Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Haapuaihia ia ore e hema e ia faaoromai i te toaruaruraa

Haapuaihia ia ore e hema e ia faaoromai i te toaruaruraa

Haapuaihia ia ore e hema e ia faaoromai i te toaruaruraa

‘E noaa to outou mana i te varua maitai ia haere mai i nia iho ia outou.’—OHI. 1:8.

1, 2. Eaha ta Iesu i fafau i ta ˈna mau pǐpǐ, e no te aha ratou e hinaaro ai i te reira?

 UA ITE Iesu e eita e maraa i ta ˈna mau pǐpǐ ia haapao i ta ˈna atoa i faaue i to ratou noa puai. E hinaaro iho â ratou i te puai hau ê no te rahi o ta ratou pororaa, no te ino uˈana o to ratou mau enemi, e no te paruparu o te tino. No reira Iesu i haapapu ai i ta ˈna mau pǐpǐ hou oia a haere ai i te raˈi: “E noaa . . . to outou mana i te [v]arua [m]aitai ia haere mai i nia iho ia outou: e ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.”—Ohi. 1:8.

2 Ua tupu ta Iesu i fafau i te Penetekose 33, i to te varua moˈa haapuairaa i ta ˈna mau pǐpǐ ia poro e ati aˈe ia Ierusalema. Aita e patoiraa i tapea i te reira. (Ohi. 4:20) E hinaaro iho â te mau pǐpǐ haapao maitai a Iesu, o tatou atoa ïa, i taua puai ra no ǒ mai i te Atua i te mau mahana atoa “e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.”—Mat. 28:20.

3. (a) E nafea te varua moˈa e taa ê ai i te mana? (b) E tauturu mai te mana no ǒ mai ia Iehova ia aha?

3 Ua fafau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e e ‘noaa to ratou mana i te varua maitai ia haere mai i nia iho ia ratou.’ Mea taa ê te “mana” e te “varua.” Te varua o te Atua, o to ˈna ïa puai o te ohipa i nia i te mau taata aore ra i nia i te mau mea ia tupu to ˈNa hinaaro. Area te mana, o te “ravea ïa e ohipa ˈi aore ra e tupu ai te tahi mea.” E vai mai te reira i roto i te hoê taata aore ra te hoê mea e tae roa ˈtu i te taime e ohipa ˈi te reira ia tupu tei hinaarohia. E nehenehe e faaau i te varua moˈa i te uira o te faaî i te hoê ofai mori pata i te ito. Area te mana, o tera ïa ito i roto i te ofai mori pata. Maoti te mana ta Iehova e horoa ra i ta ˈna mau tavini na roto i te varua moˈa, e nehenehe tatou taitahi e haapao maite i ta tatou pûpûraa Kerisetiano e e faaruru i te mau haafifiraa ia titauhia.—A taio i te Mika 3:8; Kolosa 1:29.

4. Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau, e no te aha?

4 E nafea e itehia ˈi te mana i horoahia mai maoti te varua moˈa? E nafea te varua moˈa e turai ai ia tatou ia ohipa i mua i te mau tupuraa rau? A tavini ai tatou i te Atua ma te taiva ore, e faaruru tatou i te mau fifi rau no ǒ mai ia Satani, ta ˈna ao, e no to tatou tiaraa taata hara. Mea faufaa ia aro i te reira no te tavini maite ei Kerisetiano, no te poro tamau, e no te atuatu i te taairaa maitai e o Iehova. E hiˈo mai tatou e nafea te varua moˈa e tauturu mai ai ia ore e hema e ia faaoromai i te rohirohi e te toaruaruraa.

Ia ore e hema

5. E nafea te pure e haapuai ai ia tatou?

5 Ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure: “Eiaha e faarue ia matou ia roohia-noa-hia e te ati [aore ra faahemaraa], e faaora râ ia matou i te ino.” (Mat. 6:13) Eita Iehova e faarue i ta ˈna mau tavini taiva ore o te ani i te reira. Ua parau atoa Iesu e ‘e horoa te Metua i te raˈi i te varua maitai i te feia i ani atu ia ˈna.’ (Luka 11:13) Mea mahanahana mau â te fafau a Iehova e horoa mai i to ˈna varua no te tauturu ia tatou ia rave i te mea tia! E ere râ i te auraa e e ohipa mai Iehova ia ore tatou ia faahemahia. (Kor. 1, 10:13) Ia faahemahia râ, e pure uˈana ˈtu â ïa tatou.—Mat. 26:42.

6. Ua niuhia ta Iesu pahonoraa i ta Satani faahemaraa i nia i te aha?

6 Ua faahiti Iesu i te mau Papai no te pahono i te mau faahemaraa a te Diabolo. Ua taa maitai ia ˈna te Parau a te Atua i to ˈna pahonoraa: “Ua papaihia . . . Ua papai-atoa-hia . . . E haere ê atu oe, e Satani; ua oti hoi i te papaihia, O to Atua o Iehova ta oe e haamori, e oia anaˈe ra ta oe e faaroo.” No to Iesu here ia Iehova e to ˈna hinaaro i ta ˈNa Parau i patoi noa ˈi oia i te mau tamataraa a te Faahema. (Mat. 4:1-10) Ua vaiiho atura Satani ia ˈna.

7. E nafea te Bibilia e tauturu mai ai ia patoi i te faahemaraa?

7 Ua faaohipa Iesu i te mau Papai no te patoi i te mau faahemaraa a te Diabolo. E tatou ïa? No te patoi i te Diabolo, ia faaoti papu tatou e ite e e haapao maitai i te mau ture aveia a te Atua. Ua hinaaro e rave rahi taata e ora ia au i te mau ture aveia Bibilia a haapii ai ratou i te mau Papai e a haafaufaa ˈi ratou i te paari e te parau-tia a te Atua. E ohipa puai “te parau a te Atua” a itehia ˈi “te manaˈo e te opua o te aau.” (Heb. 4:12) Ia taio e ia feruri maite atu â tatou i te mau Papai, e noaa ˈi te ite i te Atua. (Mas. 2:4, 5) Mea maitai ïa ia feruriruri tatou i te mau irava no nia i to tatou mau paruparu.

8. E nafea e noaa ˈi te varua moˈa?

8 Ua tia ia Iesu ia patoi i te faahemaraa no to ˈna ite i te mau Papai e no te mea ua ‘î oia i te varua maitai.’ (Luka 4:1) O tatou atoa ïa ia haafatata ˈtu tatou ia Iehova ma te haafaufaa i te mau faanahoraa atoa ta ˈna i rave ia î tatou i to ˈna varua. (Iak. 4:7, 8) Te vai ra te haapiiraa Bibilia, te pure, e te amuimuiraa i te mau hoa Kerisetiano. E rave rahi tei taa atoa i te faufaa ia apiti noa i te mau ohipa Kerisetiano, a manaˈo noa ˈtu ai i te mau mea maitatai i te pae varua.

9, 10. (a) Eaha te tahi mau faahemaraa ta te mau Kerisetiano e faaruru paha? (b) Ia rohirohi oe, e nafea te feruriruriraa e te pure e haapuai ai ia oe ia ore e hema?

9 Eaha te mau faahemaraa ta oe e patoi e tia ˈi? Ua faahinaaro ê na anei oe i te hoê taata e ere i to oe apiti? Ua hinaaro ê na anei oe, aitâ i faaipoipo atura, e haamatau i te hoê taata e ere i te Ite no Iehova? I mua i te afata teata aore ra i nia i te Internet, e nehenehe te mau Kerisetiano e hema i te mataitairaa i te tahi mea hairiiri. Ua farerei paha oe i teie mau tupuraa, ua nafea ïa oe? Mea maitai ia feruriruri e nafea te hoê hape e faatupu ai i te tahi atu hape, a hara ˈtu ai. (Iak. 1:14, 15) A haamanaˈo e e mauiui Iehova, te amuiraa, e to oe utuafare ia hara oe. Ia pee maite râ oe i te mau faaueraa tumu a te Atua, e maitai noa ïa to oe manaˈo haava. (A taio i te Salamo 119:37; Maseli 22:3.) Ia tamatahia oe, a faaoti papu e pure no te ani i te puai ia patoi i te reira.

10 Te vai ra te tahi atu mea e haamanaˈo i ta te Diabolo faahemaraa. I muri aˈe i to Iesu haapaeraa i te maa e 40 mahana i te medebara, ua haere maira Satani. Ua manaˈo te Diabolo e e taime tano tera no te tamata i te hapa ore o Iesu. (Luka 4:13) E imi atoa Satani i te taime tano no te tamata i to tatou hapa ore. Mea faufaa roa ïa ia puai noa tatou i te pae varua. E pinepine Satani i te tairi i te taata tei paruparu roa. No reira, ia rohirohi aore ra ia toaruaru tatou, e tiaoro anaˈe ia Iehova ia tauturu e ia paruru mai maoti to ˈna varua moˈa.—Kor. 2, 12:8-10.

E faaoromai i te rohirohi e te toaruaruraa

11, 12. (a) No te aha e rave rahi e toaruaru ai i teie mahana? (b) Eaha te haapuai ia tatou ia faaoromai i te toaruaruraa?

11 E toaruaru iho â tatou te taata tia ore i te tahi taime. I teie iho â râ mahana, te ora nei hoi tatou i te hoê tau ahoaho roa. Peneiaˈe teie te tau fifi roa ˈˈe aita te huitaata i ite aˈenei. (Tim. 2, 3:1-5) A piri mai ai Aramagedo, te rahi noa ˈtura te fifi moni, te hepohepo, e te tahi atu mau faateimaharaa. E ere i te mea maere e fifi roa ˈi vetahi i te amo i ta ratou hopoia e aupuru e e faatamaa i te utuafare. Ua rohirohi ratou, ua teimaha, ua paruparu roa, e ua oti roa ino. O oe atoa paha ïa. E nafea oe?

12 A haamanaˈo e ua haapapu Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e e horoa mai oia i te faaaˈo, aore ra tauturu, te varua moˈa ïa o te Atua. (A taio i te Ioane 14:16, 17.) Teie te puai rahi roa ˈˈe o te ao taatoa. Maoti te reira e horoa “hau ê roa ˈtu” ai Iehova i te itoito no te faaoromai i te mau fifi atoa. (Eph. 3:20) Ia au i te aposetolo Paulo, e noaa mai “te mana rahi” noa ˈtu to tatou mau ati atoa na roto i te varua moˈa. (Kor. 2, 4:7, 8) Aita Iehova i fafau e faaore i te hepohepo, te haapapu maira râ oia e maoti to ˈna varua e itoito ai tatou no te faaruru i te reira.—Sal. 29:11.

13. (a) Mea nafea te hoê tuahine apî i haapuaihia ˈi no te faaoromai i to ˈna ati? (b) Ua ite anei outou i te tahi atu mau hiˈoraa mai tera?

13 A hiˈo na ia Stephanie, pionie tamau 19 matahiti te paari. I te 12raa o to ˈna matahiti, ua roohia oia i te mariri ai taata i roto i te roro. Ua tâpûhia oia e piti taime e ua rapaauhia i te hihi. Ua fifi â oia e ua paruparu atura te hoê pae o to ˈna tino e ua mohimohi te mata. Ua faaherehere Stephanie i to ˈna puai no te mau mea faufaa aˈe, mai te mau putuputuraa Kerisetiano e te pororaa. Ua ite râ oia i te rima puai o Iehova i te tautururaa ia ˈna ia faaoromai. Ia hepohepo oia, ua faaitoito atu te mau papai Bibilia e faatia ra i te oraraa o te tahi mau Kerisetiano. No te tamahanahana ia ˈna, ua hapono te mau taeae e tuahine i te mau rata aore ra ua paraparau ia ˈna na mua ˈˈe e i muri aˈe i te mau putuputuraa. Ua faaite atoa te feia tei anaanatae i to ratou mauruuru ma te haere roa ˈtu i te fare o Stephanie no ta ratou haapiiraa Bibilia. Te mauruuru roa nei Stephanie ia Iehova no teie mau mea atoa. Mea au roa na ˈna te Salamo 41:3, tei tupu i nia ia ˈna.

14. Eiaha tatou e aha ia toaruaru tatou, e no te aha?

14 Ia rohirohi aore ra ia hepohepo tatou, eiaha roa e faaoti e faaiti mai i te mau ohipa pae varua no te faaruru i te reira. Auê te ati e ia na reira tatou! No te aha? Maoti hoi teie mau ohipa, mai ta tatou iho haapiiraa Bibilia, te haamoriraa utuafare, te pororaa, e te mau putuputuraa e noaa ˈi te puai o te varua moˈa. Mea haumǎrû noa te mau ohipa Kerisetiano. (A taio i te Mataio 11:28, 29.) E pinepine te mau taeae e tuahine ua rohirohi ia tae mai i te mau putuputuraa. I muri aˈe râ, ua itoito faahou mai ïa a hoˈi atu ai i te fare.

15. (a) Ua fafau anei Iehova e e oraraa ohie to te hoê Kerisetiano? A faahiti i te irava Bibilia. (b) Eaha ta te Atua i fafau mai? Eaha ïa te uiraa?

15 Aita e parauhia ra e mea mâmâ te hopoia a te Kerisetiano. Ia tutava râ oia i te tapea i te taiva ore. (Mat. 16:24-26; Luka 13:24) E faaitoito râ Iehova i tei rohirohi maoti to ˈna varua moˈa. Ua papai te peropheta Isaia: “Te feia . . . e tiaturi ia Iehova, e noaa ïa te etaeta apî; e pee ratou i nia mai tei nia i te pererau o te aeto ra; e horo ratou, e e ore e rohirohi; e haere â hoi ratou, e e ore e matapourihia.” (Isa. 40:29-31) Ia ui ïa tatou, Eaha te tumu mau e rohirohi ai tatou i te pae varua?

16. E nafea ia haapae e ia faaiti i te mau tumu e rohirohi aore ra e toaruaru ai?

16 Te faaitoito maira te Parau a Iehova ia hiˈopoa maite i “te mau mea i hau i te maitai.” (Phil. 1:10) Ma te faaau i te oraraa Kerisetiano i te hoê hororaa atea, ua aˈo te aposetolo Paulo: “E haapae tatou i te mau mea teimaha atoa, . . . a horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou.” (Heb. 12:1) Teie to ˈna manaˈo, ia haapae tatou i te mau tapiraa e faateimaharaa faufaa ore o te faarohirohi ia tatou. Peneiaˈe te faaohipa rahi ra vetahi ia ratou. No reira, ia rohirohi e ia teimaha pinepine oe, mea maitai ia feruri i te rahiraa taime ta oe e horoa ra i te ohipa, i te reva-hanoa-raa, e i te tuaro aore ra faaanaanataeraa. Ia farii ïa tatou i to tatou mau otia e ia faaiti mai i te mau ohipa e ere i te mea faufaa roa.

17. No te aha vetahi i toaruaru ai, eaha râ ta Iehova e haapapu maira?

17 Te toaruaru rii atoa ra paha vetahi o tatou no te mea aitâ te hopea o teie nei ao i tae mai atura. (Mas. 13:12) E faaitoitohia râ ratou e te Habakuka 2:3: “No te taime i haapaohia ra taua orama nei, ia tae râ i te hopea ra e faaite papu mai ai e ore e haavare: e ia maoro iti noâ, e tiai atu â; e tae mau mai ïa, e ore e haamaoro hua.” Te haapapu maira Iehova e e tae mai te hopea o teie nei ao i te taime ta ˈna i faaoti!

18. (a) E itoito oe maoti teihea mau parau fafau? (b) Eaha te faufaa o to muri nei tumu parau no tatou?

18 Te tiai ru nei iho â te mau tavini taiva ore atoa a Iehova i te mahana e ore ai te rohirohi e te toaruaruraa, e oaoa ˈi ratou paatoa i te ‘apîraa.’ (Ioba 33:25) I teie nei â, e itoito te taata roto maoti te varua moˈa ma te apiti i te mau ohipa haumǎrû i te pae varua. (Kor. 2, 4:16; Eph. 3:16) Eiaha e vaiiho i te rohirohi ia faaere ia oe i te mau haamaitairaa mure ore. Eita paha te mau fifi atoa no te faahemaraa, te rohirohi, aore ra te toaruaruraa e ore i teie nei. I roto râ i te ao apî a te Atua, oia ïa. I roto i to muri nei tumu parau, e hiˈopoa tatou e nafea te varua moˈa e haapuai ai i te mau Kerisetiano ia faaû i te hamani-ino-raa, ia patoi i te faaheporaa a te hoa, e ia faaoromai i te mau fifi rau.

Eaha ta outou e pahono?

• E nafea te taioraa Bibilia e haapuai mai ai?

• E nafea te pure e te feruriruriraa e haapuai mai ai?

• E nafea ia haapae e ia faaiti i te mau tumu e toaruaru ai?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 26]

E faaitoito mai te mau putuputuraa Kerisetiano i te pae varua