Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te fanau-faahou-raa—e nafea e tupu ai?

Te fanau-faahou-raa—e nafea e tupu ai?

Te fanau-faahou-raa—e nafea e tupu ai?

UA FAAITE Iesu ia Nikodemo eiaha noa i te faufaaraa, te tumu, e te fa o te fanau-faahou-raa, i te ravea atoa râ e tupu ai te reira. Ua parau Iesu: ‘Ia ore te taata ia fanauhia i te pape e te varua, e ore [e tia ia ˈna ia] ô i te basileia o te Atua ra.’ (Ioane 3:5; MN) No reira, e fanau-faahou-hia te hoê taata na roto i te pape e te varua. Eaha râ ‘te pape e te varua’?

‘Te pape e te varua’—eaha ïa?

Ei aratai haapaoraa ati Iuda, ua matau Nikodemo i te faaohiparaa a te mau Papai Hebera i te parau “te varua o te Atua”—te puai ohipa o te Atua, o te nehenehe e turai i te taata ia rave i te mau ohipa taa ê. (Genese 41:38; Exodo 31:3; Samuela 1, 10:6) No reira, i to Iesu faaohiparaa i te taˈo “varua,” ua taa ia Nikodemo e o te varua moˈa ïa, te puai ohipa o te Atua.

E te pape ïa ta Iesu i faahiti? A hiˈo na i te mau tupuraa tei papaihia na mua ˈˈe e i muri iti aˈe i te aparauraa e o Nikodemo. Te rave ra hoi o Ioane Bapetizo e te mau pǐpǐ a Iesu atoa i te mau bapetizoraa i te pape. (Ioane 1:19, 31; 3:22; 4:1-3) Ua matau-maitai-hia teie ohipa i Ierusalema. No reira, i to Iesu faahitiraa i te pape, ua taa ia Nikodemo e e ere o te pape noa tei matauhia, o te pape râ o te bapetizoraa. a

Bapetizohia “i te varua moˈa”

Mai te peu e ua taaihia te ‘fanauraa i te pape’ i te bapetizoraa i te pape, eaha ïa te ‘fanauraa i te varua’? Hou ta Nikodemo aparauraa e o Iesu, i faaite na Ioane Bapetizo e e tuhaa ta te pape e ta te varua atoa i roto i te bapetizoraa. Ua parau oia: “I bapetizo noa na hoi au ia outou i te pape, e bapetizo râ oia [Iesu] ia outou i te [“varua moˈa,” MN].” (Mareko 1:7, 8) Ua faataa Mareko te papai Evanelia i te taime matamua a tupu ai taua huru bapetizoraa ra. Ua papai oia: ‘Ua haere maira Iesu i reira ra mai Nazareta mai i Galilea ra, e bapetizohia ihora e Ioane i Ioridana. E tei te haerea mai oia i nia mai te pape maira, ite aˈera oia i te raˈi i te haearaa, e te varua i te pouraa mai i nia ia ˈna, mai te uupa ra.’ (Mareko 1:9, 10) A taumihia ˈi Iesu i roto i te pape Ioridana, te bapetizohia ra ïa oia i te pape. I te taime a fanaˈo ai oia i te varua mai te raˈi mai, te bapetizohia ra ïa oia i te varua moˈa.

Fatata e toru matahiti i muri aˈe i to ˈna bapetizoraa, ua haapapu Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “E bapetizohia . . . outou i te [varua moˈa] i eie nei pue mahana.” (Ohipa 1:5; MN) Inafea te reira i te tupuraa?

I te mahana Penetekose ïa i te matahiti 33 T.T., fatata 120 pǐpǐ a Iesu tei putuputu i roto i te hoê fare i Ierusalema. “Aore i mahia, o te haruru maira no nia mai i te raˈi mai te mataˈi rahi uˈana ra, î roa aˈera te fare i parahihia e ratou ra. Ua fa maira te arero maa ia ratou ra mai te ahi ra te huru, . . . e î aˈera ratou atoa i te [varua moˈa].” (Ohipa 2:1-4; MN) I tauâ mahana ra, ua faaitoitohia te tahi atu i Ierusalema ia bapetizohia i te pape. Ua parau atu te aposetolo Petero: “E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te iˈoa o Iesu Mesia ia matara te hara, e horoahia mai ïa te [varua moˈa] ia outou.” Ua aha ratou? “Te feia atoa i farii maite i ta ˈna ra parau, bapetizohia ihora ïa, e amui-atoa-hia maira ia ratou, e toru atoa tausani i taua mahana ra.”—Ohipa 2:38, 41MN.

Te hoê tupuraa e piti tuhaa

Eaha ta teie mau bapetizoraa e faaite ra no nia i te fanau-faahou-raa? Oia ïa e tupu te fanau-faahou-raa i roto e piti tuhaa. A tapao na e ua bapetizohia Iesu na mua i te pape. I muri iho, ua fanaˈo oia i te varua moˈa. Oia atoa, i bapetizohia na te mau pǐpǐ matamua na mua i te pape (na Ioane Bapetizo i bapetizo vetahi), e ua fanaˈo atura ratou i te varua moˈa. (Ioane 1:26-36) Oia atoa na pǐpǐ apî e 3 000, ua bapetizohia ïa na mua i te pape, e ua fanaˈo atura i te varua moˈa.

Ma te haamanaˈo i te mau bapetizoraa i tupu i te Penetekose 33 T.T., e nafea ïa te fanau-faahou-raa e tupu ai i teie tau e tia ˈi? Mai tei tupu atoa ïa no te mau aposetolo e te mau pǐpǐ matamua a Iesu. Na mua, e tatarahapa te hoê taata i ta ˈna mau hara, e faarue oia i to ˈna haerea ino, e pûpû oia i to ˈna ora ia Iehova no te haamori e no te tavini ia ˈna, e e faaite oia i ta ˈna pûpûraa ia ˈna i mua i te taata na roto i te bapetizoraa i roto i te pape. I muri iho, ia maiti te Atua ia ˈna no te faatere i roto i to ˈNa Basileia, e faatavaihia oia i te varua moˈa. E tupu ïa te fanau-faahou-raa i roto e piti tuhaa, te bapetizoraa i te pape na mua ta te taata e rave; e te bapetizoraa i te varua i muri iho ta te Atua e rave. Ia bapetizohia te hoê taata i roto i na tupuraa e piti, ua fanau-faahou-hia ïa oia.

No te aha râ Iesu i faaohipa ˈi i roto i ta ˈna aparauraa e o Nikodemo i te parau ‘fanauhia i te pape e te varua’? No te haapapu ïa e e ite te feia o te bapetizohia i te pape e te varua i te hoê tauiraa rahi. Na to muri iho tumu parau e tatara i tera tuhaa o te fanau-faahou-raa.

[Nota i raro i te api]

a I parau atoa na te aposetolo Petero i te hoê taime bapetizoraa: “E tia anei i te taata ia faaore i te pape?”—Ohipa 10:47.

[Hohoˈa i te api 9]

Ua bapetizo Ioane i te mau Iseraela tatarahapa i te pape