈe i to ˈna iho ora no ta ˈna mau hoa?

E hoa noa anei oe ia riri aore ra ia faainoino vetahi atu ia oe?

E mea itoito oia e te mǎtaˈu ore. E ere roa ˈtu Iesu i te taata faaea noa e te paruparu faahohoˈahia e vetahi mau taata peni e tarai aravihi. Te faataa ra te mau Evanelia ia ˈna mai te hoê taata itoito e te puai. E piti taime, ua tiahi Iesu i te feia hoo, e ta ratou mau taoˈa, i rapaeau i te hiero. (Mareko 11:15-17; Ioane 2:14-17) I to te hoê nahoa taata haereraa mai e haru ia “Iesu no Nazareta,” ma te itoito, ua tia ˈtu oia i mua ia ratou no te faaite ia ˈna iho e no te paruru i ta ˈna mau pǐpǐ, ma te parau ma te aueue ore: “O vau nei hoi ïa; te imi nei hoi outou ia ˈu ra, e tuu atu ia ratou nei ia haere na.” (Ioane 18:4-9) E ere ïa i te mea maere e ua parau Ponotio Pilato, i to ˈna iteraa i te itoito o Iesu i to ˈna tapearaahia e rave-ino-raahia: “A hiˈo mai na i taua taata nei.”—Ioane 19:4, 5.

E haa anei oe ma te faaoti papu e te itoito ia taa ia oe eaha te titauhia ia rave oe?

Na te reira e vetahi atu mau huru maitatai faahiahia e faariro ia Iesu ei hiˈoraa tia roa no tatou. Ia vaiiho tatou i to ˈna haerea ia ohipa i nia ia tatou iho, e riro tatou ei taata oaoa aˈe e maitai aˈe. No reira te aposetolo Petero i faaitoito ai i te mau Kerisetiano ia pee maite i te taahiraa avae o Iesu. Te tamata ra anei oe i te pee maite i te taahiraa avae o Iesu?

Hau atu i te hoê noa hiˈoraa e pee

Ua hau atu râ Iesu i te hoê noa hiˈoraa e tia ia pee atu. Ua parau oia: “O vau te eˈa, e te parau mau, e te ora, aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia ˈu.” (Ioane 14:6) Hau atu â i te faaite i te parau mau no nia i te Atua, tei iriti hoi i te uputa no te haafatata ˈtu ia ˈNa, ua horoa Iesu i te mau ravea i te feia haapao maitai ia ora ratou.—Ioane 3:16.

No teie tuhaa o taua tumu o to ˈna haereraa mai i te fenua ra, ua parau Iesu: “Aita . . . te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” (Mataio 20:28) Ma te pûpû i to ˈna ora ei tusia, ua haamau Iesu i te niu no te taata ia fanaˈo i te ora mure ore. Eaha te titauhia ia rave tatou taitahi no te fanaˈo i tera faanahoraa? Ua faataa Iesu: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.”—Ioane 17:3.

Oia, te noaaraa i te ite no nia ia Iesu, te peeraa i to ˈna huru oraraa, e te faatupuraa i te faaroo i to ˈna pohe tusia, teie te mau titauraa e noaa ˈi te ora mure ore. Te ani nei matou ia oe ia rave i te taime no te haapii i te tumu o taua ite ra, te Bibilia, e ia tutava i te faaohipa i ta ˈna e parau ra, mai ia Iesu atoa. b

Te haapii maira te hiˈoraa maitai o to Iesu oraraa i te huru taata te titauhia ia riro tatou. E nehenehe to ˈna pohe tusia e faaora ia tatou i te hara e ta ˈna utua, te pohe. (Roma 6:23) Auê ïa to tatou oraraa i te hepohepo aita anaˈe te ohipa puai a Iesu Mesia! Eiaha roa ˈtu e vaiiho i te mau tapitapi e peapea o te oraraa e faaere ia oe i te ravea ia hiˈopoa e ia pee maite i te hiˈoraa o te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei—Iesu Mesia.

[Nota i raro i te api]

a E tuahine pae tino paha to Ioane metua vahine, Salome, no Maria, te metua vahine o Iesu. A faaau i te Mataio 27:55, 56 e te Mareko 15:40 e te Ioane 19:25.

b No te mau parau rii atoa o to Iesu oraraa i te fenua nei, a hiˈo i te buka Te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 7]

◼ E mea paetahi ore Iesu e te faatura i te taata atoa

◼ E hoa mau oia e tae roa ˈtu i te hopea

◼ E mea itoito oia

Te tamata ra anei oe i te pee maite i te taahiraa avae o Iesu?

[Hohoˈa i te api 5]

E mea vai faito noa Iesu . . .

ohie i te haafatata ˈtu . . .

aumihi