Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E taiva te taata i te anotau hopea

E taiva te taata i te anotau hopea

E taiva te taata i te anotau hopea

“Eiaha roa te aroha e te parau mau ia taa ê ia oe ra.”—MAS. 3:3.

A IMI I TEIE MAU MANAˈO FAUFAA:

Eaha te haapiiraa e huti mai i te taivaraa o Delila, Abasaloma e o Iuda Isakariota?

E nafea ia pee i te taiva ore o Ionatana e o Petero?

E nafea ia tapea i to tatou taiva ore i to tatou hoa faaipoipo e ia Iehova?

1-3. (a) Eaha te hoê tuhaa o te tapao e faaite ra e te ora nei tatou i te tau hopea, e eaha ïa te auraa? (b) Eaha na uiraa e toru ta tatou e pahono?

 EAHA te taairaa i rotopu ia Delila, Abasaloma e Iuda Isakariota? Ua taiva ratou paatoa. Ua taiva Delila i te taata tei here ia ˈna, te tavana ra o Samasona. Ua taiva Abasaloma i to ˈna papa, te arii Davida. Ua taiva Iuda i to ˈna Fatu o Iesu Mesia. Ua mauiui mau â vetahi atu i te ohipa ino ta teie mau taata i rave! No te aha râ e anaanatae ai i te reira?

2 No te hoê taata papai, o te haavareraa te haerea viivii matau-aˈe-hia i teie mahana. E ere i te mea maere. A horoa ˈi i te tapao o “te hopea o teie nei ao,” ua parau Iesu e ‘e rave rahi te haavare te tahi i te tahi.’ (Mat. 24:3, 10) Te hoê haavare, o te hoê ïa taata e taiva i te tahi atu taata ma te tuu ia ˈna i roto i te rima o te hoê enemi. Te haapapu ra te taivaraa e itehia nei e te ora nei tatou i te “anotau hopea,” mai ta Paulo i tohu, i reira hoi te taata e riro ai ei mea “viivii . . . e haavare.” (Tim. 2, 3:1, 2, 4) I roto i te mau buka e te mau hohoˈa teata, mea au e mea faahiahia te ohipa taiva e te haavare. I roto râ i te oraraa mau, o te oto e te mauiui te itehia. E tapao te reira e te ora nei tatou i te anotau hopea!

3 Eaha te haapiiraa e huti mai i roto i te Bibilia no nia i te feia taiva o te tau tahito? E pee tatou i te hiˈoraa o teihea mau taata tei faaite i to ratou taiva ore ia vetahi atu? E ia vai taiva ore noa tatou ia vai? E hiˈo anaˈe ïa.

TE MAU HIˈORAA O TE TAU TAHITO EI FAAARARAA

4. Mea nafea Delila i te haavareraa ia Samasona, e no te aha mea ino mau ai te reira?

4 Te hiˈoraa matamua, o te vahine haavare ïa o Delila, ta te tavana ra o Samasona i here. Ua hinaaro Samasona e aratai i te aroraa i to Philiseti no te maitai o te nunaa o te Atua. Ua ite paha na tavana Philiseti e pae e aita Delila e here mau ra ia ˈna. Ua pûpû atura ratou i te moni rahi na teie vahine ia itea ia ˈna te tumu o te puai o Samasona ia nehenehe ratou e haapohe ia ˈna. No to ˈna nounou, ua farii oia. E toru taime to ˈna tamataraa i te ite, aita râ ta ˈna mau raveraa i manuïa. Ua onoono maite atura taua vahine ra ia Samasona “aita e mahana tuua i te mârôraa ˈtu ia ˈna.” I te pae hopea, “pohe roa aˈera tana aau i te peapea.” Faaite atura Samasona e aita to ˈna rouru i tâpûhia aˈenei e ia na reirahia, aita to ˈna e puai faahou. * Ua tâpû aˈera Delila i te rouru o Samasona a taoto ai oia i nia i to ˈna turi e ua tuu atura ia ˈna i to ˈna mau enemi ia rave ratou i ta ratou e hinaaro. (Tav. 16:4, 5, 15-21) Mea ino mau ta ˈna i rave! No to ˈna noa nounou moni, ua haavare Delila i te taata i here ia ˈna.

5. (a) Mea nafea Abasaloma i te taivaraa ia Davida, e eaha ta te reira e faaite ra no nia ia ˈna? (b) Eaha te huru o Davida a haavare ai o Ahitophela ia ˈna?

5 Te piti o te hiˈoraa, o Abasaloma taiva ïa. No to ˈna nounou tiaraa, ua hinaaro uˈana oia i te haru i te terono o to ˈna papa, te arii Davida. Ua eiâ na mua Abasaloma “i te aau o te taata o Iseraela” ma te faaite i te here haavarevare e ma te fafau i te mau mea ta ˈna e ore hoi e rave. Ua hôˈi e ua apa o ˈna i te taata, mai te huru ra e te anaanatae mau ra o ˈna ia ratou e i to ratou mau hinaaro. (Sam. 2, 15:2-6) Ua taviri atoa Abasaloma i te hoa tiaturihia a Davida ra o Ahitophela. (Sam. 2, 15:31) Te faataa ra Davida i roto i te Salamo 3 e te 55 i to ˈna mauiui i mua i teie taivaraa. (Sal. 3:1-8; a taio i te Salamo 55:12-14.) Ua patoi Abasaloma, na roto i ta ˈna opuaraa ino mau, i te arii ta Iehova i maiti. Ua faaite teie haavare e aita o ˈna i tâuˈa i te tiaraa o te Atua ia maiti o vai te riro ei arii. (Par. 1, 28:5) I te pae hopea, aita te orureraa hau a Abasaloma i manuïa e ua faatere noâ Davida ei arii maitihia e Iehova.

6. Mea nafea Iuda i te taivaraa ia Iesu? E nafea te iˈoa Iuda e faaohipahia ˈi i roto i te tahi mau reo?

6 A feruri na i teie nei i ta Iuda Isakariota taiva i rave i nia i te Mesia. I te Pasa hopea ta Iesu i faatupu e ta ˈna na aposetolo 12, ua parau atu oia ia ratou: “E haavare mai te hoê o outou na ia ˈu, oia mau ta ˈu e parau atu ia outou na.” (Mat. 26:21) I taua noâ po ra, teie ta Iesu i faaite ia Petero, Iakobo e Ioane i te ô i Getesemane: “Inaha! ua fatata mai nei te haavare ia ˈu nei.” I tera taime, haere mai nei Iuda e te hoê nahoa ia Iesu ra, na ô atura: “E Rabi, ia ora na, e ua hôˈi maira ia ˈna.” (Mat. 26:46-50; Luka 22:47, 52) Ua “tuu [Iuda] i te taata hara ore” a horoa ˈi ia Iesu i te feia e hinaaro e haapohe ia ˈna. No ehia moni? No e 30 noa moni ario! (Mat. 27:3-5) No reira, i roto i te tahi mau reo, e faaohipahia te iˈoa Iuda no te faataa i te hoê taata haavare, te hoê iho â râ tei taiva i to ˈna hoa. *

7. Eaha te haapiiraa ta tatou i huti mai i te oraraa o (a) Abasaloma e o Iuda e o (b) Delila?

7 Eaha te haapiiraa ta tatou i huti mai i teie mau hiˈoraa o te faaara ia tatou? Ua pohe Abasaloma e o Iuda i roto i te haama no to raua taivaraa i te taata ta Iehova i maiti. (Sam. 2, 18:9, 14-17; Ohi. 1:18-20) E taai-noa-hia te iˈoa o Delila i te taiva e i te here haavarevare. Mea faufaa mau â ia patoi i te nounou tiaraa e te nounou moni o te faaere ia tatou i te farii maitai a Iehova! E haapiiraa puai mau teie o te tauturu mai ia patoi i te mau mea atoa e taiva ˈi tatou.

A PEE I TE HIˈORAA O TE FEIA TAIVA ORE

8, 9. (a) No te aha Ionatana i haapapu ai i to ˈna taiva ore ia Davida? (b) E nafea ia pee i te hiˈoraa o Ionatana?

8 Te faataa atoa ra te Bibilia e rave rahi taata taiva ore. E hiˈopoa anaˈe i te haapiiraa e huti mai i te hiˈoraa o e piti o ratou. Na mua roa, te hoê taata tei haapapu i to ˈna taiva ore ia Davida. I te tanoraa mau, o Ionatana, te tamaiti matahiapo a te arii Saula, te mono i to ˈna papa ei arii i nia ia Iseraela. Ua maiti râ Iehova ia Davida. Ua faatura Ionatana i ta te Atua faaotiraa e aita oia i pohehae ia Davida. Ua “ati roa aˈera te aau o Ionatana i te aau o Davida” e ua haapapu i to ˈna taiva ore ia ˈna. Ua faaite oia ia Davida te hanahana e au i te hoê arii a horoa ˈi o ˈna i to ˈna ahu, ˈoˈe, fana e tatua. (Sam. 1, 18:1-4) Ua rave Ionatana i tei tia ia ˈna no te turu ia Davida, i to ˈna atoa ora a paruru ai oia i to ˈna hoa i mua ia Saula. Ma te taiva ore, ua parau Ionatana ia Davida: “E arii oe i nia ia Iseraela, e ei raro iti aˈe au ia oe.” (Sam. 1, 20:30-34; 23:16, 17) E ere ïa i te mea maere e i muri aˈe i te poheraa o Ionatana, ua faaite Davida i to ˈna oto e here no ˈna na roto i te hoê himene.—Sam. 2, 1:17, 26.

9 Ua ite Ionatana e mea tia ia vai taiva ore o ˈna ia vai. Mea taiva ore o ˈna i te Arii ra o Iehova e ua turu oia ia Davida ei taata ta te Atua i maiti. Oia atoa i teie mahana, noa ˈtu e aita e hopoia taa ê ta tatou i roto i te amuiraa, ia turu tatou ma te aau tae i te mau taeae tei maitihia no te aratai ia tatou.—Tes. 1, 5:12, 13; Heb. 13:17, 24.

10, 11. (a) No te aha Petero i faaea noa ˈi ia Iesu ra ma te taiva ore? (b) E nafea ia pee i te hiˈoraa o Petero?

10 O te aposetolo Petero te tahi atu hiˈoraa maitai ta tatou e hiˈopoa mai. Ua haapapu o ˈna i to ˈna taiva ore ia Iesu. Ua faaohipa te Mesia i te hoê faahohoˈaraa no te tauturu i ta ˈna mau pǐpǐ ia ite i te faufaaraa ia faatupu i te faaroo i to ˈna tino e toto e fatata i te faatusiahia. Mea rahi râ tei huru ê i ta ˈna i parau e ua faarue atura ia ˈna. (Ioa. 6:53-60, 66) Ua ui aˈera Iesu i ta ˈna na aposetolo 12: “E haere atoa anei outou?” O Petero tei pahono atu: “E te Fatu, e haere tia matou ia vai ra? tei ia oe hoi te parau o te ora mure ore ra. Ua faaroo aˈenei hoi matou, e ua ite hoi matou e, o oe te Mesia, te Tamaiti a te Atua ora ra.” (Ioa. 6:67-69) Te auraa anei ïa e ua taa maitai ia Petero ta Iesu i parau iho nei no nia i te tusia ta ˈna e rave? Aita paha. Noa ˈtu râ, ua faaoti Petero e vai taiva ore i te Tamaiti ta te Atua i faatavai.

11 Aita Petero i manaˈo e e huru hiˈoraa hape to Iesu e e faaafaro iho â o ˈNa i ta ˈna i parau. Ua farii râ Petero ma te haehaa e tei ia Iesu ra “te parau o te ora mure ore.” Hoê â i teie mahana. Eaha to tatou huru ia taio tatou i roto i te mau papai no ǒ mai i “te tiaau haavare ore” i te hoê haapiiraa mea fifi roa ia taa aore ra te ore e tuea ra i to tatou manaˈo? Eiaha tatou e tiai noa e ia tauihia te reira no te faatuati i to tatou iho manaˈo. E mea tia râ ia faaitoito tatou ia taa i te reira.—A taio i te Luka 12:42.

A VAI TAIVA ORE NOA I TO HOA FAAIPOIPO

12, 13. No te aha te hoê taata e taiva ˈi i to ˈna hoa faaipoipo? No te aha e ere ai te matahiti o te hoê taata i te hoê otoheraa?

12 E ohipa hairiiri te mau huru haavare atoa. Eiaha roa ˈtu te reira ia haafifi i te hau e te auhoêraa o te utuafare Kerisetiano e te amuiraa. E hiˈo anaˈe e nafea ia tapea i to tatou taiva ore i to tatou hoa faaipoipo e i to tatou Atua.

13 O te faaturi te hoê o te mau huru taivaraa mauiui roa ˈˈe. Ua taiva te taata faaturi i to ˈna hoa faaipoipo e ua faahinaaro i te tahi atu taata. O te hoa faaipoipo hapa ore anaˈe ïa i teie nei e ua hepohepo roa to ˈna oraraa. Mea nafea te reira i te tupuraa i rotopu i teie na hoa faaipoipo i here na hoi? E pinepine e haamata te reira aita anaˈe raua e faaite faahou i to raua here. Ia au i te orometua haapii i te pae totiare ra o Gabriella Turnaturi, e tupu te reira no te mea ua faaea na hoa faaipoipo i te rave i ta raua e nehenehe no te haapaari i to raua taairaa. Tera ïa no te tahi mau taata mea maoro ratou i te faaipoiporaahia. A hiˈo na, e 50 matahiti to te hoê tane a faataa ˈi o ˈna i ta ˈna vahine i muri aˈe e 25 matahiti faaipoiporaa no te faaea i te tahi atu vahine ta ˈna i faahinaaro. Te parau nei vetahi e mai tera iho â te haerea ia tapae i taua faito matahiti ra. E ere râ! E taivaraa teie. *

14. (a) Eaha to Iehova manaˈo i te feia tei taiva i to ratou hoa faaipoipo? (b) Eaha ta Iesu i parau no nia i te taiva ore i roto i te faaipoiporaa?

14 Eaha to Iehova manaˈo i te feia tei faarue i to ratou hoa faaipoipo aore aˈe tumu Bibilia? Te riri nei to tatou Atua i te faataaraa e ua faahiti oia i te mau parau teimaha i nia i te feia e rave ino ra e e faarue ra i to ratou hoa faaipoipo. (A taio i te Malaki 2:13-16.) Hoê â huru to Iesu i to ˈna Metua. Ua haapii atu oia e aita te hoê taata e nehenehe e faarue i to ˈna hoa faaipoipo e e haa atu ai mai te huru ra e aita e ohipa i tupu.—A taio i te Mataio 19:3-6, 9.

15. E nafea na hoa faaipoipo e haamaitai ai i to raua taiva ore?

15 E nafea na hoa faaipoipo e vai taiva ore noa ˈi? Te na ô ra te Parau a te Atua: “Ia oaoa oe i te vahine [aore ra i te tane] o te apîraa ra,” oia atoa “E parahi i to vahine [aore ra i to tane] ra ma te oaoa.” (Mas. 5:18; Koh. 9:9) A paari ai na hoa faaipoipo, e titauhia ia rave raua i tei nehenehe no te haapaari i to raua taairaa i te pae tino e aau. Eaha te auraa? Ia haapao raua i to raua mau hinaaro, ia faataa raua i te taime no raua e ia vai piri noa to raua mau taairaa. E tutava raua i te paruru i to raua faaipoiporaa e i to raua taairaa e o Iehova. E mea tia ïa ia haapii amui raua i te Bibilia, ia ohipa amui raua i roto i te taviniraa e ia pure amui raua no te ani i te haamaitairaa a Iehova.

A VAI TAIVA ORE NOA IA IEHOVA

16, 17. (a) E nafea to tatou taiva ore i te Atua e tamatahia ˈi i roto i te utuafare e te amuiraa? (b) Eaha te hiˈoraa e faaite ra i te faahopearaa maitai ia auraro i te faaueraa a te Atua ia ore e amui atu e te mau fetii i tiavaruhia?

16 Te vai ra te mau melo o te amuiraa tei hara e tei aˈo-uˈana-hia “ia tia to ratou faaroo i te parau nei.” (Tito 1:13) Ua titauhia ia tiavaruhia vetahi no to ratou haerea. No “te feia i haamatarohia i te reira,” ua tauturu te aˈoraa ia ratou ia faatupu faahou i te mau taairaa maitai e o Iehova. (Heb. 12:11) Eaha te rave ia tiavaruhia te hoê fetii aore ra te hoê hoa piri? E titauhia ia vai taiva ore tatou i te Atua, eiaha i tera taata. Te hiˈo maira Iehova mai te peu e te pee maite ra tatou i ta ˈna faaueraa eiaha e amui atu e te taata atoa i tiavaruhia.—A taio i te Korinetia 1, 5:11-13.

17 Te faaite ra te hoê hiˈoraa i te faahopearaa maitai e itehia ia tapea te hoê utuafare i to ratou taiva ore i te faaueraa a Iehova eiaha e amui atu e te mau fetii i tiavaruhia. E ahuru tiahapa matahiti i te maoro to te hoê taata apî tiavaruraahia. I tera roaraa, aita roa ˈtu to ˈna papa, to ˈna mama, to ˈna tuaane e to ˈna mau teina i amui e o ˈna. I te tahi taime, ua tamata o ˈna i te amui atu ia ratou. Aita râ te melo taitahi o te utuafare i tuu. I muri aˈe i to ˈna faahoˈiraahia mai, ua parau oia e ua mihi oia i to ˈna utuafare, i te mau po iho â râ o ˈna anaˈe. Ua faˈi o ˈna e ahani to ˈna utuafare i amui atu ia ˈna, noa ˈtu e maa taime iti noa, e mauruuru roa o ˈna. Teie râ, aita hoê aˈe melo o to ˈna utuafare i tauaparau noa ˈˈe ia ˈna aore ra i faatae atu i te tahi noa ˈˈe poroi. No to ˈna hinaaro puai e amui faahou e to ˈna utuafare, ua faatupu faahou o ˈna i te mau taairaa maitai e o Iehova. A haamanaˈo i te reira ia hinaaro noa ˈtu outou e ofati i te faaueraa a te Atua eiaha e amui atu e to outou mau fetii tei tiavaruhia.

18. Eaha ta oe faaotiraa i teie nei ua hiˈopoa mai tatou no nia i te mau hiˈoraa o te taiva ore e o te taiva?

18 Mea haavare e mea taiva te taata i roto i teie nei ao. E nehenehe râ tatou e ite i roto i te amuiraa i te mau hiˈoraa maitai o te taiva ore te tia ia tatou ia pee. Te faaite ra to ratou huru oraraa e te pee ra ratou i teie aˈoraa: “Eiaha roa te aroha e te parau mau ia taa ê ia oe ra.” (Mas 3:3) E tapea maite anaˈe i to tatou taiva ore i te Atua e ia vetahi atu.

[Nota i raro i te api]

^ E ere te puai o Samasona no ǒ mai i to ˈna rouru, e taipe râ te reira o to ˈna mau taairaa taa ê e o Iehova ei Nazira.

^ I roto i te tahi mau reo, o te hoê “ohipa taiva” te auraa o te parau “te apa a Iuda.”

^ No te mau haamaramaramaraa hau no nia i te taivaraa o te hoa faaipoipo, a hiˈo i te tumu parau i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Tiunu 2010, te mau api 29-32 (Farani).

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 16]

Aita Petero i taiva i te Tamaiti ta te Atua i faatavai noa ˈtu e ua faarue vetahi atu ia Iesu