Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A haamaitai i ta oe mau pure maoti te haapiiraa Bibilia

A haamaitai i ta oe mau pure maoti te haapiiraa Bibilia

A haamaitai i ta oe mau pure maoti te haapiiraa Bibilia

“E Iehova, ia faaroo mai to tariˈa i te pure a to tavini nei.”—NEH. 1:11.

1, 2. No te aha mea faufaa ˈi ia hiˈopoa i te tahi mau pure i roto i te Bibilia?

 E TUHAA faufaa roa te pure e te haapiiraa Bibilia o te haamoriraa mau. (Tes. 1, 5:17; Tim. 2, 3:16, 17) E ere iho â te Bibilia i te hoê buka pure, ua rau râ te pure i roto. E rave rahi to roto i te buka Salamo.

2 Ia taio e ia haapii oe i te Bibilia, e ite oe i te mau pure e tano i to oe mau tupuraa. Ia faaô mai oe i te mau faahitiraa parau o te reira, e maitai atu â ïa ta oe mau pure. Eaha ta oe e haapii mai i te mau tiaororaa tei pahonohia e te mau parau i roto?

A ani e a pee i te aratairaa a te Atua

3, 4. Eaha tei faauehia i te tavini a Aberahama, e eaha ta tatou e haapii mai i to Iehova pahonoraa i ta ˈna pure?

3 E faaite ta oe haapiiraa Bibilia e e mea maitai ia pure oe ma te tuutuu ore no te ani i te aratairaa a te Atua. A hiˈo na i tei tupu i to te patereareha Aberahama tonoraa i ta ˈna tavini paari aˈe o Eliezera e tii i te hoê vahine e mǎtaˈu ra i te Atua na Isaaka i Mesopotamia. A huti ai te mau vahine i te pape i te hoê apoo pape, ua pure te tavini: “E Iehova e, . . . e teie nei, e faatia mai oe, e te vahine ta ˈu e parau atu e, A tuu mai na i ta oe farii pape ia inu vau; e ia parau mai oia e A inu, e e faainu atoa vau i te mau kamela na oe; ia riro oia te vahine mau i haapaohia e oe na to tavini na Isaaka; e e ite hoi au i reira e ua hamani maitai mai oe i tau fatu nei.”—Gen. 24:12-14.

4 Ua pahonohia te pure a Eliezera i to Rebeka faainuraa i ta ˈna mau kamela. Ua apee oioi Rebeka ia ˈna i Kanaana e ua riro oia ei vahine here na Isaaka. Eiaha iho â oe e tiai ia faatupu te Atua i te hoê tapao taa ê. E aratai râ oia ia oe i roto i to oe oraraa ia pure e ia faaoti papu oe e pee i te ohiparaa a to ˈna varua.—Gal. 5:18.

E faaiti te pure i te ahoaho

5, 6. Eaha ta oe e tapao i roto i ta Iakoba pure hou oia a farerei ai ia Esau?

5 E faaiti te pure i te ahoaho. No to ˈna taiâ i to ˈna maehaa o Esau, ua pure Iakoba: “E Iehova e, . . . e ore roa [e au ia ˈu nei] te mau hamani-maitai-raa mai, e te mau parau mau atoa na oe i to tavini nei . . . E faaora oe ia ˈu nei i te rima o tau tuaana, i te rima o Esau nei; te mǎtaˈu nei hoi au ia ˈna, o te haere mai hoi oia e taparahi ia ˈu, e na metua vahine nei, e na tamarii atoa. Ua parau maira oe e, E hamani maitai atu â vau ia oe, e e faariro vau i to oe na huaai mai te one tahatai, eita e tia ia taio ra i te rahi.”—Gen. 32:9-12.

6 I muri aˈe i to Iakoba pureraa, ua rave oia i te tahi mau faanahoraa no te paruru i to ˈna utuafare. Ua pahonohia ta ˈna pure i to raua Esau faahauraa. (Gen. 33:1-4) A taio maite i tera aniraa. E ite oe e aita noa Iakoba i tiaoro, ua faaite atoa râ oia i to ˈna tiaturi i te Huero fafauhia e i to ˈna mauruuru no te hamani maitai o te Atua. E “mǎtaˈu” anei “to roto” ia oe? (Kor. 2, 7:5) Mai te peu e e, e haamanaˈo paha ta Iakoba taparuparuraa ia oe e e faaiti te pure i te ahoaho. Eiaha noa râ oe e titau, e faaite atoa râ oe i to oe tiaturi.

A pure no te ani i te paari

7. No te aha Mose i pure ai ia ite oia i to Iehova mau eˈa?

7 No to oe hinaaro e faaoaoa ia Iehova, e ani oe i te paari na roto i te pure. Ua pure Mose ia ite oia i te mau ravea, aore ra eˈa, o te Atua. “Inaha,” ta ˈna ïa i tiaoro atu, “te parau maira oe [Iehova] ia ˈu e, E aratai oe i teie nei feia i nia [mai Aiphiti atu] . . . E teie nei, teie ta ˈu parau ia oe, ua tiahia vau e oe, e faaite mai oe ia ˈu i ta oe ravea . . . ia tiahia vau e oe.” (Exo. 33:12, 13) Ei pahonoraa, ua faarahi te Atua i to Mose ite i to ˈNa mau eˈa, mea faufaa roa hoi no te aratai i te nunaa o Iehova.

8. E nafea oe e faufaahia ˈi i te feruriruriraa i Te mau arii 1, 3:7-14?

8 Ua pure atoa Davida: “E faaite mai oe ia ˈu i to mau eˈa, e Iehova.” (Sal. 25:4) Ua taparuparu Solomona te tamaiti a Davida i te Atua ia horoa mai i te paari no te amo i ta ˈna mau hopoia ei arii o Iseraela. Ua mauruuru Iehova i ta ˈna pure. Ua horoa oia i ta ˈna i ani e te taoˈa rahi e te hinuhinu atoa. (A taio i Te mau arii 1, 3:7-14.) Ia fanaˈo oe i te mau hopoia i roto i te amuiraa e au ra e mea teimaha roa, a pure no te ani i te paari e a faaite i te haehaa. E tauturu mai ïa te Atua ia noaa ia oe te ite e ia ohipa oe ma te paari no te amo maitai i ta oe mau hopoia ma te here.

A pure ma to aau

9, 10. Eaha te mea faufaa no nia i ta Solomona faahitiraa i te aau i roto i ta ˈna pure i te avariraahia te hiero?

9 A pure ma to aau ia faaroohia oe. Ua pure Solomona ma te aau tae i mua i te nahoa taata i putuputu i Ierusalema no te avariraa o te hiero o Iehova i 1026 hou to tatou tau, mai tei papaihia i roto i Te mau arii 1 pene 8. I muri aˈe i te tuuraahia te afata o te faufaa i roto i te vahi Moˈa Roa e te îraa te hiero i te ata o Iehova, ua arue Solomona i te Atua.

10 A hiˈopoa i te pure a Solomona o te faahiti ra i te aau. Ua taa ia Solomona e o Iehova anaˈe te ite i te aau o te taata. (Arii 1, 8:38, 39) Te faaite ra tera pure e e tiaturiraa to te hoê taata hara e ‘fariu i te Atua ma to ˈna aau atoa.’ Ia hopoi tîtî te enemi i te nunaa o te Atua, e faaroohia ratou ia tiaoro ratou ma to ratou aau atoa ia Iehova. (Arii 1, 8:48, 58, 61) Ia pure ïa oe ma to aau e tia ˈi.

E haamaitai te mau Salamo i ta oe mau pure

11, 12. Eaha ta oe i haapii mai i te pure a te hoê ati Levi o tei ore i tae faahou i te hiero o te Atua no te hoê taime?

11 E haamaitai te hiˈopoaraa i te mau Salamo i ta oe mau pure, a tiai maite atu ai i te pahonoraa a te Atua. A hiˈo na i te faaoromai o te hoê ati Levi tei hopoi-tîtî-hia. Noa ˈtu e aita oia i tae faahou i te hiero o Iehova no te hoê taime, ua himene oia: “Eaha oe i taiâ ˈi, . . . eaha oe i tiarepu ai i roto ia ˈu nei? e tiaturi i te Atua; e haamaitai â vau ia ˈna, ei ora no ˈu, e ei Atua no ˈu.”—Sal. 42:5, 11; 43:5.

12 Eaha ta oe e haapii mai i te pure a teie ati Levi? Aita paha oe e amuimui faahou ra e to oe mau hoa Kerisetiano i te vahi haamoriraa no te hoê taime no te mea ua tapeahia oe no te parau-tia. A tiaturi, aore ra tiai maite, ïa ma te faaoromai ia ohipa mai te Atua. (Sal. 37:5) A feruriruri i to oe oaoa i te taviniraa i te Atua. A pure atoa ia faaoromai oe a tiai maite ai oe i te Atua no te amuimui faahou e to ˈna nunaa.

A pure ma te tiaturi

13. Ia au i te Iakobo 1:5-8, no te aha oe e pure ai ma te tiaturi?

13 A pure noa ma te tiaturi noa ˈtu eaha to oe mau tupuraa. Ia tamatahia to oe hapa ore, a pee i te aˈoraa a te pǐpǐ Iakobo. A pure ia Iehova o te horoa mai iho â i te paari no te faaruru atu. (A taio i te Iakobo 1:5-8.) Ua ite te Atua i to oe mau manaˈo tapitapi. E nehenehe oia e aratai e e tamahanahana ia oe na roto i to ˈna varua. A haamahorahora i to aau ma te tiaturi roa, “eiaha e feaa.” A farii i te aratairaa a to ˈna varua e te aˈoraa no roto mai i ta ˈna Parau.

14, 15. No te aha e parauhia ˈi e ua pure e ua ohipa o Hana ma te tiaturi?

14 Ua pure e ua ohipa o Hana, hoê o na vahine a Elikana ati Levi, ma te tiaturi. Ua faaooo noa Penina te piti o te vahine tei fanau rahi i te tamarii, ia Hana aita ta ˈna e tamarii. I te sekene, ua euhe Hana e ia fanau oia i te tama, e horoa oia ia ˈna na Iehova. No te mea te pure mǎrû noa ra oia, manaˈo aˈera te tahuˈa rahi o Eli e ua taero oia. I to ˈna iteraa e ua hape oia, ua parau oia: “Ia faatia mai hoi te Atua no Iseraela i ta oe i ani.” Noa ˈtu e aita Hana i ite mau eaha te tupu mai, ua tiaturi oia e e pahonohia ta ˈna pure. “Aita ˈtura to ˈna mata i hana.” Aita oia i oto e i peapea faahou.—Sam. 1, 1:9-18.

15 I muri aˈe i te fanauraa o Samuela e te mairiraa ta ˈna û, ua afai Hana ia ˈna i mua ia Iehova i te sekene no te taviniraa moˈa. (Sam. 1, 1:19-28) Ia rave oe i te taime no te feruriruri i ta ˈna pure i tera taime, e haamaitai oe i ta oe mau pure. E ia pure oe ma te tiaturi e e pahono mai Iehova, eita ïa oe e oto faahou no te hoê fifi ahoaho.—Sam. 1, 2:1-10.

16, 17. Eaha tei tupu no to Nehemia pureraa e ohiparaa ma te tiaturi?

16 Ua pure e ua ohipa Nehemia taata tia o te senekele 5 hou to tatou tau, ma te tiaturi. Ua taparuparu oia: “Te hinaaro nei au, e Iehova, ia faaroo mai to tariˈa i te pure a to tavini nei, e te pure a to mau tavini ra, o tei hinaaro i te mǎtaˈu i t[o] oe ra iˈoa; e e faatupu mai hoi oe i te hinaaro o to tavini i teie nei mahana, ia arohahia mai oia e teie nei taata.” O vai “teie nei taata”? O Aretehasaseta ïa arii o Peresia, ta Nehemia i tavini ei hopoi auˈa.—Neh. 1:11.

17 Ua pure Nehemia ma te tiaturi e rave rahi mahana i to ˈna faarooraa e to roto te mau ati Iuda tei tiamâ mai i te faatîtîraa a to Babulonia i te ‘ati e te faaino rahi, e te vai parari noa nei hoi te aua o Ierusalema.’ (Neh. 1:3, 4) Ua pahonohia ta ˈna mau pure hau aˈe i ta ˈna i manaˈo. Ua faatia hoi te arii ia ˈna ia haere e faatia faahou i te mau patu o Ierusalema. (Neh. 2:1-8) Aita i maoro, ua tataîhia te mau patu. Ua pahonohia ta Nehemia mau pure ma te tiaturi no te mea ua niuhia te reira i nia i te haamoriraa mau. Mai tera atoa anei ta oe mau pure?

A haamanaˈo i te arue e te haamauruuru

18, 19. No teihea mau tumu e arue e e haamauruuru ai te hoê tavini ia Iehova?

18 Ia pure oe, a haamanaˈo i te arue e te haamauruuru ia Iehova. Mea rahi roa te tumu no te na reira! Ei hiˈoraa, ua hinaaro mau Davida e arue ia Iehova ei Arii. (A taio i te Salamo 145:10-13.) Te faaite ra anei ta oe mau pure e te haafaufaa ra oe i te fanaˈoraa taa ê e poro i te Basileia o Iehova? E tauturu atoa te mau parau a te mau papai salamo ia oe ia pure i te Atua ma te haavare ore no te faaite i to oe mauruuru no te mau putuputuraa e tairururaa Kerisetiano.—Sal. 27:4; 122:1.

19 No te mauruuru no to oe taairaa faufaa roa e te Atua e pure ai oe ma to aau mai teie: “E haamaitai au ia oe, e Iehova, i roto i te mau taata nei; e himene au ia oe i rotopu i te mau etene [aore ra nunaa]. Ua rahi hoi to aroha e tae noa ˈtu i te mau raˈi ra; e ta oe ra parau mau e tae noa ˈtu i te mau ata o te reva nei. E faateitei na oe, e te Atua, ia haehaa te mau raˈi; e faaite i to oe ra mana e ati noa ˈˈe te fenua nei.” (Sal. 57:9-11) E manaˈo faaitoito mau â teie! Ia haamaitai ïa teie mau parau putapû o te Salamo i ta oe mau pure e tia ˈi.

A taparuparu i te Atua ma te faatura rahi

20. Mea nafea to Maria faaiteraa i to ˈna faatura rahi i te Atua?

20 Ia ite-maitai-hia to oe faatura rahi i te Atua ia pure oe. Hoê â parau faatura ta Maria i muri iti aˈe i to ˈna iteraa e e riro mai oia ei metua vahine no te Mesia, e ta Hana i to ˈna afairaa ia Samuela i te sekene no te taviniraa. Ua ite-papu-hia to Maria faatura rahi i te Atua i to ˈna parauraa: “Ua faarahi [au] i te Fatu, e ua oaoa tau aau i te Atua o to ˈu Ora.” (Luka 1:46, 47) E maitai atu â anei ta oe mau pure ia faahiti oe i teie mau manaˈo? No reira o Maria vahine paieti i maitihia ˈi ei metua vahine no Iesu te Mesia!

21. Mea nafea ta Iesu mau pure i te faaite-maitai-raa i te faatura rahi e te tiaturi?

21 Ua pure Iesu ma te faatura e te tiaturi rahi. Hou to ˈna faatiaraa ia Lazaro, ei hiˈoraa, “hiˈo atura te mata o Iesu i nia, e ua parau atura, E tau Metua, e haamaitai au ia oe, o oe i faaroo mai ia ˈu nei. Area vau ua ite au e e faaroo mai â oe ia ˈu.” (Ioa. 11:41, 42) Te pure atoa ra anei oe mai tera? A hiˈopoa i te hohoˈa pure faatura rahi a Iesu. E ite ïa oe e o te faaraaraa i te iˈoa o Iehova, te taeraa mai o to ˈna Basileia, e te tupuraa o to ˈna hinaaro, te mea faufaa aˈe. (Mat. 6:9, 10) A feruri i ta oe iho mau pure. E mea tia ia faaite te reira i to oe anaanatae rahi i te Basileia o Iehova, i te raveraa i to ˈna hinaaro e te faaraaraa i to ˈna iˈoa moˈa.

22. No te aha mea papu ai e e horoa Iehova i te itoito no te faaite i te evanelia?

22 I mua i te hamani-ino-raa e te tahi atu mau fifi, e tiaoro pinepine tatou ia Iehova no te tavini ia ˈna ma te itoito. I te opaniraa te Sunederi ia Petero raua Ioane ia “parau ma te iˈoa o Iesu,” ua patoi na aposetolo ma te itoito i te auraro atu. (Ohi. 4:18-20) I to raua tuuraahia, ua faatia raua i tei tupu i to raua mau hoa Kerisetiano. Ua tiaoro atura ratou paatoa i te Atua ia faaite ratou i ta ˈna parau ma te mǎtaˈu ore. Eaha paha ratou i te itoitohia i te pahonoraahia ta ratou pure! Ua ‘faaîhia maira hoi ratou’ i te varua moˈa, e “ua parau noa ihora i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore.” (A taio i te Ohipa 4:24-31.) Ua tavini atura e rave rahi ia Iehova. E faaitoito atoa te pure ia oe ia faaite i te evanelia ma te mǎtaˈu ore.

A tamau i te haamaitai i ta oe mau pure

23, 24. (a) A faahiti i te tahi atu mau hiˈoraa e faaite ra e e haamaitai te haapiiraa Bibilia i ta oe mau pure. (b) Eaha ta oe e rave no te haamaitai i ta oe mau pure?

23 Mea rahi atu â te hiˈoraa e faaite ra e e haamaitai te taioraa e te haapiiraa i te Bibilia i ta oe mau pure. Ia pure oe, ei hiˈoraa, e faˈi oe mai ia Iona e “tei ia Iehova te ora.” (Iona 2:1-10) Te tapitapi ra paha oe no te hoê hara rahi e ua ani oe i te tauturu a te mau matahiapo. A faaite ïa i to oe tatarahapa ia pure oe, mai ia Davida i roto i ta ˈna mau salamo. (Sal. 51:1-12) Ia pure oe, a arue ia Iehova mai ia Ieremia. (Ier. 32:16-19) Te imi ra paha oe i te hoê hoa faaipoipo. E haapapu ïa te hiˈopoaraa i te pure i roto i te Ezera pene 9 e ta oe iho mau taparuparuraa, i ta oe faaotiraa e faaroo i te Atua ma te ‘faaipoipo ia au i te Fatu.’—Kor. 1, 7:39; Eze. 9:6, 10-15.

24 A tamau i te taio, te haapii, e te hiˈopoa i te Bibilia. A imi i te mau manaˈo ta oe e faahiti i roto i ta oe mau pure. A faaô i te mau manaˈo Bibilia i roto i ta oe mau taparuparuraa e pure haamauruururaa e arueraa. E piri roa ˈtu â ïa oe ia Iehova a haamaitai ai i ta oe mau pure maoti te haapiiraa Bibilia.

Eaha ta outou e pahono?

• No te aha tatou e ani e e pee ai i te aratairaa a te Atua?

• No te aha tatou e pure ai no te ani i te paari?

• E nafea te buka Salamo e haamaitai ai i ta tatou mau pure?

• No te aha tatou e pure ai ma te tiaturi e te faatura rahi?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 15]

Ua pure te tavini a Aberahama i te Atua ia aratai ia ˈna. E oe?

[Hohoˈa i te api 17]

E haamaitai te haapiiraa utuafare i ta outou mau pure