Ochan ta banti te bintik yichʼoje

Baan ta sleojiʼbal

APÉNDICE

Te spasel saludar bandera, spasel votar sok spasel aʼtelil ta jlumaltik

Te spasel saludar bandera, spasel votar sok spasel aʼtelil ta jlumaltik

Te spasel saludar bandera. Te stestigotak te Jehová kʼoem ta yoʼtanik te kʼalal ya yichʼ pasel saludar te bandera sok te binxan ya yichʼ pasel ta swentae, jich bitʼil te kʼalal yak ta kʼajintayel-ae, jich kʼoem te yak ta ichʼel ta mukʼ jich bitʼil Dios te nacione, melel kuybil te jaʼ ya yakʼ kolel sok te jwolwanejetik yuʼune, ma jaʼuk te Diose (Isaías 43:11; 1 Corintios 10:14; 1 Juan 5:21). Te machʼatik jich la yichʼ ichʼel ta mukʼ jich bitʼil jun Dios ta namey kʼinale, jaʼ te ajwalil Nabucodonosor ta Babilonia. La yakʼ ta pasel jun mukʼul lokʼomba, jich la yakʼ ta ilel te smukʼul yaʼtel ta stojol te ants winiketik te swentainoje sok te kʼax yichʼoj ta mukʼ te lotil diosetike, la yal ta mantal te akʼa snijan sbaik ta stojol te lokʼomba te kʼalal yak ta kʼajintayel-ae. Jaʼukmeto, ay oxtul hebreo keremetik te la sbiilinik Sadrac, Mesac sok Abed-nego, maba la skʼan la yichʼik ta mukʼ te mukʼul lokʼombae manchukme snaʼojik te ya staik wokol ta lajel yuʼune (Daniel, capítulo 3).

¿Bin pajal sok ta kʼajkʼal ini? Ta sjun te Carlton Hayes te sbiilinej El nacionalismo: una religión ya yalbey skʼoplal te «yichʼel ta mukʼ te nacione», jich la yal ta swenta: «Te bandera jaʼ te señail jun nación sok jaʼ kʼax ya yichʼ ichʼel ta mukʼ jich bitʼil Dios. [...] Te winiketike ya slokʼes spixolik ta swenta, ay yantik te ya stsʼibaybeyik tʼujbil kʼopetik, te alaletik ya skʼayojtayik». Jaʼnix jich la yalxan te aylaj «kʼajkʼaleltik te chʼultesbile», jich bitʼil te 16 yuʼun septiembre te jaʼ skʼajkʼalel-a te jilik ta libre te yajwal slumal México, jaʼnix jich «ya yichʼik ta mukʼ te winiketik te juʼ yuʼunik tsalawe» soknix «te banti mukulike» o lugaretik te chʼultesbil yuʼunike. Te Diario Oficial de la Federación yuʼun México jich la yal: «Te lokʼomba yichʼoj te banderae soknix te bandera sok te kʼayojiletik yuʼune, jaʼik te señail te nacione» sok ya yal te ya skʼan «ichʼel ta mukʼ spisil-abi». Ayix tal bayal jaʼbil ay jpajk jun te jich la yal: «Te banderae chʼultesbil jich bitʼil te cruce» (The Encyclopedia Americana).

Mato ayuk bayal kʼajkʼal te jpajk jun-abi, la yalxan ta swenta te kʼayojiletik yuʼun te nacione yichʼoj «kʼopiletik te ya yakʼ ta naʼel te bin yaʼiyel ya yaʼiy sbaik ta swenta te snacionike, sok te ya skʼanbeyik Dios te yakuk xtojobtesotik yuʼun, te yakuk xkanantaybot te snacionike o te jwolwanejetik yuʼunike». Jich yuʼun te stestigootik yuʼun Jehová ay bayal swentail te bin yuʼun ya kaltik te spasbeyel skʼinul te nación te banti ya yichʼ pasel saludar te bandera sok te ya yichʼ kʼajintayele, jaʼ pajal kʼoem sok te bin ya yichʼ pasel ta relijione. Te profesor D. W. Brogan jich la stsʼibay ta sjun te sbiilinej Genio y figura del norteamericano, tey la yalbey skʼoplal te bayal la yichʼik chajpanel te jnopjunetik te testigoetik yuʼun Jehová ta skaj te maba la skʼan la spasik saludar te bandera yuʼun te Estados Unidos sok te maba la skʼan la skʼoponik te banti ya yakʼ ta naʼel te jun yoʼtan ya yakʼ sbaik ta stojol te snacionike, te bin tulanxan skʼoplale, jaʼ ini: «Te Suprema Corte la yal ta jamal te bintiklaj ya yichʼ pasel ta swenta te banderae, jaʼ pajal sok te bintik ya yichʼ pasel ta relijione».

Te testigootik yuʼun Jehová kʼoem ta koʼtantik te maba ya jpastik te bintik la yichʼix alele, melel ya skontrain sba sok te bin ya yal te Bibliae, jaʼukmeto te yantik ants winiketike maʼyuk machʼa ya xmakotik ta spasel teme jich ya skʼanike. Jaʼnix jich maba ya jlabantik te banderaetik te jaʼik señail te nacionetike sok ya kakʼ jbatik ta wentainel yuʼun te ajwaliletik te tsabilike, melel jaʼik «te machʼatic mucʼ yaʼtelic» te jich ya x-aʼtejik te bitʼil «aʼbat yuʼun Dios» (Romanos 13:1-4). Jaʼnix jich ya jchʼuuntik te tsitsel ta swenta te ya skʼan ya jkʼopontik Dios ta stojol «te ajwaliletic soc spisil machʼatic ay yaʼtelic». Jaʼukmeto jaʼnax ya jkʼoponbeytik Dios ta stojolik swenta «lamaluc [...] qʼuinal ya xʼayinotic soc junuc coʼtantic ta schʼuhunel Dios soc lecuc jcʼoblaltic a» (1 Timoteo 2:2).

Te spasel votar yuʼun stsael ajwaliletik. Te smelelil jchʼuunjeletike maba ya skomik te ants winiketik ta spasel votar. Maba ya yalbeyik te ants winiketik te manchuk xbajtʼik ta spasel votar soknix maba ya skʼaxuntaybeyik smantal te machʼatik la yichʼik tsaele. Jaʼukmeto, jkʼaxel maba ya schʼik sbaik ta swenta te politicae (Mateo 22:21; 1 Pedro 3:16). ¿Jaxan teme ay sujel ta alumal yuʼun te spasel votar o teme ay kontrainel ta stojol te machʼatik maba ya xbajtʼik te banti ay te votacione? Teme maʼyuk bin chopol ya yalbat awoʼtan yuʼune, ya xjuʼ ya xbaat te banti ya yichʼ pasel te votacione. Jichme yakat ta spasel te bitʼil Sadrac, Mesac sok Abed-nego te jich la yichʼik sujel-euke, kʼotik tey-a te banti spamlej yuʼun Dura. Jaʼukmeto yame skʼan ya yichʼ ta wenta te wakchajp bintik ya yal te Biblia yuʼun ma schʼik sba ta política te jtul jchʼuunjele:

  1. Te jnopojeletik yuʼun te Jesuse «ma yuʼunu[kotik] te bahlumilal» (Juan 15:19).

  2. Jich bitʼil te jchʼuunjelotike tsabilotik yuʼun ya xkʼopojik ta swenta te Jesús sok te Ajwalinel yuʼune (Juan 18:36; 2 Corintios 5:20).

  3. Jpisiltik te ayotik ta jujun congregación jun-nax ayotik yuʼun te bitʼil jun-nax te bintik jchʼuunejtik sok te kʼux ya kaʼiy jbatike (1 Corintios 1:10; Colosenses 3:14).

  4. Te machʼa ya spas votar ta stojol jtul ajwalile, ayme ta swenta-euk te bin ya spas te machʼa la stsae (ilawil te bin ya yal te Biblia ta swenta-abi ta 1 Samuel 8:5, 10-18 sok 1 Timoteo 5:22).

  5. Te kʼalal la skʼanik jtul ajwalil te israeletik ta namey kʼinale, te Jehová jich la yil te jaʼ yakik ta spʼajel te bitʼil jaʼnax Stukel ya xmantalaje (1 Samuel 8:7).

  6. Te jchʼuunjelotike jaʼ ya jkʼantik te maʼyuk bin ya smakotik ta yalbeyel skʼoplal te Ajwalinel yuʼun Dios ta spisil te ants winiketik chikan biluk partido ayik (Mateo 24:14; 28:19, 20; Hebreos 10:35).

Spasel aʼtelil ta jlumaltik. Ta yantik nacionetik, te machʼatik maba ya skʼan ya spasik te aʼtelil yuʼun soldadoil ay ya yichʼik sujel ta spasel yantik aʼtelil ta slumal cheʼoxebuk kʼajkʼal. ¿Bin ya skʼan ya jpastik teme ay jich ya xkʼot ta jtojoltike? Ya skʼan ya jkʼopontik Jehová ta swenta-abi sok yakuk jojkʼoybeytik jtul hermano te tulanix schʼuunel yoʼtane. Jaʼme ya skoltayotik ta snopel ta lek te bin ya jpastik ta swenta-abi (Proverbios 2:1-5; 11:14).

Te Biblia ya skʼanbotik te akʼa kakʼ jbatik ta «cuentahinel yuʼun te ajwaliletic soc te machʼatic ay yaʼtelic», sok «chapaluc[otik] ta spasel spisil lequil aʼteliletic», soknix te ayuk yutsil koʼtantike (Tito 3:1, 2). Ta swenta-abi, akʼa jojkʼoybey jbatik te bin ya xkʼot ta pasel teme ya jchʼuuntik spasel te aʼtelil ta jlumaltike: «¿Mabal yakuk jchʼik jba ta política yuʼun-abi? ¿Mabal yakuk jkap jba sok te lotil relijion yuʼun-abi?» (Miqueas 4:3, 5; 2 Corintios 6:16, 17). «¿Yatobal xjuʼ kuʼun spasel-a te bintik ay ta jwenta spasel jich bitʼil te j-abaton yuʼun Diose?» (Mateo 28:19, 20; Efesios 6:4; Hebreos 10:24, 25.) «¿Yabal yakʼbon tiempo ta spasbeyelxan yaʼtel te Diose sok te ya kakʼ jba ta scholel skʼop Dios ta spisil-ora?» (Hebreos 6:11, 12.)

Teme ay jtul jchʼuunjel maʼyuk bin chopol ya x-albot yuʼun te yoʼtan te ya schʼuun spasel te aʼtelil ta slumal ta skaj te maba ya skʼan ya xbajtʼ ta chukele, te yermanotak te pajal schʼuunel yoʼtan soke yame skʼan ya yichʼik ta mukʼ te bin la sta ta nopele (Romanos 14:10). Jaʼnixme jich ya skʼan ya yichʼik ta mukʼ teme maba ya schʼuun spasel te aʼtelil ta slumale (1 Corintios 10:29; 2 Corintios 1:24).