Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te faaoraraa te hoo ia tatou

Te faaoraraa te hoo ia tatou

Te faaoraraa te hoo ia tatou

“O tei faaroo i te Tamaiti ra e ora mure ore to ˈna; e o tei ore i faaroo i te Tamaiti ra, e ore oia e ite i te ora; te vai ra ïa te riri o te Atua i nia iho ia ˈna.”—IOA. 3:36.

1, 2. Eaha te hoê tumu i pia-matamua-hia ˈi Te Pare Tiairaa?

 “E ITE iho â te feia e haapii maite ra i te Bibilia i te faufaa o te pohe o te Mesia,” ia au i te numera maha o teie nei vea no Atopa 1879. Teie te manaˈo faufaa i te pae hopea o teie tumu parau: “Ia patoi tatou i te mau mea atoa e parau ra e e ere te pohe o te Mesia i te tusia taraehara e tia ˈi.”—A taio i te Ioane 1, 2:1, 2.

2 No te paturu i te haapiiraa Bibilia o te hoo i piahia ˈi te numera matamua o Te Pare Tiairaa (parauhia na Le Phare de la Tour de Sion) i Tiurai 1879. Te horoa ra te reira i te “maa i te hora mau,” no te mea i te pae hopea o te mau matahiti 1800, ua haamata e rave rahi faahua Kerisetiano i te patoi i te pohe o Iesu ei hoo no ta tatou mau hara. (Mat. 24:45) I tera tau, mea rahi tei haamata i te tiaturi i te haapiiraa e e tauiui te mau mea ora, o te patoi ra i te manaˈo e ua ere te taata i to ˈna tia-roa-raa. Ia au i te feia e turu ra i tera haapiiraa, e maitai mai iho â te taata, aita ïa e faufaa te hoo. Ua tano ïa ta te aposetolo Paulo aˈoraa ia Timoteo: “E haapao maitai i tei tuuhia ˈtu ia oe na, e fariu ê oe i te parau rii paieti ore, aore e faufaa ra, e te parau mârôhia ra i haavarehia e e ite. O tei mauhia e te tahi pae ra, e hahi ê roa aˈenei i te parau,” aore ra faaroo.—Tim. 1, 6:20, 21.

3. E hiˈopoa tatou i teihea mau uiraa?

3 Ua faaoti papu iho â outou eiaha e ‘hahi ê roa i te faaroo.’ Mea maitai ïa ia hiˈopoa i teie mau uiraa: No te aha vau e hinaaro ai i te hoo? Ua haapae Iehova e Iesu i te aha? E nafea vau e fanaˈo ai i teie hoo faufaa roa o te faaora ia ˈu i te riri o te Atua?

Faaorahia i te riri o te Atua

4, 5. Eaha te haapapu ra e te vai noa nei te riri o te Atua i nia i teie nei ao ino?

4 Te faaite ra te Bibilia e te tuatapaparaa o te huitaata e mai to Adamu hararaa, ‘te vai noa nei te riri o te Atua i nia i’ te huitaata. (Ioa. 3:36) Inaha te pohe noa nei te taata. Aita roa te faatereraa patoi a Satani i nehenehe e paruru i te huitaata i te mau ati e aita atoa te mau faatereraa taata i haamâha i te mau hinaaro faufaa o te huiraatira. (Ioa. 1, 5:19) No reira, te roo-noa-hia nei te taata i te tamaˈi, te ohipa ino, e te veve.

5 Aita iho â ïa te haamaitairaa a Iehova e vai nei i nia i teie nei ao ino. Ua parau Paulo e “ua faaitehia mai . . . te riri o te Atua mai te raˈi mai, i te mau paieti ore atoa.” (Roma 1:18-20) E ooti ïa te feia paieti ore tatarahapa ore i te faahopearaa o to ratou haerea. I teie mahana, te faaitehia nei te riri o te Atua na roto i te mau poroi haavaraa e niniihia ra mai te ati i nia i te ao a Satani, e vai nei i roto e rave rahi o ta tatou mau papai Bibilia.—Apo. 16:1.

6, 7. Te aratai nei te mau Kerisetiano faatavaihia i teihea ohipa, e te matara noa ra te uputa ia aha te feia o teie nei ao a Satani?

6 Te auraa anei ïa e ua maoro roa no te taata ia tiamâ mai i te faatereraa a Satani, a faahau atu ai e te Atua? E ere, te matara noa ra te uputa o te faahauraa e o Iehova. Ei tia no te Mesia, te aratai nei te mau Kerisetiano faatavaihia i te hoê taviniraa i mua i te taata o te titau manihini ra i te mau nunaa atoa: “E faafaite outou i te Atua.”—Kor. 2, 5:20, 21.

7 Ua parau te aposetolo Paulo e o Iesu te “faaora ia tatou i te pohe a muri nei.” (Tes. 1, 1:10) E itehia te riri hopea o Iehova ia haamou roa oia i te feia hara tatarahapa ore. (Tes. 2, 1:6-9) O vai te ora ˈtu? Te pahono ra te Bibilia: “O tei faaroo i te Tamaiti ra e ora mure ore to ˈna; e o tei ore i faaroo i te Tamaiti ra, e ore oia e ite i te ora; te vai ra ïa te riri o te Atua i nia iho ia ˈna.” (Ioa. 3:36) Ia mou teie nei ao, e ore roa hoi te taata atoa e ora ra, e faaroo ra ia Iesu e e tiaturi ra i te hoo e haamouhia i te mahana riri hopea o te Atua.

Te ohipa a te hoo

8. (a) Eaha te mea faahiahia i mua ia Adamu raua Eva? (b) Mea nafea Iehova i riro ai ei Atua parau-tia roa?

8 I to Adamu raua Eva poieteraahia, mea tia roa raua. Ahiri raua i auraro i te Atua, ua î roa ïa te fenua i to raua huaai oaoa ma te ora i roto i te paradaiso. Tera noa râ, ua ofati mau raua i te faaueraa a te Atua. Ua faautuahia ˈtura raua i te pohe mure ore e ua tiavaruhia i rapae au i te paradaiso matamua. A fanau ai raua i te tamarii, ua raea te huitaata i te hara, e ua ruhiruhia e ua pohe atura na tane e vahine matamua. Te haapapu ra te reira e e tapea iho â Iehova i ta ˈna parau. E Atua parau-tia roa ïa oia. I faaara na Iehova ia Adamu e e pohe o ˈna ia amu oia i te maa opanihia, e tera iho â tei tupu.

9, 10. (a) No te aha te huaai o Adamu e pohe ai? (b) E nafea tatou e tiamâ ˈi i te pohe mure ore?

9 Ei tamarii na Adamu, e tino tia ore to tatou o te hara ohie, a pohe atu ai. I to Adamu hararaa, ua hara atoa tatou noa ˈtu e aitâ tatou i fanauhia ˈtura. Tei nia atoa ïa ia tatou te utua pohe. Mai te peu e e faaore Iehova i te ruhiruhiaraa e te pohe ma te ore e horoa i te hoo, eita ïa o ˈna e tapea i ta ˈna parau. Ua na ô hoi Paulo no tatou paatoa: “Ua ite . . . tatou e, no te varua te ture, no te tino râ vau, i hoohia i raro aˈe i te ino. Auê hoi au o te taata ati rahi e! na vai ra vau e faaora i teie nei tino pohe?”—Roma 7:14, 24.

10 O te Atua ra o Iehova anaˈe te nehenehe e horoa i te niu mana e tia ˈi ia ˈna ia faaore i ta tatou mau hara e ia faatiamâ ia tatou i te utua o te pohe mure ore. Ua tono mai ïa oia i ta ˈna Tamaiti here mai te raˈi mai ia fanauhia oia ei taata tia roa, o te horoa i to ˈna ora ei hoo no tatou. Ua vai taata tia roa Iesu, ‘aita roa hoi oia i rave i te hara.’ O Adamu râ, oia ïa. (Pet. 1, 2:22) Te vai ra ia Iesu te ravea e riro ei metua no te huitaata tia roa. Ua farii râ oia ia haapohe te mau enemi o te Atua ia ˈna, ia riro mai o ˈna ei metua no te huaai hara o Adamu e ia fanaˈo te feia e faaroo ia ˈna i te ora mure ore. Te faataa ra te mau Papai: “Hoê . . . Atua, e hoê hoi arai i ropu i te Atua e te taata, o te taata ra o Iesu Mesia; o tei horoa ia ˈna iho ei hoo i te taata atoa.”—Tim. 1, 2:5, 6.

11. (a) E nafea e faahohoˈahia ˈi te maitai o te hoo? (b) Eaha te maitai e rave rahi o te hoo?

11 E nehenehe e faahohoˈa i te ohipa a te hoo i te tupuraa o te feia e tarahu ta ratou, ua tavirihia hoi ratou e te hoê fare moni eiâ. Ua tuuhia te mau fatu fare moni ma te tano e matahiti i te maoro i roto i te fare tapearaa. E te feia tei eiâhia? Ahani aita te hoê taata maitai e te ona i hoo mai i te fare moni e i faahoˈi i ta ratou moni, a faaore atu ai i ta ratou tarahu, ua veve roa ïa ratou e aita ˈtura e ravea. Oia atoa, ua hoo mai te Atua ra o Iehova e ta ˈna Tamaiti here i te huaai o Adamu e ua faaore i ta ratou hara maoti te toto o Iesu i niniihia. No reira Ioane Bapetizo i parau ai no Iesu: “A hiˈo na i te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao.” (Ioa. 1:29) Tera ao tei hopoi-ê-hia te hara, o te feia ora ïa e te feia pohe atoa.

Te haapaeraa o te hoo

12, 13. Eaha ta tatou e haapii mai i te ineineraa Aberahama i te pûpû ia Isaaka?

12 Eita tatou e taa roa i te haapaeraa ta to tatou Metua i te raˈi e ta ˈna Tamaiti here i rave no te hoo. Te faatia ra râ te Bibilia i te tahi mau tupuraa o te haaferuri ia tatou. A manaˈo na i te horuhoru o Aberahama a haere ai oia i Moria e toru mahana no te auraro i te faaueraa a te Atua: “A rave i to tamaiti i tena na, i to tamaiti hoê ra ia Isaaka, ta oe e here na, a haere ai i te fenua ra o Moria, pûpû mai ai ia ˈna i reira ei tusia taauahi i nia i te hoê mouˈa na ˈu e faaite atu ia oe.”—Gen. 22:2-4.

13 Ua tae atura Aberahama i te vahi faataahia. A feruri na i to ˈna peapea rahi a taamu ai oia i te rima e te avae o Isaaka e a faatarava ˈi ia ˈna i nia i te fata ta ˈna iho i hamani. Eaha paha oia i te ahoaho a amo ai oia i te tipi i nia no te haapohe i ta ˈna tamaiti! A manaˈo na i te huru aau o Isaaka i nia i te fata a tiai ai ia patiahia oia i te tipi ooi, a pohe atu ai. Ua tapea râ te melahi a Iehova ia Aberahama. E tauturu mai ta Aberahama raua Isaaka i rave i taua taime ra ia taa i ta Iehova haapaeraa a vaiiho ai oia i te mau taata o Satani ia haapohe i ta ˈNa Tamaiti. Te faahohoˈa maitai ra to Isaaka auraroraa ia Aberahama i to Iesu ineineraa i te mauiui e te pohe no tatou.—Heb. 11:17-19.

14. Eaha tei tupu i roto i te oraraa o Iakoba e tauturu mai ia taa rii i te haapaeraa o te hoo?

14 E nehenehe atoa e faahohoˈa i te haapaeraa o te hoo i tei tupu i roto i te oraraa o Iakoba. I roto i ta ˈna mau tamaiti atoa, o Iosepha ta ˈna mea here roa. Ua feii to Iosepha mau taeae ia ˈna ma te pohehae. Ua farii râ Iosepha i te faaueraa a to ˈna metua e haere e hiˈo i to ˈna mau taeae. Te tiai ra ratou i te nǎnǎ a Iakoba 100 kilometera i te pae apatoerau o to ratou nohoraa i Heberona. A feruri na i te huru o Iakoba i te faahoˈiraa ˈtu ta ˈna mau tamaiti i te ahu o Iosepha tei î i te toto! Ua parau oia: “No tau tamaiti teie nei ahu: ua pau oia i te hoê taehae: ua pau, ua huˈahuˈa roa ïa Iosepha.” Ua horuhoru roa Iakoba e ua oto ia Iosepha e rave rahi mahana. (Gen. 37:33, 34) Mea taa ê roa to Iehova huru i to te taata hara. Ia feruri maite râ tatou i teie tupuraa i roto i te oraraa o Iakoba, e taa rii tatou i te huru aau o te Atua a rave-ino-hia ˈi ta ˈna Tamaiti e a haapohehia ˈi ma te aroha ore ei taata i te fenua.

A haafaufaa i te hoo

15, 16. (a) Mea nafea Iehova i te faaiteraa e ua farii oia i te hoo? (b) Mea nafea outou i haafaufaa ˈi i te hoo?

15 Ua faatia mai te Atua ra o Iehova i ta ˈna Tamaiti taiva ore ma te hoê tino varua hanahana. (Pet. 1, 3:18) E 40 mahana to Iesu tei faatiahia mai faraa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ, o tei haapuai i to ratou faaroo e o tei faaineine ia ratou no te hoê ohipa pororaa rahi i te evanelia a muri aˈe. Ua haere atura oia i nia i te raˈi. Ua pûpû oia i te Atua i te faufaa o to ˈna toto i niniihia no ta ˈna mau pǐpǐ mau o te tiaturi ra i to ˈna tusia taraehara. Ua faaite te Atua ra o Iehova e ua farii oia i te hoo pûpûhia e te Mesia, ma te faaue ia ˈna ia ninii i te varua moˈa i nia i ta ˈna mau pǐpǐ tei putuputu i Ierusalema i te Penetekose 33.—Ohi. 2:33.

16 Ua faaitoito oioi atura teie mau pǐpǐ faatavaihia a te Mesia i to ratou taata-tupu ia bapetizo i te iˈoa o Iesu Mesia ia faaorehia ta ratou mau hara, a ora ˈtu ai i te riri o te Atua. (A taio i te Ohipa 2:38-40.) Mai tera mahana faufaa e tae mai i teie nei, e mirioni taata no te mau nunaa atoa tei faatupu i te taairaa e te Atua maoti te faaroo i te tusia taraehara o Iesu. (Ioa. 6:44) Ia hiˈopoa râ tatou e piti atu â uiraa: No ta tatou iho mau ohipa maitatai anei i horoahia mai ai te tiaturiraa o te ora mure ore? E nehenehe anei tatou e ere i teie tiaturiraa faahiahia?

17. E nafea outou ia hiˈo i te haamaitairaa faahiahia te riroraa ei hoa no te Atua?

17 Mea horoa noa te hoo. Ma te tiaturi i te reira e riro ai e mirioni taata i teie mahana ei hoa no te Atua, e tiai ra i te ora mure ore i nia i te fenua paradaiso. E ere râ te riroraa ei hoa no Iehova i te haapapuraa e e fanaˈo noa tatou i tera taairaa e o ˈna. No te ora ˈtu i te mahana riri o te Atua i mua nei, ia faaite noa tatou i to tatou mauruuru rahi no “te ora e vai i te Mesia ra ia Iesu.”—Roma 3:24; a taio i te Philipi 2:12.

A tiaturi noa i te hoo

18. Ua taaihia te tiaturiraa i te hoo i te aha?

18 Te faaite ra te Ioane 3:36, te irava tumu o teie tumu parau, e ua taaihia te faaroo i te Fatu ra o Iesu Mesia i te auraroraa ia ˈna. No te mauruuru no te hoo e ora ˈi tatou ia au i te mau haapiiraa a Iesu, no nia atoa i te haerea morare. (Mar. 7:21-23) Te feia atoa e rave ra ma te tatarahapa ore i te mau peu mai te faaturi, te parau faaata rii iino, e ‘te mau mea faufau atoa,’ mai te mataitai-noa-raa i te mau hohoˈa faufau, ‘e roohia ïa i te riri o te Atua.’—Eph. 5:3-6.

19. E nafea ia faaite i to tatou faaroo i te hoo?

19 Ia rave noa tatou i te mau ohipa paieti no to tatou mauruuru no te hoo. (Pet. 2, 3:11) E faataa anaˈe i te taime no te pure tamau ma te aau tae, ta tatou iho haapiiraa Bibilia, te putuputuraa, te haamoriraa utuafare, e te pororaa itoito rahi i te Basileia. ‘Eiaha atoa tatou e haamairi i te hamani maitai e te horoa, te mauruuru roa ra hoi te Atua i te reira tusia.’—Heb. 13:15, 16.

20. Eaha te haamaitairaa a muri aˈe e fanaˈo te feia atoa e tiaturi noa i te hoo?

20 Ia tupu te riri o Iehova i nia i teie ao ino, auê tatou i te oaoa e i te tiaturiraa i te hoo e te faaite-noa-raa i te mauruuru no te reira! E i roto i te ao apî ta te Atua i fafau, e mauruuru tatou no teie hoo faahiahia o tei faaora ia tatou i te riri o te Atua.—A taio i te Ioane 3:16; Apokalupo 7:9, 10, 13, 14.

Eaha ta outou e pahono?

• No te aha tatou e hinaaro ai i te hoo?

• Eaha te haapaeraa o te hoo?

• Eaha te maitai o te hoo?

• E nafea ia faatupu i te faaroo i te tusia taraehara o Iesu?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 15]

Te matara noa ra te uputa o te faahauraa e o Iehova

[Hohoˈa i te api 16]

Ia feruri maite i tei tupu i nia ia Aberahama, Isaaka e Iakoba e taa rii ai tatou i te haapaeraa rahi o te hoo