Kʼelo li kʼusi yichʼoje

LI KʼUSITIK TSJAKʼ KEREM TSEBETIKE

¿Kʼusi xuʼ stij koʼonton ta spasel ejersisio?

¿Kʼusi xuʼ stij koʼonton ta spasel ejersisio?

 ¿Kʼu chaʼal skʼan jpas ejersisio?

 Ta junantik lumetike, li kerem tsebetike mas xa ch-ipajik, yuʼun muʼyuk xa mas chchʼakbeik yorail spasel ejersisio. Pe li Vivliae chal ti oy sbalile (1 Timoteo 4:8). Kʼelavil li sbaliltake:

  •   Lek noʼox chavaʼi aba yuʼun. Kʼalal ta jpastik ejersisioe, li jchinabtike ta stani endorfina sventa lek noʼox chkaʼi jbatik xchiʼuk xijmuyubaj noʼox. Oy buchʼu chalik ti chkoltavan la xtok sventa mu xij-ipaj ta depresión o ti jvul tajek koʼontontike.

     «Kʼalal sob noʼox chlokʼ anilajkune, mas ep kʼusitik ta jpas xchiʼuk lek noʼox chkaʼi jba yuʼun. Ximuyubaj noʼox kʼalal chlokʼ anilajkune» (Regina).

  •   Lek noʼox xavinaj yuʼun. Kʼalal chapas ejersisioe, oy noʼox avipal chavaʼi aba yuʼun, mas lek xvinaj li apat axokone xchiʼuk spas noʼox avuʼun chavaʼi li kʼusitike.

     «Toj lek yaʼel kʼalal chkil ti spas xa kuʼun lajuneb ta velta lagartijae. Li echʼ jabile mi junuk toʼox spas kuʼun, pe li kʼusi mas toj leke, jaʼ ti yakal ta jchabi jbae» (Olivia).

  •   Tskoltaot sventa mas jal xakuxi. Kʼalal ta jpastik ejersisioe tskoltautik sventa lek noʼox ch-abtej li koʼontontike xchiʼuk li jpulmontike. Li avie ep buchʼu chchamik ta skoj ti chmak yoʼontonike, pe li spasel ejersisio aerobikoe jaʼ chkoltavan sventa mu masuk xij-ipaj ta koʼontontik.

     «Kʼalal ta jnopes jbatik ta spasel ejersisioe, jaʼ jech chkakʼbetik ta ilel ti ep sbalil chkil li jbekʼtaltik laj yakʼbutik li Jpasvanej kuʼuntike» (Jessica).

 Kʼusi chakʼ jchantik: Ep tajek sbalil ta jta ta jkuxlejaltik kʼalal ta jpastik ejersisioe. Ta jtabetik noʼox sbalil avie xchiʼuk ta jelavel. Xi chal jun tseb ti Tonya sbie: «Mu xiuk chlik kaltik kʼalal chlokʼ jpastik ejersisioe: ‹¡Ti muʼyukuk lilokʼ ta xanbal o ta anilajele!›». Xi to chal xtoke: «Kʼalal chlokʼ noʼox jpas ejersisioe, muʼyuk bu ta jchaʼnaʼ ti kʼu yuʼun jech la jpase».

Mi mu xakʼel xachabi li akaroe, ta onoʼox me sok ta jelavel. Jaʼ me jech chkʼot ta atojolal mi muʼyuk chapas ejersisioe.

 ¿Kʼu chaʼal mu jkʼupin spasel ejersisio?

 Xuʼ ep kʼusi tsmakutik:

  •   Mu persauk chkil. «Li kerem tsebetike xuʼ noʼox yuʼun skotol chaʼiik ta skoj ti kerem tsebik toe. Muʼyuk snopojik ti chkʼot skʼakʼalil ti ta onoʼox x-ipajike. Tsnopik ti jaʼ noʼox ch-ipaj li mol meʼeletike» (Sofía).

  •   Mu noʼox xixokob. «Ta skoj ti ep kʼusitik ta jpase, skʼan jsabe yorail sventa lek xiveʼ xchiʼuk xivay, pe sabel yorail sventa jpas ejersisioe, toj vokol tajek» (Clarissa).

  •   Muʼyuk jtakʼin sventa chibat ta jimnasio. «Sventa lek xijvinaje toj toyol xlokʼ, jaʼ yuʼun skʼan oyuk noʼox atakʼin mi chakʼan chabat ta jimnasioe» (Gina).

 Nopo ta sventa liʼe:

 Li voʼot une, ¿kʼusi ti tsmakot tajek ta spasel ejersisioe? Ta melel skʼan onoʼox xavakʼbe yipal sventa xatsal ti kʼusi tsmakote, pe mi pas avuʼune, ep sbalil chatabe.

 ¿Kʼusi tskoltaun sventa jpas li ejersisio ti tskoltaun yoʼ lekuk noʼox jkuxlejale?

 Liʼe jaʼ li kʼusitik xuʼ xapase:

  •   Ichʼo ta kʼux li akuxlejale (Galatas 6:5).

  •   Mu xapak akʼoplal (Eklesiastes 11:4). Mu persauk xabat ta jimnasio sventa xlik apas ejersisio. Tʼujo bu jtosukal tajimol o yan ejersisio ti chakʼupine, vaʼun lik noʼox paso.

  •   Jakʼbo yantik kʼusi ejersisioal tspasik (Proverbios 20:18).

  •   Chʼakbo lek yorail. Nopo kʼusi xuʼ xapas xchiʼuk tsʼibao ta vun li kʼusitik yakal tspas avuʼun batel chavile, yuʼun jaʼ tstij-o avoʼonton sventa jechuk-o xapas (Proverbios 21:5).

  •   Saʼo buchʼu xuʼ xchiʼinot ta spasel ejersisio. Jaʼ tstijbot avoʼonton xchiʼuk xuʼ skoltaot sventa mu xavikta spasel ejersisio (Eklesiastes 4:9, 10).

  •   Xuʼ van oy kʼusitik chlik smakot, pe mu me xavikta-o aba (Proverbios 24:10).

 Mu me jaʼuk xbat-o ta avoʼonton

 Li Vivliae chal ti oyuk noʼox spʼisol li kʼusi nopem xkaʼitik spasele (1 Timoteo 3:2, 11). Jech oxal mu me jaʼuk xbat ta avoʼonton spasel li ejersisioe. Li buchʼutik ch-echʼik xa ta mas ta spasel ejersisioe ojtikinbilik kʼuchaʼal krixchanoetik ti muʼyuk xa sbalilike. Xi chal jun tseb ti Julia sbie: «Mi mas mukʼtik yip li jun kereme, pe jaʼ mu sta li spʼijile, muʼyuk bu tstij koʼonton».

 Pʼijan me yuʼun li karteletik ti tstij avoʼonton spasel mas ejersisio ti xuʼ xakʼ ta vokol akuxlejale xchiʼuk ti tsmakot ta spasel li kʼusitik «mas tsots skʼoplale» (Filipenses 1:10).

 Pe xuʼ me naka noʼox tsloʼlautik xtok li karteletik taje. Xi chal jun tseb ti Vera sbie: «Epal tsebetike skʼejojbeik slokʼol krixchanoetik sventa jechuk xvinajik eke. Sventa xkʼot ta yoʼontonik spasel ejersisio li tsebetike ta skʼelik li lokʼoletik taje. Kʼalal tskoʼoltas sbaik mi jech xa chvinaj xchiʼuk li buchʼu te ta lokʼole, jaʼ noʼox ta xchibajik kʼalal chilik ti mu staik jeche. Jaʼ mas lek ti jaʼuk xbat ta koʼontontik xchabiel li jkuxlejaltike, maʼuk noʼox sventa ti alakʼ jba xijvinaje».