Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te faaroohia ra anei te mau pure?

Te faaroohia ra anei te mau pure?

Te faaroohia ra anei te mau pure?

“Aita vau i tiaturi mau e te vai ra te Atua. E pure noa iho â râ vau i te tahi taime. Ua hinaaro vau e ia faaroohia mai au, noa ˈtu e aita i papu ia ˈu. Aita vau i oaoa e aita ta ˈu e fa i roto i te oraraa. Ua mǎtaˈu vau i te tiaturi i te Atua no te mea no ˈu, o te feia paruparu anaˈe te tiaturi i te Atua.”—PATRICIA, a IRELANE.

HOÊ â anei to oe manaˈo i to Patricia? Te pure ra anei oe noa ˈtu e aita oe i papu e te vai mau ra te Atua? Mai te peu e e, e ere o oe anaˈe. A hiˈo na i to muri nei mau parau.

◼ Ua faaite te hoê titorotororaa i nia e 2 200 taata no Beretane e fatata e 500 noa taata te tiaturi ra e te vai ra te hoê Atua, e varua hoi, o tei poiete i te ao e o te faaroo ra i te pure. Teie râ, i nia i te taatoaraa o te feia i uiuihia, ua hau atu i te 1 200 taata te pure ra i te tahi mau taime.

◼ Ua uiuihia 10 000 taata no e rave rahi fenua e ua itehia e no te taata e faataa ra ia ratou ei taata o te ore e tiaturi ra i te Atua, fatata e 30 % o ratou te pure ra.

No te aha ratou e feaa ˈi?

Te na ô ra o Allan, no Beretane: “I parau na vau e aita vau e tiaturi ra i te Atua no te mea no ˈu, ua haamauhia te haapaoraa no te faatere i te taata e no te faarahi i te moni. No ˈu, mai te peu e e Atua, eita te mau ohipa tano ore e rahi roa mai. I te tahi râ taime, e parahi au a paraparau atu ai i ‘te tahi mea.’ E ui atoa vau ia ˈu iho, ‘No te aha vau e ora ˈi?’”

E pahonohia mai anei te mau pure? Ua rau te tumu e feaa ˈi te taata taitahi i teie uiraa e i te tahi atu tei ore i pahonohia, mai teie:

◼ Te vai ra anei te hoê Atua Poiete?

◼ No te aha e pinepine e mea ino te hiˈoraa o te haapaoraa?

◼ No te aha te Atua e faatia ˈi i te mauiui?

Mai te peu e ua tia ia oe ia ite i te pahonoraa i teie mau uiraa, eita anei oe e papu atu â i te faufaaraa o te pure?

[Nota i raro i te api]

a Ua tauihia te tahi mau iˈoa i roto i teie anairaa tumu parau.