Kʼelo li kʼusi yichʼoje

LI KʼUSITIK TSJAKʼ KEREM TSEBETIKE

¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Yoxvokʼal: ¿Kʼusi tsmakun?

¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Yoxvokʼal: ¿Kʼusi tsmakun?

 ¿Mi chaxiʼ yaʼel ti chavakʼbe akuxlejal li Jeovae xchiʼuk ti chavichʼ voʼe? Mi jaʼ jech chavaʼi abae, li ta xchanobil liʼe tskoltaot sventa stsal avuʼun li xiʼele.

Li kʼusitik ta jkʼeltik batele:

 ¿Pe mi la jpas tsots jmul kʼalal kichʼoj xa ox voʼ une?

 Kʼu yuʼun chavul-o avoʼonton: Xuʼ van oy buchʼu xavojtikin ti laj yichʼ lokʼesel ta tsobobbail ta skoj ti tsots la spas smule, vaʼun chaxiʼ mi jech chkʼot ta atojolal ek (1 Korintios 5:11-13).

 «Kʼalal ta jnopbe skʼoplal li ichʼvoʼe, ta jnop ti xuʼ van jpas jtosuk tsatsal mulile xchiʼuk ti xkakʼ ta kʼexlal li jtot jmeʼe» (Rebekah).

 Beiltasel ta Vivlia: «Akʼo skomtsan sbe li buchʼu toj chopole […]; akʼo sutuk tal ta stojolal li Jeova ti jaʼ chkʼuxubinate, akʼo sutuk tal ta stojolal li Jdiostike, yuʼun muʼyuk spajeb ch˗akʼvan ta perton» (Isaias 55:7).

 Nopo liʼe: Akʼo mi oy onoʼox buchʼu chichʼ lokʼesel ta tsobobbail ta skoj ti tsots la spas smule, mi bikʼit chakʼ sba, mi tsutes yoʼonton xchiʼuk mi chakʼ sba ta tukʼibtasele, chkʼuxubinat yuʼun li Jeovae (Salmo 103:13, 14; 2 Korintios 7:11).

 Melel onoʼox ti jpasmulilutik jkotoltike, pe xuʼ me skoltaot Jeova sventa stsal avuʼun li loʼlaele (1 Korintios 10:13). Pe voʼot onoʼox chanop atuk li kʼusi chakʼan chapase, maʼuk li yantike.

 «Chixiʼ mi jpas tsots jmul kʼalal mi kichʼoj xa ox voʼe, pe laj kakʼ venta ti jaʼ mulil mi muʼyuk laj kichʼ voʼe. Mu jkʼan xkakʼ ti spajtsanun spasel avi li kʼusi ta jnop ti xuʼ xkʼot ta pasel ta mas jelavele» (Karen).

 Kʼusi chakʼ jchantik: voʼot me chanop atuk mi chakʼan chapas li kʼusi tukʼe, jech kʼuchaʼal tspas li epal yajtuneltak Diose. Voʼot me oy ta aba snopel (Filipenses 2:12).

 ¿Mi chakʼan chanabe mas skʼoplal? Kʼelo li mantal «¿Kʼuxi xuʼ jtsal li prevaetike?».

 ¿Kʼusi xuʼ jpas mi chixiʼo li kʼusi chlik jbain kʼalal mi kichʼoj xa ox voʼe?

 Kʼu yuʼun chavul-o avoʼonton: Xuʼ van xavojtikin yan kerem tsebetik ti yiktaoj yutsʼ yalalik sventa xtunik mas ta stojolal Jeovae. Xuʼ van chavul-o avoʼonton ta skoj ti skʼan jech xapas eke.

 «Kʼalal mi la avichʼ voʼe, mas to ep kʼusitik xuʼ xapas ta stojolal li Jeovae. Pe jlome muʼyuk to jech tspasik ta skoj ti tskʼan to tsmalaik kʼuk sjalile. Junantik xtoke muʼyuk jech tspasik ta skoj ti mu xuʼ yuʼunike» (Marie).

 Beiltasel ta Vivlia: «Ta jujuntal kʼelo abaik ta skoj li kʼusi chapasike, vaʼun oy srasonal sventa xkuxet noʼox avoʼontonik atukik, maʼuk xamuyubajik ta skoj ti chakoʼoltas abaik xchiʼuk li yantike» (Galatas 6:4).

 Nopo liʼe: Mu xakoʼoltas aba xchiʼuk li yantike, jaʼ lek akʼo ta avoʼonton spasel li kʼusi chal Markos 12:30, kʼano ta sjunul avoʼonton li Jeovae.

 Tey chal ti skʼan xlokʼ ta avoʼonton xatun ta stojolal li Jeovae, maʼuk ti chalbot li yantike. Mi akʼanoj ta melel li Jeovae, chapas ti bu kʼalal xuʼ avuʼune, chatun ta stojolal ta sjunul avoʼonton.

 «Maʼuk tajimol li ichʼvoʼe, pe maʼuk me skʼan xal ti jaʼ jun ikatsil xtoke. Mi lek atʼuj li avamigotake, ta me skoltaoxuk mi lavil avokole. Ta kʼunkʼun oy kʼusi chlik abain, pe tey chavakʼ venta ti chamuyubaj-oe. Pe mi anop ti jaʼ to ta tsʼakal chavichʼ voʼe, ep kʼusitik muʼyuk chata ta kʼupinel» (Julia).

 Kʼusi chakʼ jchantik: Kʼalal chatojbe ta vokol Jeova ti skʼanojote, mas to tstij avoʼonton sventa xatun ta stojolal (1 Juan 4:19).

 ¿Mi chakʼan chanabe mas skʼoplal? Kʼelo li mantal «¿Soy una persona responsable?»

 ¿Pe mi mu jta-o chkaʼi ti chkichʼ ta mukʼ li Jeova une?

 Kʼu yuʼun chavul-o avoʼonton: Li Jeovae jaʼ sventainoj skotol li kʼusitik oye. Ta skoj ti toj mukʼ li Jeovae, mi jsetʼuk xijkoʼolaj xchiʼuk. Ta skoj taje, xuʼ van xi chanope: «Mu snaʼ mi oyun».

 «Ta skoj ti jaʼik stestigotak Jeova li jtot jmeʼe, la jnop ti jaʼ noʼox xuʼ lek x-ilatik yuʼun li Jeovae. Pe li voʼone xuʼ van mu xa tsotsuk jkʼoplal chilun. La jnop ti jaʼ noʼox tʼujatik yuʼun li Jeovae, pe li voʼone muʼyuk» (Natalie).

 Beiltasel ta Vivlia: «Muʼyuk buchʼu xuʼ yuʼun chtal ta jtojolal mi muʼyuk bu ikʼbil tal yuʼun li Totil ti la stakun tale» (Juan 6:44).

 Nopo liʼe: Mi yakal chanopbe skʼoplal li ichʼvoʼe, yuʼun yakal tstakot ta ikʼel Jeova sventa xanopaj ta stojolal xchiʼuk ti xavamigoin abaike. ¿Mi chachʼunbe li Jeovae?

 Vuleso ta ajol ti jaʼ chal Jeova li kʼusi skʼan spas li yamigotake, jaʼ noʼox xuʼ xal stuk maʼuk li yantike. Jech xtok, li Vivlia chal ti chnopaj tal ta jtojolaltik Dios mi chijnopaj ta stojolale (Santiago 4:8).

 «Ti yakʼoj Jeova xavojtikin xchiʼuk ti xavamigoine, jaʼ skʼelobil ti skʼanojote. Mi chtal ta anopben ti mu xata-o ti xavichʼ ta mukʼ li Jeovae, teuk ta ajol ti mu jechuk tsnop li stuke xchiʼuk ti melel xkʼopoje» (Selina).

 Kʼusi chakʼ jchantik: Mi chachʼun li kʼusi chal Vivlia ta sventa li ichʼvoʼe, vaʼun xuʼ xa xavichʼ ta mukʼ Jeova, yuʼun jaʼ noʼox stuk sta-o ichʼel ta mukʼ (Apokalipsis 4:11).

 ¿Mi chakʼan chanabe mas skʼoplal? Kʼelo li mantal «¿Kʼu yuʼun tsots skʼoplal ti jpastik orasione?»