Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E tiaturi roa anaˈe ia Iehova e noaa ˈi te taiâ ore

E tiaturi roa anaˈe ia Iehova e noaa ˈi te taiâ ore

E tiaturi roa anaˈe ia Iehova e noaa ˈi te taiâ ore

“Te faaroo maira Iehova ia tiaoro atu vau ia ˈna.”—SAL. 4:3.

1, 2. (a) Eaha te tupuraa atâta ta Davida i faaruru? (b) E hiˈo tatou i teihea na salamo?

 UA FAATERE te arii Davida ia Iseraela tau matahiti, e ua faaruru ihora i te hoê tupuraa atâta. Ua faariro Abasaloma ta ˈna tamaiti manaˈo ino ia ˈna ei arii, no reira Davida i faarue ai ia Ierusalema. Ua taiva atoa to ˈna hoa rahi ia ˈna e te haere ra oia ma te oto e te tiaa ore na nia i te mouˈa Oliveta apeehia e te tahi noa mau hoa taiva ore. I muri aˈe, ua taora Simei no te utuafare o te arii Saula i te ofai e te repo i nia ia Davida a faaino ai ia ˈna.—Sam. 2, 15:30, 31; 16:5-14.

2 Ua pohe anei Davida ma te oto e te haama no teie orureraa hau? Aita, ua tiaturi hoi oia ia Iehova. E ite-maitai-hia te reira i roto i te Salamo 3 ta Davida i papai no nia i to ˈna horo-ê-raa. Ua papai atoa oia i te Salamo 4. Te faaite ra teie na salamo i to ˈna tiaturi e e faaroo e e pahono te Atua i te mau pure. (Sal. 3:4; 4:3) Te haapapu maira te reira e tei pihai iho Iehova i ta ˈna mau tavini taiva ore i te mau taime atoa, ma te turu ia ratou e te horoa ˈtu i te hau e te taiâ ore. (Sal. 3:5; 4:8) E hiˈo anaˈe i teie na salamo no te ite e nafea e noaa ˈi te taiâ ore e e tiaturi roa ˈtu â ˈi i te Atua.

‘Ia rahi tei mârô mai’

3. Ia au i te Salamo 3:1, 2, eaha tei tupu i nia ia Davida?

3 Ua na ô te hoê vea ia Davida: “Tera te aau o Iseraela tei ia Abasaloma.” (Sam. 2, 15:13) A feruri ai te arii no te aha e rave rahi i turu ai ia Abasaloma, ua parau oia: “E Iehova e, ua rahi tau mau enemi! ua rahi tei tia mai i nia e mârô mai ia ˈu! E rave rahi tei parau ia ˈu nei, Aita roa o ˈna e ora i te Atua.” (Sal. 3:1, 2) Ua manaˈo e rave rahi Iseraela e eita Iehova e faaora ia Davida i te rima o Abasaloma e to ˈna mau taata.

4, 5. (a) Ua papu ia Davida te aha? (b) Eaha te auraa o te mau parau “na oe tau upoo i faateitei”?

4 Aita râ Davida i taiâ no to ˈna tiaturi rahi i te Atua. Ua himene oia: “Area oe, e Iehova, e paruru oe no ˈu e ati noa ˈˈe, o to ˈu hanahana, e na oe tau upoo i faateitei.” (Sal. 3:3) Ua papu ia Davida e e paruru Iehova ia ˈna. Te horo ê ra te arii ruhiruhia ma te piˈo i raro i to ˈna upoo tapoˈihia no te haama. Tera râ, e faahanahana â Tei Teitei ia Davida. Maoti Iehova e tia mai ai oia, e nânâ ˈi i to ˈna mata i nia e e faateitei-faahou-hia ˈi to ˈna upoo. Ua tiaoro Davida i te Atua ma te tiaturi e e pahono mai Oia. Te tiaturi atoa ra anei oe e e na reira iho â Iehova?

5 Na roto i te mau parau “na oe tau upoo i faateitei,” ua farii Davida e na Iehova e tauturu ia ˈna. Te taio ra tatou i roto i te hoê Bibilia: “Area oe, E TE FATU, e paruru noa oe no ˈu i mua i te ati; maoti oe e upootia ˈi au e e itoito faahou ai.” (Today’s English Version) No nia i te mau parau “na oe tau upoo i faateitei,” te na ô ra te hoê papai: “Ia faateitei te Atua . . . i te ‘upoo’ o te hoê taata, te horoa ra Oia i te tiaturiraa e te taiâ ore.” No te mea ua haruhia te terono o Iseraela i oto ai Davida. Tera râ, ‘ia faateiteihia to ˈna upoo,’ e itoito faahou mai oia ma te taiâ ore a tiaturi roa ˈtu â ˈi i te Atua.

E pahono Iehova i te mau pure

6. No te aha Davida i parau ai e e pahono Iehova i ta ˈna pure mai to ˈna mouˈa moˈa mai?

6 Ma te tiaturi ia Iehova e te taiâ ore, ua na ô faahou Davida: “Te tiaoro nei tau reo ia Iehova; e te faaroo maira oia ia ˈu i tana mouˈa moˈa.” (Sal. 3:4) Ia au i te faaueraa a Davida, ua afaihia i nia i te mouˈa Siona te afata faufaa, ei taipe faaiteraa e tei pihai iho te Atua i to ˈna nunaa. (A taio i te Samuela 2, 15:23-25.) No reira Davida i parau ai e e pahono Iehova i ta ˈna pure mai to ˈna mouˈa moˈa mai.

7. No te aha Davida i ore ai i mǎtaˈu?

7 Ua papu ia Davida e e pahono iho â te Atua i ta ˈna pure, aita ˈtura oia i mǎtaˈu. Te himene ra oia: “Ua tiraha vau i raro, e ua taoto ra; e ara aˈera hoi au, na Iehova vau i tauturu mai.” (Sal. 3:5) Noa ˈtu e e nehenehe o ˈna e taparahihia i te po, aita Davida i mǎtaˈu ia taoto. Ua papu ia ˈna e e ara mai iho â oia. Ua ite aˈena Davida e e nehenehe oia e tiaturi i te tauturu a te Atua. O tatou atoa ïa ma te pee maite i “te eˈa o Iehova” e ma te ore roa e faarue ia ˈna.—A taio i te Samuela 2, 22:21, 22.

8. Mea nafea to te Salamo 27:1-4 faaiteraa e ua tiaturi Davida i te Atua?

8 Ua ite-maitai-hia to Davida taiâ ore e tiaturi roa i te Atua i roto i teie mau salamo faaurua: “O Iehova to ˈu maramarama e to ˈu ora: o vai hoi ta ˈu e mǎtaˈu atu? o Iehova te tiai ia ˈu; e mǎtaˈu hoi au ia vai? . . . Patia noa mai â te nuu atoa ra i te puhapa ia ˈu nei, e ore tau aau e mǎtaˈu. . . . Hoê a ˈu mea hinaaro ia Iehova ra, e o ta ˈu ïa e titau hua nei; ia parahi â vau i roto i te fare o Iehova e hope roa ˈˈe o ˈu pue mahana, ia ite vau i te maitai o Iehova, e ia ui maite au i roto i to ˈna nao,” aore ra hiero. (Sal. 27:1-4) Mai te peu e tera atoa to oe huru aau e e nehenehe ta oe, e putuputu tamau ïa oe e te mau tavini a Iehova.—Heb. 10:23-25.

9, 10. A faataa no te aha Davida i ore ai i manaˈo e tahoo ia au i te Salamo 3:6, 7.

9 Noa ˈtu e ua faaû Davida i te orureraa hau a Abasaloma e te taivaraa e rave rahi taata, ua himene oia: “E ore au e mǎtaˈu i te taata e ia ahuru noa ˈtu te tausani, o tei haaati enemi mai ia ˈu e ati noa ˈˈe, A tia, e Iehova; ia ora vau, e tau Atua: e tia ia oe ia tairi i te taa o tau mau enemi, e fati ia oe te niho o te feia paieti ore.”Sal. 3:6, 7.

10 Aita Davida i manaˈo e tahoo. Na te Atua e “tairi i te taa” o to ˈna mau enemi. Ua papai te arii Davida i te Ture na ˈna e ua ite oia e te parau ra Iehova i roto: “Tei ia ˈu hoi te riri, na ˈu e tahoo.” (Deut. 17:14, 15, 18; 32:35) ‘E fati atoa te niho o te feia paieti ore’ i te Atua. Eita ïa ratou e hamani ino faahou. Ua ite Iehova o vai ma te feia ino no te mea ‘e hiˈo oia i te aau.’ (Sam. 1, 16:7) Te mauruuru mau nei tatou i te Atua no te tiaturiraa e te puai ta ˈna e horoa maira no te patoi ia Satani, te raatira ino! Ua fatata roa hoi oia i te hurihia i roto i te abuso mai te hoê liona uuru niho ore e tano ia haamouhia.—Pet. 1, 5:8, 9; Apo. 20:1, 2, 7-10.

“No ǒ mai te ora ia Iehova”

11. No te aha tatou e pure ai no te mau taeae e tuahine pae varua?

11 Ua taa ia Davida e o Iehova anaˈe te faa-ora ia ˈna e ua hinaaro rahi oia i te reira. Aita oia i manaˈo noa ia ˈna, i te nunaa atoa râ ta Iehova i maiti. Ua faaoti Davida i ta ˈna salamo faaurua ma te parau: “No ǒ mai te ora ia Iehova ra: te vai ra to oe ra maitai i nia i to oe ihora mau taata.” (Sal. 3:8) E fifi rahi hoi to Davida, ua manaˈo râ oia i te nunaa taatoa o Iehova e ua papu ia ˈna e e haamaitai te Atua ia ratou. E manaˈo atoa ïa tatou i te mau taeae e tuahine pae varua, e ere anei? E haamanaˈo anaˈe ia ratou i roto i ta tatou mau pure, ma te ani ia Iehova ia horoa ˈtu i to ˈna varua moˈa ia itoito rahi mai e ia poro ratou i te evanelia ma te taiâ ore.—Eph. 6:17-20.

12, 13. Eaha tei tupu i nia ia Abasaloma, e ua aha Davida?

12 E pohe haama to Abasaloma, ei faaararaa i te feia e faaino ia vetahi ê, te feia iho â râ ta te Atua i faatahinu mai ia Davida. (A taio i te Maseli 3:31-35.) I te pauraa te nuu a Abasaloma i te tamaˈi, ua horo atura oia na nia i te hoê niuru e mau aˈera to ˈna rouru meumeu i roto i te mau amaa haehaa o te hoê tumu raau rahi. Taueue noa ihora oia, aita e hororaa. I te taeraa ˈtu Ioaba, ua maˈoa hoê hoê oia e 3 ihe i roto i te mafatu o Abasaloma e pohe ihora o ˈna.—Sam. 2, 18:6-17.

13 Ua oaoa anei Davida i to ˈna faarooraa i tei tupu i nia i ta ˈna tamaiti? Aita. Ua oto pii noa oia ma te auê: “E tau tamaiti, e Abasaloma e! e tau tamaiti, e tau tamaiti, e Abasaloma e! ahiri o vau tei pohe ei mono ia oe, e Abasaloma, e tau tamaiti, e tau tamaiti e!” (Sam. 2, 18:24-33) Auaˈe ta Ioaba parau i faaea ˈi Davida i te oto rahi. E hopea ino mau â to Abasaloma nounou toroa tei aro i to ˈna metua tane, ta Iehova i faatahinu, e o ˈna iho tei roohia i te ati!—Sam. 2, 19:1-8; Mas. 12:21; 24:21, 22.

To Davida tiaturiraa i te Atua

14. Eaha paha te tumu i papaihia ˈi te Salamo 4?

14 Mai te Salamo 3, e pure aau tae atoa te Salamo 4 e faaite ra i to Davida tiaturi-roa-raa ia Iehova. (Sal. 3:4; 4:3) Ua papai paha Davida i teie himene no te faaite e ua pee to ˈna oto e ua mauruuru oia i te Atua i te manuïa-ore-raa ta Abasaloma orureraa hau. Aore ra ua manaˈo paha Davida i te feia himene ati Levi. Ia feruri maite tatou i te reira e tiaturi atu â ˈi tatou ia Iehova.

15. No te aha tatou e pure papu roa ˈi ia Iehova na roto i ta ˈna Tamaiti?

15 Ua faaite â Davida i to ˈna tiaturi taatoa i te Atua o te faaroo e te pahono i ta ˈna mau pure. Ua himene oia: “Ia tiaoro atu vau ra, e faaroo mai, e te Atua . . . parau-tia ra; ua faaorahia mai au e oe i tau atiraa ra: e tena na, e aroha mai ia ˈu, e faaroo mai i ta ˈu pure.” (Sal. 4:1) E tiaturi atoa tatou mai ia Davida mai te peu e e haerea parau-tia to tatou. E haamaitai te ‘Atua parau-tia’ ra o Iehova i to ˈna mau taata aau tia, no reira tatou e pure papu roa ˈi ia ˈna na roto i ta ˈna Tamaiti ma te tiaturi i te tusia taraehara o Iesu. (Ioa. 3:16, 36) E fanaˈo mau â tatou i te hau!

16. No te aha paha Davida i toaruaru ai?

16 I te tahi mau taime, e toaruaru paha tatou a taiâ ˈtu ai. No Davida atoa paha tei himene: “Mai te aha te roa, e te mau taata na, to outou haapao i tau hinuhinu nei ei mea haama? e to outou hinaaroraa i te faufaa ore e te imiraa i te haavare?” (Sal. 4:2) “Te mau taata,” o te huitaata paieti ore ïa. Ua ‘hinaaro’ te mau enemi o Davida i te mau mea “faufaa ore.” Te na ô ra te hoê Bibilia: “Mai te aha te roa o to outou hinaaroraa i te mau moemoeâ e te imiraa i te mau atua hape?” (New International Version) Ia toaruaru tatou no ta vetahi ê huru raveraa, e pure tamau anaˈe ma te aau tae e te tiaturi taatoa i te Atua mau hoê roa.

17. A faataa e nafea ia ohipa ia au i te Salamo 4:3.

17 Mea papu te tiaturiraa o Davida i te Atua i to ˈna parauraa: “Ia ite mai râ outou, ua maitihia e Iehova tana taata paieti ra [aore ra taiva ore]; te faaroo maira Iehova ia tiaoro atu vau ia ˈna.” (Sal. 4:3) E titauhia te itoito e te tiaturi-papu-raa ia Iehova ia ore roa tatou e taiva ia ˈna. Mea hinaarohia teie na huru maitatai e te utuafare Kerisetiano tei tiavaruhia te hoê melo tatarahapa ore. E haamaitai Iehova i te feia taiva ore e pee ra i to ˈna mau eˈa. Maoti te taiva ore e te tiaturi-roa-raa ia Iehova e oaoa ˈi to ˈna nunaa.—Sal. 84:11, 12.

18. Ia au i te Salamo 4:4, ia aha tatou ia faainohia aore ra ia hamani-ino-hia mai?

18 Ia huru ê tatou i ta te tahi i parau aore ra i rave, e nafea ïa? E oaoa noa tatou ia pee tatou i ta Davida parau: “E mǎtaˈu outou eiaha râ e rave i te hara: a feafea [aore ra manaˈonaˈo] na to outou aau i nia i to outou mau roi, a faaea [] noa ˈi.” (Sal. 4:4) Ia faainohia aore ra ia hamani-ino-hia tatou, eiaha e tahoo a hara ˈi. (Roma 12:17-19) E nehenehe tatou e pure i roto i to tatou aau i nia i te roi. Ia na reira tatou, e taui paha ta tatou huru hiˈoraa a faaore atu ai i te hapa ma te here. (Pet. 1, 4:8) Mea faufaa roa te aˈoraa a te aposetolo Paulo tei niuhia paha i nia i te Salamo 4:4: “Ia riri outou ra, eiaha ia harahia; eiaha ia mairi te mahana i to outou ririraa. Eiaha hoi e tuu i ta te diabolo ra vahi ia ô mai.”—Eph. 4:26, 27.

19. E nafea te Salamo 4:5 e tauturu mai ai no nia i ta tatou haamoriraa?

19 Ma te haafaufaa roa i te tiaturiraa i te Atua, ua himene Davida: “Ei tusia parau-tia ta outou e hopoi; a tiaturi atu ai ia Iehova.” (Sal. 4:5) E tusia faufaa ta te mau Iseraela e pûpû atu mai te peu e e manaˈo maitai to ratou. (Isa. 1:11-17) Ia fariihia ta tatou haamoriraa e te Atua, ei manaˈo maitai atoa to tatou. Ia tiaturi roa ïa tatou ia Iehova e tia ˈi.—A taio i te Maseli 3:5, 6; Hebera 13:15, 16.

20. Eaha te auraa o te mau parau ‘te maramarama o to Iehova mata’?

20 Ua na ô faahou Davida: “Rave rahi te parau e, Na vai e faaite mai i te maitai ia tatou nei? e nânâ mai, e Iehova, i te maramarama o to mata i nia ia matou nei!” (Sal. 4:6) ‘Te maramarama o to Iehova mata,’ o ta ˈna ïa farii maitai. (Sal. 89:15) No reira i to Davida pureraa: “E nânâ mai, e Iehova, i te maramarama o to mata i nia ia matou,” te ani ra oia ia ˈna ia farii maitai ia ratou. No to tatou tiaturi ia Iehova e farii maitai mai ai oia a oaoa ˈi tatou i te raveraa i to ˈna hinaaro.

21. Eaha te noaa mai ia apiti roa tatou i te auhune pae varua i teie mahana?

21 Ma te tiai i te oaoa no ǒ mai i te Atua ra tei hau ê i to te tau auhuneraa, ua himene Davida ia Iehova: “Ua horoa mai oe i te oaoa i roto i tau aau, e ua hau i to ratou, ia faarahihia ta ratou sitona e te uaina [aore ra “e hau atu ia i to te tau i rahi ai te sitona e te vine api,” Sal. 4:8, V.C.J.S. a].” (Sal. 4:7) E oaoa iho â to tatou aau ia apiti roa tatou i te auhune pae varua i teie mahana. (Luka 10:2) Ma te arataihia e te toea faatavaihia, te oaoa nei tatou a maraa ˈi te rahiraa o “te feia e ooti.” Mea au anei na oe e apiti i teie ootiraa oaoa?

A haere â i mua ma te tiaturi roa i te Atua

22. Ia au i te Salamo 4:8, eaha tei tupu i to Iseraela haapaoraa i te Ture a te Atua?

22 Ua faaoti Davida i teie salamo ma te parau: “E tiraha vau i raro ma te ora, e e taoto hoi; na oe anaˈe ra, e Iehova, i parahi ai au ma te ora.” (Sal. 4:8) A haapao ai Iseraela i te Ture a Iehova, ua faaea hau ratou e Oia ma te taiâ ore. Ei hiˈoraa, ua ‘parahi noa Iuda raua Iseraela ma te hau’ i te roaraa o te faatereraa a Solomona. (Arii 1, 4:25) Ua vai hau noa te feia e tiaturi ra i te Atua noa ˈtu e e enemi te mau nunaa tapiri. Mai ia Davida, e taoto hau noa tatou no te mea e paruru mai te Atua.

23. Eaha te itehia mai ia tiaturi roa tatou ia Iehova?

23 E haere anaˈe â i mua i te taviniraa ia Iehova. Ia pure atoa tatou ma te tiaturi e ite ai tatou i “te hau a te Atua, o tei hau ê atu i te ite taata nei.” (Phil. 4:6, 7) E oaoa rahi te noaa mai! E nehenehe tatou e hiˈo i te ananahi ma te taiâ ore ia tiaturi roa tatou ia Iehova.

[Nota i raro i te api]

a Huriraa Katolika reo Tahiti, 1976.

Eaha ta outou e pahono?

• Eaha te mau fifi ta Davida i faaû no Abasaloma?

• E nafea e noaa ˈi te taiâ ore ia au i te Salamo 3?

• E nafea e tiaturi atu â ˈi ia Iehova ia au i te Salamo 4?

• Eaha te maitai ia tiaturi roa tatou i te Atua?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 31]

Ua tiaturi Davida ia Iehova i to ˈna horo-ê-raa ia Abasaloma

[Hohoˈa i te api 32]

Te tiaturi roa ra anei oe ia Iehova?