Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A ara i te mau marei a te Diabolo!

A ara i te mau marei a te Diabolo!

A ara i te mau marei a te Diabolo!

‘Ia ora outou i te marei a te diabolo.’—TIM. 2, 2:26.

E NAFEA OUTOU E PAHONO AI?

Ia aha ia faaino pinepine outou ia vetahi atu?

Eaha ta outou i haapii mai i te hiˈoraa o Pilato e Petero no nia i te oreraa e hema i te faaheporaa e te mǎtaˈu taata?

E nafea ia ore te manaˈo faahapa rahi ia faateimaha ia outou?

1, 2. Eaha te mau marei a te Diabolo ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie tumu parau?

 TE HINAARO nei te Diabolo e haru i te mau tavini a Iehova. E ere ta ˈna fa matamua i te haapoheraa ia ratou, mai te hoê taata auau animara oviri o te haapohe i te animara. Ta ˈna râ fa, o te haru-ora-raa ïa i te taata a faaohipa ˈtu ai ia ratou mai ta ˈna e hinaaro.—A taio i te Timoteo 2, 2:24-26.

2 No te haru ora i te animara, e faaohipa te taata auau animara i te marei taa ê. E tamata paha oia i te faahaere mai i tera animara i rapaeau mai i to ˈna apoo ia mau oia i roto i te herepata. Oia atoa paha maoti te hoê marei ta ˈna i tahuna ia ore te animara ia ite teihea roa. E faaohipa te Diabolo i te hoê â mau marei no te haru ora i te mau tavini a te Atua. Ia ore tatou ia haruhia, e mea tia ia vai ara e ia pee i te mau faaararaa o te faaite ra teihea roa te mau marei a Satani. E hiˈo mai tatou i roto i teie tumu parau e nafea ia ape i na marei e toru ta te Diabolo i faaohipa ma te manuïa: (1) to tatou vaha, (2) te mǎtaˈu taata e te faaheporaa e (3) te manaˈo faahapa rahi. E faaite mai to muri iho tumu parau e piti â herepata, aore ra marei, a Satani.

A TUPOHE I TE AUAHI TA TO TATOU VAHA I FAAAMA

3, 4. Eaha te faahopearaa ia ore tatou e haapao i to tatou vaha? A horoa i te hoê hiˈoraa.

3 No te faahaere mai i te animara i rapaeau mai i to ˈna apoo, e tutui te hoê taata auau animara i te hoê tuhaa fenua a haru atu ai i te mau animara o te tamata i te horo. Ei auraa parau, te hinaaro ra te Diabolo e tuu i te auahi i roto i te amuiraa Kerisetiano. Ia manuïa oia, e faahaere mǎrû mai oia i te mau melo o te amuiraa i rapaeau mai i to ratou haapuraa a haru atu ai ia ratou. E nafea tatou, ma te ore hoi e haapao, e turu ai ia ˈna a topa ˈtu ai i roto i ta ˈna marei?

4 Ua faaau te pǐpǐ Iakobo i te arero i te auahi. (A taio i te Iakobo 3:6-8.) Ia ore tatou e tapea i to tatou arero, i to tatou vaha, e nehenehe tatou e faaama i te auahi taipe i roto i te amuiraa. E nafea? A feruri na i teie tupuraa: I te putuputuraa, ua faaitehia na mua mai e ua riro mai te tahi tuahine ei pionie tamau. I te otiraa iho â te putuputuraa, paraparau atura e piti taata poro no nia i te reira. Te oaoa nei hoê e te hinaaro mau ra oia e ia maitai te taviniraa a tera pionie apî. Area râ te tahi atu, te manaˈo nei ïa oia e ua rave noa te tuahine i te taviniraa pionie ia itehia mai oia e te amuiraa. O vai o na taata poro e piti ta oe e hinaaro ei hoa no oe? Mea ohie ia ite o vai te faaama ra i te auahi i roto i te amuiraa ma ta ˈna mau parau.

5. Ia aha tatou no te tupohe i te auahi ta to tatou vaha i faaama?

5 E nafea ia tupohe i te auahi ta to tatou vaha i faaama? Ua parau Iesu: “No te î o te aau hoi i parau ai te vaha.” (Mat. 12:34) Te taahiraa matamua, o te hiˈopoaraa ïa i to tatou aau. Te tinai ra anei tatou i te mau manaˈo ino e faaohipa ˈi tatou i to tatou vaha no te vavahi? Ei hiˈoraa, e faaroo tatou e te hinaaro uˈana ra te hoê taeae i te tahi mau hopoia i roto i te amuiraa. Oioi anei tatou i te manaˈo e mea maitai to ˈna mau manaˈo turai, aore ra oioi tatou i te manaˈo e e hinaaro miimii to ˈna? Ia faahapa pinepine tatou i to vetahi atu mau manaˈo turai, mea maitai ia haamanaˈo e ua na reira atoa te Diabolo i nia i te tavini taiva ore a te Atua ra o Ioba. (Ioba 1:9-11) Eiaha e manaˈo ino i to tatou taeae. Mea maitai aˈe ia feruri tatou no te aha mai tera ˈi tatou i nia ia ˈna. E tumu maitai anei to tatou? Ua ô mai anei te huru feruriraa aroha ore e ite-rahi-hia i teie anotau hopea nei i roto i to tatou aau?—Tim. 2, 3:1-4.

6, 7. (a) Eaha te tahi mau tumu e faaino ai tatou ia vetahi atu? (b) Ia aha mai te peu e ua faainohia tatou?

6 A feruri na i te tahi mau tumu e faaino ai tatou ia vetahi atu. Peneiaˈe no to tatou hinaaro e ia itehia te mau mea ta tatou e rave nei e tamata tatou i te huti i to tatou reva i nia ma te tataahi ia vetahi ê. E imi atoa paha tatou i te mau otoheraa i ore ai tatou i rave i te tahi mea maitai. Ia na reira tatou no to tatou teoteo, pohehae aore ra ereraa i te tiaturi ia tatou iho, e faahopearaa peapea mau te itehia.

7 Peneiaˈe e manaˈo tatou e e tumu maitai iho â i faaino ai tatou i te tahi atu taata. Ua haamauiui paha ta ˈna mau parau ia tatou. Atira noa ˈtu, eiaha e na reira atoa ˈtu i nia ia ˈna. Ia na reira tatou, e manii faahou ïa tatou i te hinu i nia i te auahi e e haa tatou ia au i to te Diabolo ra hinaaro eiaha ia au i to te Atua. (Tim. 2, 2:26) Mea maitai ia pee i te hiˈoraa o Iesu “tei ore i faaino atu” ia faainohia mai oia, tei “pûpû râ ia ˈna iho ia ˈna no ˈna te manaˈo tia ra.” (Pet. 1, 2:21-23) Ua papu ia Iesu e e faatitiaifaro iho â Iehova i te reira mai ta ˈNa i hinaaro e i te taime ta ˈNa i faaoti. Ia tiaturi atoa tatou i te Atua mai ia ˈna. E huru paraparau faaitoito anaˈe ta tatou, e vai noa te hau e te auhoê i roto i ta tatou amuiraa.—A taio i te Ephesia 4:1-3.

EIAHA E MAU I ROTO I TE HEREPATA O TE MǍTAˈU TAATA E TE FAAHEPORAA

8, 9. No te aha Pilato i faautua ˈi ia Iesu i te pohe?

8 Aita te hoê animara tei mau i roto i te hoê herepata e rave faahou i ta ˈna e hinaaro. Mai tera atoa te hoê taata o tei mǎtaˈu i te tahi atu e o tei fati i mua i te faaheporaa. (A taio i te Maseli 29:25.) E hiˈopoa anaˈe i te hiˈoraa o na taata taa ê mau e piti tei fati i mua i te faaheporaa e tei mǎtaˈu i te taata. Oia atoa i te haapiiraa e huti mai.

9 Ua ite te tavana Roma ra o Ponotio Pilato e aita ta Iesu e hara e e au ra e aita oia i hinaaro e haamauiui ia ˈna. Ua parau Pilato no nia ia Iesu e “aita roa a ˈna hara i rave e au ai ia ˈna te pohe.” Ua faautua noa râ Pilato ia ˈna i te pohe. No te aha? Ua fati Pilato i mua i te faaheporaa a te nahoa. (Luka 23:15, 21-25) “I tuu oe i tena na taata, e ere oe i to Kaisara,” ta te feia patoi ïa i tuô no te faahepo ia ˈna ia rave i ta ratou e hinaaro. (Ioa. 19:12) Ua mǎtaˈu Pilato ia ere i to ˈna tiaraa, i to ˈna atoa paha ora, ia turu o ˈna ia Iesu. Na ˈna iho i maiti e rave i te hinaaro o te Diabolo.

10. No te aha Petero i huna ˈi i te ite i te Mesia?

10 E hoa piri roa te aposetolo Petero no Iesu. Ua faaite tahaa oia e o Iesu te Mesia. (Mat. 16:16) Ua vai taiva ore Petero i to te tahi atu mau pǐpǐ faarueraa ia Iesu i to ratou taa-ore-raa i te auraa o ta ˈna mau parau. (Ioa. 6:66-69) I to te mau enemi haereraa mai e tapea ia Iesu, ua faaohipa Petero i te hoê ˈoˈe no te paruru i to ˈna Fatu. (Ioa. 18:10, 11) I muri aˈe râ, ua mǎtaˈu Petero i te taata e ua huna i te ite ia Iesu Mesia. Ua mau te aposetolo maa taime iti i roto i te herepata o te mǎtaˈu taata e ua tapea te reira ia ˈna ia haa ma te itoito.—Mat. 26:74, 75.

11. E nehenehe tatou e aro i teihea mau faaheporaa?

11 Ei Kerisetiano, e mea tia ia tapea tatou i te paari i mua i te faaheporaa ia rave i te mau mea ta te Atua e ore e au. E tamata paha to tatou paoti aore ra vetahi atu i te faahepo ia tatou ia rave i te mau mea tia ore aore ra i te turai ia tatou ia faaturi. Te faaruru nei paha te feia haere haapiiraa i te faaheporaa a te hoa no te punu i te mau hiˈopoaraa, no te hiˈo i te hohoˈa faufau, no te puhipuhi i te avaava, no te rave i te raau taero, no te inu hua i te ava aore ra no te rave i te peu morare ore. Eaha ïa te tauturu ia tatou ia ape i te herepata o te mǎtaˈu taata e o te faaheporaa ia rave i ta Iehova e ore e au?

12. Eaha te haapiiraa e huti mai no nia ia Pilato e Petero?

12 E hiˈo anaˈe eaha te haapii mai no nia ia Pilato e Petero. Mea iti te ite o Pilato no nia i te Mesia. Ua ite oia e aita ta Iesu e hara e e ere oia mai te mau taata atoa. Ua ere râ Pilato i te haehaa e i te here i te Atua mau. Mea ohie ïa no te Diabolo ia haru ora ia ˈna. Ua here Petero i te Atua e ua noaa ia ˈna te ite mau no nia i te Atua e i te Mesia ra ia Iesu. I te tahi râ mau taime, aita o ˈna i faaite i te aau faahaihai, ua mǎtaˈu e ua fati atura i mua i te faaheporaa. Hou Iesu a tapeahia ˈi, ua faaoru Petero ia ˈna ma te parau: “Maheaitu noâ ratou atoa nei, e ore roa vau.” (Mar. 14:29) Ua ineine aˈe te aposetolo i te faaruru i te mau tamataraa i mua noa mai ahani e ua tiaturi oia i te Atua mai teie fatu salamo o tei himene: “Tei pihaiiho Iehova ia ˈu ra, e ore au e mǎtaˈu; eaha ta te taata ia rave mai ia ˈu ra.” (Sal. 118:6) I te po hopea o to ˈNa oraraa i te fenua, ua rave Iesu ia Petero e e piti â aposetolo e ua haere i te ǒ i Getesemane. Ua taoto Petero e to ˈna mau hoa, aita ratou i vai ara. Ua faaara Iesu ia ratou e ua parau atu: “E ara e e pure hoi, ia ore outou ia roohia e te ati.” (Mar. 14:38) Ua taoto faahou râ o Petero e i muri aˈe ua mǎtaˈu i te taata e ua fati i mua i te faaheporaa.

13. E nafea ia tapea i te paari i mua i te faaheporaa ia rave i te mea ino?

13 E huti atoa mai tatou i te tahi atu haapiiraa faufaa roa i te hiˈoraa o Pilato e Petero: No te tapea i te paari i mua i te faaheporaa, e titauhia te ite, te haehaa, te aau faahaihai, te here i te Atua e te mǎtaˈu ia Iehova, eiaha i te taata. Ia niu tatou i to tatou faaroo i nia i te ite mau, e itoitohia tatou i te faaite ma te papu i to tatou mau tiaturiraa. E tauturu mai te reira ia tapea i te paari i mua i te faaheporaa e ia ore e mǎtaˈu i te taata. Eiaha roa ˈtu tatou e tiaturi e mea puai tatou. Ia farii râ tatou ma te haehaa e mea faufaa roa to te Atua puai no te ore e hiˈa i mua i te faaheporaa. Ia pure tatou ia Iehova no te ani i to ˈna varua. Ia paturu tatou i to ˈna iˈoa e ta ˈna mau ture aveia no to tatou here ia ˈna. Hau atu â, mea faufaa roa ia faaineine ia tatou ia faaruru i te faaheporaa hou te tamataraa. Ei hiˈoraa, ia faaineine tatou i ta tatou mau tamarii e ia pure tatou e o ratou, e ite ratou eaha te rave ia tamata to ratou mau hoa i te turai ia ratou ia rave i te mea ino.—Kor. 2, 13:7. a

EIAHA E TOPA I ROTO I TE MAREI O TE FAATEIMAHA—TE MANAˈO FAAHAPA RAHI

14. Eaha ta te Diabolo e hinaaro e ia manaˈo tatou no nia i ta tatou mau hape tahito?

14 I te tahi taime, e nehenehe atoa te taata e haru i te animara ma te huti i te hoê taura mai te tahi pae o te eˈatia i te tahi atu a taamu atu ai i te reira i nia i te hoê ofai aore ra te hoê tâpû raau ta ˈna e faatarere i nia ˈˈe. Ia hauti te hoê animara i tera taura, e topa mai ïa te ofai aore ra te tâpû raau i nia ia ˈna. E nehenehe e faaauhia te manaˈo faahapa rahi i tera ofai aore ra i tera tâpû raau o te faateimaha. Ia manaˈo tatou i te hoê hape tahito, e nehenehe tatou e “aao roa,” aore ra e paruparu roa ino. (A taio i te Salamo 38:3-5, 8.) Te hinaaro ra Satani e ia manaˈo tatou e eita roa ˈtu tatou e fanaˈo i te hamani maitai o Iehova e e nehenehe e pee i ta ˈNa mau titauraa.

15, 16. E nafea ia ore e topa i roto i te marei o te manaˈo faahapa rahi?

15 E nafea ia ore e topa i roto i tera marei o te faateimaha? Mai te peu e ua hara oe, a haa i teie nei ia maitai faahou to oe mau taairaa e o Iehova. A haere i te mau matahiapo ra no te ani i ta ratou tauturu. (Iak. 5:14-16) A rave i tei tia ia oe no te faatitiaifaro i te hape. (Ohi. 26:20) Ia aˈohia oe, eiaha e haaparuparu. E tapao te reira e te here ra Iehova ia oe. (Heb. 12:6) Eiaha e rave faahou i te mau mea i hara ˈi oe e a haa ia au i ta oe i faaoti. I muri iho i te tatarahaparaa e te fariuraa mai, ia tiaturi oe e e nehenehe iho â te tusia taraehara o Iesu Mesia e tapoˈi i ta oe mau hape.—Ioa. 1, 4:9, 14.

16 Te faahapahapa noa ra vetahi ia ratou iho noa ˈtu e ua faaorehia ta ratou hara. O oe atoa anei? A haamanaˈo e ua faaore Iehova i te hara a Petero e a te tahi atu mau aposetolo noa ˈtu e ua faarue ratou i ta ˈNa Tamaiti here ra o Iesu a hinaaro rahi aˈe ai oia ia ratou. Ua faaore Iehova i te hara a tera taata o te amuiraa no Korinetia tei tiavaruhia no ta ˈna mau peu taatiraa tia ore e tei tatarahapa i muri aˈe. (Kor. 1, 5:1-5; Kor. 2, 2:6-8) Te faaite nei te Bibilia e ua faaore te Atua i te hara a te feia tei rave i te hara ino mau e tei tatarahapa.—Par. 2, 33:2, 10-13; Kor. 1, 6:9-11.

17. Eaha ta te hoo e nehenehe e rave no tatou?

17 E faaore e e haamoe Iehova i ta tatou mau hara tahito ia tatarahapa mau tatou e ia farii tatou i to ˈna hamani maitai. Eiaha roa ˈtu e manaˈo e eita te tusia taraehara o Iesu e nehenehe e tapoˈi i ta oe mau hara. Ia manaˈo oe mai tera, te topa nei ïa oe i roto i te tahi marei a Satani. Noa ˈtu eaha ta ˈna e hinaaro e ia tiaturi oe, e nehenehe te hoo e tapoˈi i te hara a te taata atoa tei tatarahapa. (Mas. 24:16) E nehenehe te faaroo i te hoo e tauturu ia oe ia mâmâ mai i te teimaha o te manaˈo faahapa rahi i nia i to tua e e haapuai ia oe ia tavini i te Atua ma to aau, manaˈo e ora atoa.—Mat. 22:37.

E ERE TATOU I TE ITE ORE I TA SATANI MAU RAVEA

18. E nafea ia ape i te mau marei a Satani?

18 Aita Satani e tâuˈa ra teihea marei te manuïa ra, o te haruraa hoi ia tatou ta ˈna fa. I te mea e e ere tatou i te ite ore i ta Satani mau ravea, e nehenehe tatou e ape i tera mau marei. (Kor. 2, 2:10, 11) Ia ore tatou ia haruhia, e mea tia ia pure no te ani i te paari no te faaruru i te mau tamataraa. Ua papai Iakobo: “Te ere ra . . . te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horoa hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te patoi ore; e e horoahia mai ta ˈna.” (Iak. 1:5) Ia haa tatou ia au i ta tatou mau pure ma te haapii tamau e te faaohipa i te Parau a te Atua. Te tauturu maira te mau papai niuhia i nia i te Bibilia no ǒ mai i te tavini haapao maitai e te paari ia ite i te mau marei a Satani e ia ore e topa i roto.

19, 20. No te aha ia riri ai tatou i te mea ino?

19 Maoti te pure e te haapiiraa Bibilia, e hinaaro tatou i te mea maitai. Mea faufaa atoa râ ia haapii i te riri i te mea ino. (Sal. 97:10) E tauturu mai te feruri-maite-raa i te mau faahopearaa o te tapiraa i to tatou mau hinaaro miimii ia ore e na reira. (Iak. 1:14, 15) Ia haapii tatou i te riri i te mea ino e i te hinaaro mau i te mea maitai, e faufau tatou i te mau faatianianiraa a Satani no te faatopa ia tatou i roto i ta ˈna mau marei.

20 Auê tatou i te mauruuru i te Atua i te tautururaa mai ia ore tatou ia noaahia e Satani! Maoti to ˈNa varua moˈa, ta ˈNa Parau e ta ˈNa faanahonahoraa, te faaora nei Iehova ia tatou “i te ino.” (Mat. 6:13) I to muri nei tumu parau, e haapii tatou e nafea ia ape e piti â marei a te Diabolo e haru ora nei i te mau tavini a te Atua.

[Nota i raro i te api]

a Mea faufaa ia tauaparau te mau metua e ta ratou tamarii i nia i te tumu parau tarenihia “Contre la pression du groupe,” i roto i te buka Les jeunes s’interrogent—Réponses pratiques, volume 2, i te api 132-133. Oia atoa i nia i Te Pare Tiairaa o te 1 no Novema 2010, api 18-19, par. 11-15 e i Ta tatou taviniraa i te Basileia no Novema 2007, api 2, anairaa 2, tumu parau 3. E nehenehe e faaohipa i te reira i te arui haamoriraa utuafare.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 24]

E nehenehe to tatou vaha e faaama i te auahi i roto i te amuiraa

[Hohoˈa i te api 26]

E nehenehe oe e mâmâ mai i te teimaha o te manaˈo faahapa rahi