Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Eiaha e faaoto i te varua moˈa o Iehova

Eiaha e faaoto i te varua moˈa o Iehova

Eiaha e faaoto i te varua moˈa o Iehova

‘Eiaha e faariri [faaoto] i te varua maitai o te Atua ra i tapaohia ˈi outou.’—EPH. 4:30; V.C.J.S., huriraa Katolika reo Tahiti.

1. Eaha ta Iehova i rave no te mau mirioni taata, eaha ïa ta ratou hopoia?

 UA RAVE Iehova i te tahi mea taa ê no te mau mirioni taata e ora nei i roto i teie nei ao arepurepu. E haafatata ˈtu ïa ia ˈna na roto i ta ˈna Tamaiti fanau tahi o Iesu Mesia. (Ioa. 6:44) No oe atoa mai te peu e ua pûpû oe ia oe i te Atua e te ora ra ia au i te reira. Ei taata bapetizohia i te iˈoa o te varua moˈa, e hopoia ta oe ia au to oe haerea i taua varua ra.—Mat. 28:19.

2. Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa?

2 Te ahu ra tatou, ‘o te ueue nei i ta te varua,’ i te huru taata apî. (Gal. 6:8; Eph. 4:17-24) Te aˈo e te faaara maira râ te aposetolo Paulo eiaha e faaoto i te varua moˈa o te Atua. (A taio i te Ephesia 4:25-32.) E hiˈopoa maite anaˈe i teie aˈoraa a Paulo. Eaha te auraa o ta ˈna parau e faaoto i te varua o te Atua? E nafea te hoê taata pûpûhia ia Iehova e rave ai i te reira? E nafea atoa ia ore ia faaoto i te varua o Iehova?

Te auraa o ta Paulo parau

3. E nafea outou e faataa ˈi i te auraa o te Ephesia 4:30?

3 Na mua roa, a tapao i ta Paulo i parau i roto i te Ephesia 4:30. Ua papai oia: ‘Eiaha e faariri [“faaoto,” V.C.J.S.] i te varua maitai o te Atua i tapaohia ˈi outou no te mahana faaoraraa.’ Aita Paulo i hinaaro ia fifi te taairaa o to ˈna mau hoa Kerisetiano here e te Atua. Ua ‘tapaohia ratou e te varua o Iehova no te mahana faaoraraa.’ E tapao, aore ra e “piri no te ora mure ore,” te varua moˈa o te Atua no te feia faatavaihia hapa ore, i te senekele matamua e i teie nei â. (Kor. 2, 1:22, V.C.J.S.) Te auraa ïa, no te Atua ratou e i nia i te raˈi ratou e ora ˈi. Te numera taatoa o tei tapaohia, 144 000 ïa.—Apo. 7:2-4.

4. No te aha mea faufaa ˈi ia ore ia faaoto i te varua o te Atua?

4 E nehenehe te faaotoraa i te varua e riro ei taahiraa matamua a ere roa ˈi te hoê Kerisetiano i te mana o te puai ohipa o te Atua i roto i to ˈna oraraa. A hiˈo na i ta Davida i parau i muri aˈe i to ˈna hararaa e o Bate-seba. Ua taparu tatarahapa oia ia Iehova: ‘Eiaha e faarue ia ˈu i mua i to aro nei, eiaha hoi e rave ê atu i to varua maitai ia ˈu nei.’ (Sal. 51:11) O te feia faatavaihia anaˈe o te ‘mau papu e tae noa ˈtu i te pohe,’ te fanaˈo i te “korona” o te ora pohe ore i te raˈi. (Apo. 2:10; Kor. 1, 15:53) No te mau Kerisetiano e tiaturi ra e ora i te fenua, e hinaaro ratou i te varua moˈa no te tapea i to ratou hapa ore i te Atua, a fanaˈo atu ai i te ô o te ora maoti te faaroo i te tusia taraehara o te Mesia. (Ioa. 3:36; Roma 5:8; 6:23) No reira ïa tatou paatoa e ara ˈi eiaha e faaoto i te varua moˈa o Iehova.

E nafea te hoê Kerisetiano e faaoto ai i te varua?

5, 6. E nafea te hoê Kerisetiano e faaoto ai i te varua o Iehova?

5 Ei Kerisetiano pûpûhia, e nehenehe tatou e ore e faaoto i te varua. Ia ‘haapao ïa tatou i ta te varua e ia ora ia au i te reira,’ a ore atu ai e rave i te mau hinaaro tia ore o te tino e e faaite i te mau huru ino. (Gal. 5:16, 25, 26) E nehenehe râ tatou e faaoto i te varua o te Atua i roto i te tahi mau tuhaa ia painu riirii noa tatou ma te ite ore. Peneiaˈe e rave atu ai i te haerea opanihia e te Parau faaurua i te varua a te Atua.

6 Ia patoi noa tatou i te aratairaa a te varua moˈa, e faaoto ïa tatou i te reira e ia Iehova, te Tumu o taua varua ra. E faaite mai te hiˈopoaraa i te Ephesia 4:25-32 i te haerea tano e e tauturu mai eiaha e faaoto i te varua o te Atua.

E nafea ia ore ia faaoto i te varua

7, 8. A faataa no te aha ei parau mau ai ta tatou.

7 Ei parau mau ta tatou. Ia au i te Ephesia 4:25, ua papai Paulo: “E teie nei, e haapae i te haavare, ei parau mau ta te taata atoa ia parau atu i te tahi, e melo anaˈe hoi tatou no tatou iho.” No te mea e ‘melo tahoê tatou,’ eiaha iho â tatou e faahahi ê aore ra e taviri ma te opua i to tatou mau hoa Kerisetiano. Te haavare ra ïa tatou. Te taata atoa e onoono i te na reira, e mutu ïa to ˈna taairaa e te Atua.—A taio i te Maseli 6:16-19.

8 E nehenehe te amuiraa e amahamaha i te mau parau e ohipa haavare. Ia riro ïa tatou mai ia Daniela peropheta tiaturihia, aore roa e ino i itehia i nia ia ˈna. (Dan. 6:4) Ia haamanaˈo tatou i te aˈoraa a Paulo i te mau Kerisetiano e tiaturi ra e ora i te raˈi e e melo ratou no “te tino o te Mesia” te tahi i te tahi e ia vai hoê noa ratou ei pǐpǐ faatavaihia parau mau na Iesu. (Eph. 4:11, 12) Mai te peu e te tiaturi ra tatou e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua paradaiso, ei parau mau atoa ïa ta tatou, a hoê ai te autaeaeraa i te ao nei.

9. No te aha mea faufaa ˈi ia auraro i te Ephesia 4:26, 27?

9 Ia patoi tatou i te Diabolo, ia ore oia e haafifi i to tatou taairaa e te Atua. (Iak. 4:7) E tauturu mai te varua moˈa ia aro atu ia Satani. Ei hiˈoraa, ia ara tatou i te iria. Ua papai Paulo: “Ia riri outou ra, eiaha ia harahia; eiaha ia mairi te mahana i to outou ririraa. Eiaha hoi e tuu i ta te diabolo ra vahi ia ô mai.” (Eph. 4:26, 27) Ia riri tatou no te tahi tumu tano, e pure oioi tatou i roto i to tatou aau ia topa te hau, ma te haavî ia tatou ia ore ia rave i te tahi mea o te faaoto i te varua o te Atua. (Mas. 17:27) No reira, eiaha ia vai noa tera riri, a turai atu ai Satani ia tatou ia rave i te tahi mea ino. (Sal. 37:8, 9) Te hoê ravea no te patoi ia ˈna, o te faaafaro-oioi-raa ïa i te peapea ia au i te aˈoraa a Iesu.—Mat. 5:23, 24; 18:15-17.

10, 11. No te aha eiaha ˈi tatou e eiâ aore ra e rave i te mea tia ore?

10 Eiaha tatou e hema i te eiâraa aore ra i te mea tia ore. Ua papai Paulo no nia i te eiâraa: “O tei eiâ na, eiaha e eiâ faahou: a rave râ to ˈna iho rima i te mea maitai, ia faufaahia ta ˈna ia horoa na tei ere ra.” (Eph. 4:28) Ia eiâ te hoê Kerisetiano pûpûhia, e faaino ïa oia i te iˈoa o te Atua. (Mas. 30:7-9) Noa ˈtu te veve, eiaha roa e eiâ. Ua ite te feia e here ra i te Atua e te taata-tupu e eita roa ˈtu e tano ia eiâ.—Mar. 12:28-31.

11 Ua faahiti Paulo i te mau mea eiaha e rave e te mau mea e rave. No te haapao i ta te varua moˈa e te ora ia au i te reira, e rave tatou i te ohipa ma te itoito no te aupuru i to tatou utuafare e no te “horoa na tei ere.” (Tim. 1, 5:8) Ua faaherehere Iesu e ta ˈna mau aposetolo i te moni no te feia veve, area Iuda Isakariota haavare ra, ua eiâ ïa i te reira. (Ioa. 12:4-6) Aita mau oia i arataihia e te varua moˈa. E haerea ‘haapao maitai to tatou i te mau mea atoa,’ te arataihia ra hoi tatou e te varua o te Atua, mai ia Paulo. (Heb. 13:18) Eita ïa tatou e faaoto i te varua moˈa o Iehova.

Te tahi atu mau ravea e ore ai e faaoto i te varua

12, 13. (a) Ia au i te Ephesia 4:29, e haapae tatou i teihea huru parau? (b) Mai te aha te huru o ta tatou parau?

12 Ia ara i ta tatou mau parau. Ua na ô Paulo: “Eiaha ei parau faufau to roto mai i to outou vaha, ei parau maitai râ, e tupu ai te maitai au ra, e maitai ai te feia e faaroo ra.” (Eph. 4:29) Ua faahiti â te aposetolo i te mau mea eiaha e rave e te mau mea e rave. E turai te varua o te Atua ia tatou ia ‘parau i te mea e tupu ai te maitai au ra, e maitai ai te feia e faaroo ra.’ Eiaha atoa ei “parau faufau” to roto mai i to tatou vaha. Te faahohoˈa ra te taˈo Heleni tei hurihia ei “faufau” i te hotu, te iˈa, aore ra te iˈo puaatoro pê. Eita iho â ïa tatou e au i tera maa pê, eita atoa ïa tatou e au i te mau parau ino i te aro o Iehova.

13 Ei parau maitai, mǎrû, “rapaauhia i te miti” ta tatou. (Kol. 3:8-10; 4:6) Ia ite maitai te taata e mea taa ê tatou na nia i ta tatou parau. No reira, ia parau noa tatou i te mea “e tupu ai te maitai au ra” mai te papai salamo tei himene: “E tiahia mai te parau a tau vaha i reira, e te manaˈo o tau aau, i mua i te aro, e Iehova, e tau haapuraa e tau ora.”—Sal. 19:14.

14. Ia au i te Ephesia 4:30, 31, ia haapae tatou i te aha?

14 Ia haapae tatou i te tairoiro, te riri, te avau, e te ino atoa. I muri aˈe i to ˈna faaararaa eiaha e faaoto i te varua o te Atua, ua papai Paulo: “Ia haapae-roa-hia te mamahu ore [aore ra tairoiro], e te iria, e te riri, e te avau e te faaino.” (Eph. 4:30, 31) Ia tutava tatou paatoa, taata hara, i te haavî i to tatou mau manaˈo e ohipa. E faaoto tatou i te varua o te Atua ia tuu noa ˈtu tatou i te ‘tairoiro, te iria, e te riri.’ Hoê â huru ia tamau aau tatou i te hape i ravehia i nia ia tatou, ia inoino tatou, e ia ore e faahau e tei hapa mai. Ia ore tatou e haapao i te mau aˈoraa Bibilia, e tupu mai te tahi mau huru a hara ˈtu ai tatou i te varua o te Atua ma te ite i te mau faahopearaa ati mau.

15. Ia hapa mai te hoê Kerisetiano, e nafea tatou?

15 Ia hamani maitai tatou ma te aau mǎrû aroha e ma te faaore i te hara. Ua papai Paulo: “Ia hamani maitai outou ia outou iho, ma te aau mǎrû aroha noa, ma te faaore hoi i te hara te tahi e te tahi, mai ta te Atua i faaore mai i ta outou i te Mesia.” (Eph. 4:32) Noa ˈtu e ua mauiui roa tatou no te tahi ino i ravehia i nia ia tatou, e faaore anaˈe i te hapa, mai te Atua. (Luka 11:4) Ua parau paha te hoê Kerisetiano i te tahi mea tano ore no nia ia tatou. E farerei tatou ia ˈna no te tamata i te faaafaro i te peapea. Ia tatarahapa mau oia ma te ani e faaore i ta ˈna hapa, e na reira iho â ïa tatou. Eita râ e navai. Te na ô ra te Levitiko 19:18: “Eiaha oe e tahoo, eiaha e tairoiro i to outou iho na; e aroha râ oe i te taata tupu mai to aroha ia oe iho na: o vau o Iehova.”

Ia vai ara tatou

16. A horoa i te hoê hiˈoraa e faaite ra e e titauhia ia taui tatou eiaha e faaoto i te varua o Iehova.

16 E nehenehe tatou e faahemahia ia rave huna i te tahi mea opanihia e te Atua. Ei hiˈoraa, ua faaroo te hoê taeae i te hoê pehe tano ore. Ua hauti to ˈna manaˈo haava no te oreraa e haapao i te aˈoraa Bibilia i roto i te mau papai a “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mat. 24:45) Ua pure o ˈna no nia i tera fifi e ua haamanaˈo i ta Paulo i parau i roto i te Ephesia 4:30. Ua faaoti oia eiaha e faaroo faahou i te pehe tano ore no te ore e faaoto i te varua o te Atua. E haamaitai Iehova i teie huru. No reira, ia ara noa tatou eiaha e faaoto i te varua o te Atua.

17. Eaha te tupu ia ore tatou e vai ara e e pure?

17 Ia ore tatou e vai ara e e pure, e rave tatou i te tahi mea ino aore ra viivii o te faaoto i te varua. Ia faaoto tatou i te varua, te faaoto atoa ra tatou ia Iehova, no te mea te faaohipa ra te Metua i to ˈna varua moˈa ia au i to ˈna iho huru. Eita roa ˈtu ïa tatou e hinaaro i te reira. (Eph. 4:30) Ua parau te mau papai parau ati Iuda o te senekele matamua ma te ino mau e ua faatupu Iesu i te mau semeio ma te iˈoa o Satani. (A taio i te Mareko 3:22-30.) Ua “faaino” teie mau enemi o te Mesia ‘i te varua maitai’ e ua rave i te hara e ore roa e faaorehia. Eiaha roa ˈtu tatou e na reira!

18. E nafea tatou e ite ai e aita tatou i rave i te hara e ore roa e faaorehia?

18 Eita iho â tatou e hinaaro e rave i te hara e ore roa e faaorehia, ia haamanaˈo ïa tatou i ta Paulo i parau no nia i te oreraa e faaoto i te varua. E nafea ïa ia hara tatou? Mai te peu e ua tatarahapa tatou e ua tauturuhia e te mau matahiapo, e tapao faaite ïa e ua faaorehia ta tatou hara e te Atua. Aita ïa tatou i hara i te varua moˈa. Ma te tauturu a te Atua e ore ai tatou e faaoto faahou i te varua.

19, 20. (a) Eiaha tatou e rave i te aha? (b) E faaoti papu tatou e rave i te aha?

19 Te faaohipa nei te Atua i to ˈna varua moˈa no te faatupu i te aroha, te oaoa, e te auhoêraa i rotopu i to ˈna nunaa. (Sal. 133:1-3) Eiaha ïa tatou e faaoto i te varua na roto i te faatia-haere-raa i te mau parau faaino aore ra o te faaiti i te faatura no te mau tiai tei faatoroahia e te varua. (Ohi. 20:28; Iuda 8) E paturu râ tatou i te auhoêraa e te faatura i roto i te amuiraa, eiaha râ te amahamaharaa. Ua papai Paulo: “E au mau taeae, te aˈo atu nei au ia outou i te iˈoa o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, e ei parau hoê ta outou atoa na, e eiaha ia amahamaha i roto ia outou: ia ati maite râ outou ma te aau hoê e te manaˈo hoê.”—Kor. 1, 1:10.

20 Te hinaaro nei Iehova e tauturu ia tatou ia ore e faaoto i to ˈna varua e e nehenehe o ˈna e na reira. E pure noa anaˈe no te ani i te varua moˈa. E faaoti papu anaˈe eiaha e faaoto i te reira. Ia tamau tatou i ‘te ueue i ta te varua,’ ma te pee maite i ta ˈna aratairaa i teie nei e a tau a hiti noa ˈtu.

Eaha ta outou e pahono?

• Eaha te auraa e faaoto i te varua o te Atua?

• E nafea te hoê taata pûpûhia e faaoto ai i te varua o Iehova?

• Eaha te tahi mau ravea e ore ai tatou e faaoto i te varua moˈa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 29]

A faaafaro oioi i te peapea

[Hohoˈa i te api 31]

Teihea maa hotu e faahohoˈa maitai ra i ta oe parau?