Eaha to roto?

Tapura tumu parau

‘E parahi hau noa i roto i te taata atoa’

‘E parahi hau noa i roto i te taata atoa’

‘E parahi hau noa i roto i te taata atoa’

“Peneiaˈe o te tia ra, e parahi hau noa outo[u] i roto i te taata atoa.”—ROMA 12:18.

1, 2. (a) Eaha te faaararaa a Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ? (b) Ihea tatou e ite ai i te mau aˈoraa e nafea tatou i mua i te patoiraa?

 UA FAAARA Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e e patoi te mau nunaa o teie nei ao ia ratou, e ua faataa oia no te aha i te po hou to ˈna poheraa. Ua parau oia i ta ˈna mau aposetolo: “Ahiri outou no teie nei ao, e au mai teie nei ao i to ˈna iho: no te mea râ e ere outou i to teie nei ao, o vau i maiti ia outou no roto i teie nei ao, e riri mai ai teie nei ao ia outou.”—Ioa. 15:19.

2 Ua ite roa te aposetolo Paulo e e parau mau ta Iesu. Ua papai oia i to ˈna hoa apî Timoteo i roto i te piti o ta ˈna rata: “Ua ite hua . . . oe i ta ˈu i haapii ra, e to ˈu haerea, e ta ˈu i titau, e te haapao mau, e te mǎrû, e te aroha, e te faaoromai, e to ˈu hamani-ino-raahia mai, e te mau pohe.” Ua na ô â oia: “Te feia atoa e opua e haapao i te paieti ei roto â i te Mesia ra ia Iesu, e hamani-ino-atoa-hia ïa.” (Tim. 2, 3:10-12) I roto i te pene 12 o ta ˈna rata i te mau Kerisetiano i Roma, ua horoa oia i te mau aˈoraa paari e nafea ratou i mua i te patoiraa. E nehenehe ta ˈna mau parau e aratai ia tatou i teie tau hopea.

A horoa i te mea maitai

3, 4. E nafea ia faaohipa i te aˈoraa o te Roma 12:17 (a) i roto i te hoê utuafare amaha i te pae faaroo? (b) i roto i ta tatou mau haaraa e te taata-tupu?

3 A taio i te Roma 12:17. Ua faataa Paulo e ia riri mai te taata, eiaha ïa tatou e riri atoa ˈtu. E mea faufaa iho â râ ia pee i ta ˈna aˈoraa i roto i te mau utuafare amaha i te pae faaroo. E haavî te hoa faaipoipo Kerisetiano ia ˈna eiaha ia faahoˈi i te ino na roto i te hoê parau aore ra ohipa au ore. Aita e maitai ia ‘tahoohia te ino i te ino.’ E rahi roa ˈtu hoi te reira.

4 Te faaitoito ra Paulo i te hoê huru maitai aˈe: “E haamanaˈo [aore ra horoa] na i te mea maitai i te aro o te taata atoa.” I te fare, ia faahapahapa te hoê tane i te mau tiaturiraa a ta ˈna vahine, e ia hamani maitai ta ˈna vahine ia ˈna, eita ïa raua e tatamaˈi. (Mas. 31:12) Te faatia ra Carlos, te hoê melo o te Betela i teie nei, e ua hamani maitai noa e ua atuatu maitai to ˈna metua vahine i te fare noa ˈtu te patoiraa uˈana a ta ˈna tane. “Ua faaitoito noa oia ia matou te mau tamarii ia faatura i to matou papa. Ua faaue noa oia ia ˈu ia taora poro mâua Papa e ere hoi to ˈu pu tariˈa tera. E oaoa roa râ o ˈna.” Ua haapii atura oia i te Bibilia e ua bapetizohia oia. E pinepine aita te taata i hiˈo ino faahou i te mau Ite no Iehova, o tei tauturu i to ratou taata-tupu i roto i te ati ma te horoa i “te mea maitai i te aro o te taata atoa.”

E ore te patoiraa i te ‘arahu ama’

5, 6. (a) E nafea te ‘arahu ama’ e haapuehia ˈi i nia i te upoo o te hoê enemi? (b) A faatia i te hoê tupuraa no ǒ nei e faaite ra i te faahopearaa maitai ia faaohipa i te aˈoraa o te Roma 12:20.

5 A taio i te Roma 12:20. I to Paulo maitiraa i te mau parau o teie irava, e au ra e ua faahiti oia i te Maseli 25:21, 22: “Te poia ra to enemi, e faaamu atu i te maa; te poihâ ra hoi oia, e faainu atu i te pape: ua haaputu hoi oe i te arahu ama i nia i tana upoo i reira; e na Iehova e faautua mai ia oe.” Ia au i ta ˈna aˈoraa o te Roma pene 12, aita iho â Paulo i manaˈo i te arahu mau no te faautua aore ra no te faahaama i te hoê taata patoi. E au ra râ te faahiti ra te Maseli e ta Paulo parau i to Roma i te hoê ravea tahito no te faatahe i te metara mai te auri anoihia i roto i te repo. Ua tapao Charles Bridges, aivanaa Bibilia Beretane o te senekele 19: “A haapoˈi i te metara paari na raro e na nia; a tuu atu i nia i te auahi e a haapue atoa i te arahu ama i nia iho. Mea etaeta roa te tahi mau aau o te ore roa e mǎrû i te ohiparaa puai a te here rahi, haapae e te faaoromai.”

6 Mai te ‘arahu ama,’ e nehenehe te hamani maitai e tamǎrû i te aau o te feia patoi e peneiaˈe e faaore i to ratou riri. E nehenehe te reira e turai i te taata ia taui i to ratou huru i nia i te mau tavini a Iehova e i te poroi Bibilia ta ratou e poro ra. Ua papai te aposetolo Petero: “Ia maitai ta outou parau [aore ra haerea] i rotopu i te mau Etene: ta ratou hoi i faaino mai ia outou, mai te mea e feia rave parau ino, ia hiˈo râ ratou i ta outou parau [aore ra ohipa] maitai, ia haamaitai ratou i te Atua i te mahana e roohia mai ai.”—Pet. 1, 2:12.

‘E parahi hau noa i roto i te taata atoa’

7. Eaha te hau ta te Mesia i vaiiho i ta ˈna mau pǐpǐ, e ia turai te reira ia tatou ia aha?

7 A taio i te Roma 12:18. I te po hopea e ta ˈna mau aposetolo, ua parau Iesu ia ratou: “E hau ta ˈu e vaiiho ia outou nei, o to ˈu nei hau ta ˈu e ho atu no outou.” (Ioa. 14:27) Ua ite ta ˈna mau pǐpǐ i te hau o roto a te Mesia i to ratou taaraa e te here ra e te farii ra te Atua ra o Iehova e ta ˈna Tamaiti ia ratou. Ia turai ïa teie hau o roto ia tatou ia ora hau noa e te taata. E feia au e te faatupu i te hau te mau Kerisetiano mau.—Mat. 5:9.

8. E nafea tatou e faatupu ai i te hau i roto i te utuafare e te amuiraa?

8 Te hoê ravea e faatupu ai tatou i te hau i roto i te utuafare, o te faaafaro-oioi-raa ïa i te mau peapea eiaha ia tiai ia rahi roa te reira. (Mas. 15:18; Eph. 4:26) E tano atoa te reira i roto i te amuiraa Kerisetiano. Ua taai te aposetolo Petero i te tapiraa i te hau i te tapearaa i te arero. (Pet. 1, 3:10, 11) I muri aˈe i to Iakobo aˈoraa no nia i te faaohiparaa tano i te arero e te aperaa i te feii e te mârô, ua papai atoa oia: “Te paari no nia maira, e mea anoi-ore-hia ïa, e te mamahu, e te mǎrû, e te faaroo ohie, ua î i te aroha e te hamani maitai, e ore e faahuru ê i te taata, e ore hoi e haavare. E ueuehia te parau-tia ma te hau e te feia e faatupu i te parau hau.”—Iak. 3:17, 18.

9. A tamata ˈi tatou i te ‘parahi hau noa i roto i te taata atoa,’ eaha ta tatou e haamanaˈo?

9 Aita Paulo e faatano ra i te Roma 12:18 i nia noa i te faatupuraa i te hau i roto i te utuafare e te amuiraa. Te parau atoa ra oia e ia ‘parahi hau noa tatou i roto i te taata atoa,’ oia hoi te taata tapiri, te hoa ohipa, te hoa haapiiraa, e te taata ta tatou e farerei i roto i te taviniraa. Te tamǎrû ra te aposetolo i ta ˈna aˈoraa i te na ôraa: “Peneiaˈe o te tia ra.” Ia faaitoito ïa tatou i te rave i tei maraa ia tatou no te ‘parahi hau noa i roto i te taata atoa,’ ma te ore râ e ofati i te mau faaueraa tumu tia a te Atua.

Na Iehova e tahoo atu

10, 11. I roto i teihea auraa e ‘tuu noa ˈtu ai tatou i te riri,’ e no te aha e mea tano ai?

10 A taio i te Roma 12:19. Ia ‘faaoromai maite tatou i te ino’ e ia haa ‘ma te mǎrû maite’ i nia i “te feia i mârô” i ta tatou ohipa e poroi, e oia atoa te feia patoi uˈana. (Tim. 2, 2:23-25) Te aˈo ra Paulo i te mau Kerisetiano eiaha ia tahoo, ia “tuu noa ˈtu râ i te riri.” Te faahiti ra Paulo i to vai riri? Aita roa oia e parau ra e ia faaite noa tatou i to tatou iho riri. Ia tuu noa ˈtu râ tatou i to te Atua riri. Ei Kerisetiano, ua ite tatou e e ere na tatou e tahoo atu. Ua papai te fatu salamo: “Faarue i te tairoiro, eiaha [e] riri; eiaha to oe ra inoino ia tae roa i te rave i te parau ino.” (Sal. 37:8) E ua aˈo Solomona: “Eiaha e parau e, E tahoo atu vau i taua ino nei; e tiai maite râ ia Iehova, e na ˈna oe e faaora.”—Mas. 20:22.

11 Ia hamani ino mai te feia patoi ia tatou, mea maitai ia vaiiho e na Iehova e faautua ia ratou mai te peu e te manaˈo ra oia e mea tano ia na reira. Ma te manaˈo i to Iehova riri, ua na ô â Paulo: “Ua papaihia . . . e, Te parau maira Iehova, Ei ia ˈu te riri, na ˈu ïa e tahoo atu.” (A hiˈo i te Deuteronomi 32:35.) Ia tamata tatou i te tahoo atu, e haerea teoteo ïa, te faaoti ra hoi tatou e rave i to Iehova tiaraa hoê roa. Hau atu â, aita ïa tatou e tiaturi ra i ta Iehova i fafau: “Na ˈu ïa e tahoo atu.”

12. Afea Iehova e faaite ai i to ˈna riri, e e nafea?

12 I te omuaraa o ta ˈna rata i to Roma, ua parau Paulo: “Ua faaitehia mai . . . te riri o te Atua mai te raˈi mai, i te mau paieti ore atoa ra, e te mau parau-tia ore atoa a te taata nei, o tei tapea i te parau mau ma te tia ore.” (Roma 1:18) E faaitehia mai to Iehova riri mai te raˈi mai na roto i ta ˈna Tamaiti i te tau o “te ati rahi.” (Apo. 7:14) Ei “faaiteraa [ïa] i te faahapa tia a te Atua,” mai ta Paulo i faataa i roto i te tahi atu rata faaurua: “E mea tia hoi i te Atua ia faautua i te feia i pohe ai outou na i te pohe; area ia outou i tei hamani-ino-hia ra, o te ora ïa ta ˈna e tuu mai no tatou atoa nei, ia fa mai te Fatu ra o Iesu mai te raˈi mai, ma tana mau melahi mana atoa ra, ma te auahi ura ra, i te tuuraa mai i te pohe i te feia aore i ite i te Atua, e tei ore i faaroo i te evanelia o to tatou Fatu o Iesu Mesia.”—Tes. 2, 1:5-8.

Ia pohe te ino i te maitai

13, 14. (a) No te aha eiaha ˈi tatou e maere ia patoihia mai tatou? (b) E nafea tatou e haamaitai ai i te feia e hamani ino mai ia tatou?

13 A taio i te Roma 12:14, 21. Ma te tiaturi roa e e faatupu Iehova i ta ˈna mau opuaraa, e nehenehe tatou e tutava hua ma te mǎtaˈu ore i te rave i te ohipa ta ˈna i faaue, te pororaa i “te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao.” (Mat. 24:14) Ua ite tatou e e riri to tatou mau enemi i teie ohipa Kerisetiano, ua faaara mai hoi Iesu: “E ririhia outou e te mau fenua atoa i to ˈu nei iˈoa.” (Mat. 24:9) Eiaha ïa tatou e maere aore ra e toaruaru ia patoihia mai tatou. Ua papai te aposetolo Petero: “E au mau here e, eiaha e maere i te hamani ino uˈana i roto ia outou ei tamataraa ia outou, mai te mea e ua roohia outou i te tahi mea ê: e oaoa râ, i te mea te rave atoa ra outou i te mau pohe o te Mesia.”—Pet. 1, 4:12, 13.

14 Eiaha e riri atu i te feia e hamani ino mai ia tatou, e tamata râ tatou i te haapii ia ratou, ma te taa hoi e ua haa vetahi ma te ite ore. (Kor. 2, 4:4) E faaitoito tatou i te pee i te aˈoraa a Paulo: “Ei faaora ˈtu [aore ra haamaitai] i te feia i hamani ino mai ia outou; e faaora ˈtu, eiaha e tuhi.” (Roma 12:14) No te haamaitai i te feia patoi, ia pure ïa tatou no ratou. Ua parau Iesu i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa: “E aroha i to outou mau enemi, e hamani maitai atu i te feia i riri mai ia outou. E faaora [aore ra haamaitai] i te feia i tuhi mai ia outou, e pure hoi [no] te feia hamani ino mai ia outou.” (Luka 6:27, 28) Ua ite roa te aposetolo Paulo e e nehenehe te hoê taata hamani ino e riro mai ei pǐpǐ haapao maitai na te Mesia e ei tavini itoito rahi na Iehova. (Gal. 1:13-16, 23) Ua parau Paulo i roto i te tahi atu rata: “Ia faainohia mai, ua faaora ˈtu [aore ra haamaitai] matou; ia hamani-ino-hia mai, ua faaoromai matou: ia tihotihohia ra, ua aˈo atu matou.”—Kor. 1, 4:12, 13.

15. Eaha te ravea maitai roa e pohe ai te ino i te maitai?

15 No reira te hoê Kerisetiano mau e pee ai i te irava hopea o te Roma pene 12: “Eiaha [oe] ia pohe i te ino, ia pohe râ te ino ia oe i te maitai.” O Satani te Diabolo te tumu o te ino taatoa. (Ioa. 8:44; Ioa. 1, 5:19) Ua faaite Iesu i te aposetolo Ioane e ua “pohe” Satani i to ˈna mau taeae faatavaihia “i te toto o te Arenio, e i te parau ta ratou i faaite.” (Apo. 12:11) Te ravea maitai roa e pohe ai Satani e to ˈna mana ino i nia i teie nei ao, o te raveraa ïa i te maitai na roto i ta tatou ohipa faaiteraa, oia hoi te pororaa i te evanelia o te Basileia.

E oaoa i te tiairaa

16, 17. Eaha ta te Roma pene 12 e haapii maira no nia i (a) ta tatou faaohiparaa i to tatou oraraa? (b) ta tatou e rave i roto i te amuiraa? (c) to tatou huru i nia i te feia patoi i to tatou faaroo?

16 Ua haamanaˈo mai ta tatou hiˈopoaraa poto noa i te pene 12 o ta Paulo rata i te mau Kerisetiano i Roma, e rave rahi haapiiraa. Ua haapii tatou e ei tavini pûpûhia a Iehova, ia ineine tatou i te rave i te mau haapaeraa. Turaihia e te varua o te Atua, e na reira tatou no te mea ua papu roa i to tatou feruriraa e tera te hinaaro o te Atua. Ua itoito roa tatou maoti te varua moˈa e te faaohipa ra tatou i ta tatou mau ô huru rau ma te itoito rahi. Te tavini ra tatou ia Iehova ma te haehaa e te aau faahaihai, ma te haa rahi ia vai noa te auhoêraa i roto i te amuiraa. E farii maitai e e aumauiui mau tatou i te taata.

17 Te horoa atoa ra te Roma pene 12 e rave rahi aˈoraa e nafea tatou i mua i te patoiraa. Eiaha tatou e faahoˈi atu i te ino, e hamani maitai atu râ tatou. E tutava maite tatou i te ora hau noa e te taata atoa ma te ore e ofati i te mau faaueraa tumu o te Bibilia. E na reira tatou i roto i te utuafare, te amuiraa, e te taata-tupu, i te ohipa, i te fare haapiiraa e i roto i te taviniraa. Ia hae atoa mai te taata, e haa tatou ia pohe te ino i te maitai, ma te haamanaˈo e na Iehova e tahoo atu.

18. Eaha na titauraa e toru o te Roma 12:12?

18 A taio i te Roma 12:12. Hau atu i teie mau aˈoraa faufaa e te maitai, te horoa ra Paulo e toru â titauraa. Eita roa e tia ia tatou ia rave i teie mau mea atoa aita anaˈe te tauturu a Iehova. No reira te aposetolo e aˈo mai ai ia “tamau uˈana maite â i te pure,” a pee atu ai tatou i teie â aˈoraa “e faaoromai i te pohe,” aore ra ati. Ia tiatonu maite ïa tatou i te tau a muri aˈe ta Iehova i fafau e ia “oaoa i te tiairaa” i te ora mure ore, i nia i te raˈi aore ra i te fenua nei.

Haamanaˈoraa

• E nafea tatou i mua i te patoiraa?

• Ihea tatou e faaitoito ai i te faatupu i te hau, e e nafea?

• No te aha eiaha ˈi tatou e tahoo atu?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 19]

Eita paha te taata-tupu e hiˈo ino faahou mai ia tauturu tatou ia ratou

[Hohoˈa i te api 20]

Te tutava ra anei oe i te faatupu i te hau i roto i te amuiraa?