Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mea tano i te pae rapaauraa

Mea tano i te pae rapaauraa

“E ere anei ua papai au i te parau ia oe i mutaa ihora, i te parau aˈo e te ite; e te faaiteraa ˈtu ia oe i te taa maitairaa o te parau mau ra, ia faaite atu oe i te parau mau?”—MASELI 22:20, 21.

NO TE AHA MEA TAA Ê AI TE BIBILIA? E pinepine te mau buka tahito i te faaite i te mau manaˈo papu ore e te atâta ta te mau itearaa apî i te pae o te ihi i haapapu e mea hape. I teie atoa mahana, e titauhia ia taui te feia papai i te tahi mau manaˈo o ta ratou mau buka ia tuati te reira i te mau itearaa apî. Te haapapu nei râ te Bibilia e no ǒ mai oia i te Atua Poiete ra e ta ˈNa ra Parau, “e tia ïa i te vairaa.”—Petero 1, 1:25.

TE HOÊ HIˈORAA: Ua faaue te Ture a Mose i te mau Iseraela ia haumiti i roto i te hoê apoo “i rapae au mai i te puhapa” a tapoˈi atu ai i te reira. (Deuteronomi 23:12, 13) Ia tapea ratou i te animara aore ra te taata pohe, e mea tia ia horoi te mau Iseraela ia ratou e i to ratou ahu i te pape. (Levitiko 11:27, 28; Numera 19:13, 19) E nehenehe te lepera tei faataa-ê-hia i rapae i te puhapa e hoˈi mai i roto, ia hiˈopoahia to ˈna tino e ia haapapuhia e eita to ˈna maˈi e pee i nia i te tahi atu.—Levitiko 13:1-8.

EAHA TA TE MAU RAVEA RAPAAURAA APÎ E FAAITE RA? E ravea maitai roa te hoê vahi haumitiraa tano, te horoiraa i te rima e te faataa-ê-raa i te tahi atu ia ore ia maˈihia. Aita anaˈe e haumitiraa na pihaiiho, te faaue ra te hoê pu arairaa maˈi no Marite (Centers for Disease Control and Prevention): “A haumiti e 30 aˈe metera i te atea i te hoê apoo pape a tapoˈi atu ai i te tutae.” Ia au i te faanahonahoraa no te ea na te ao (World Health Organization), e 36 % te itiraa mai o te feia e roohia i te maˈi hî ia na reira te taata atoa. Fatata e 200 matahiti aˈenei, ua itea i te mau aivanaa e ia ore ratou e horoi i to ratou rima i muri iho i te tapearaa i te mau tino pohe, e maˈihia e rave rahi o to ratou feia maˈi. No te pu arairaa maˈi no Marite, o te horoiraa i te rima te ravea otahi maitai aˈe ia ore te maˈi ia pee i nia i te tahi atu. E no nia i te faataa-ê-raa i te mau lepera aore ra i te feia i maˈihia? Aita i maoro aˈenei, ua parau te hoê vea: “A haamata ˈi te hoê maˈi pee, o te faataa-ê-raa paha i te tahi atu te ravea otahi e te hopea tei tia ia rave ia ore te maˈi ia parare.”—Saudi Medical Journal.

EAHA TO OE MANAˈO? E tuati anei te tahi atu buka moˈa tahito i te mau itearaa apî i te pae o te ihi? Aore ra o te Bibilia anaˈe?

“E maere iho â te taata i te taio i te mau ravea i ravehia i te pae o te vai-mâ-raa i te tau o te ture a Mose.”—BUKA A TE TAOTE RA O ALDO CASTELLANI E O ALBERT CHALMERS (MANUAL OF TROPICAL MEDICINE)