Kʼelo li kʼusi yichʼoje

LI KʼUSITIK TSJAKʼ KEREM TSEBETIKE

¿Mi xitsʼijet noʼox?

¿Mi xitsʼijet noʼox?

 Li kʼusi chopole: Ta skoj ti xatsʼijet noʼoxe xuʼ oy kʼusitik muʼyuk chakʼupin. Jech kʼuchaʼal ti oyuk lek avamigotake xchiʼuk ti oy kʼusitik yan xuʼ xapase.

 Li kʼusi leke: Mu toj chopoluk ti xatsʼijet noʼoxe xuʼ skoltaot sventa xanaʼ lek kʼusi chaval, ti xakʼel lek apat axokone xchiʼuk ti xachikinta lek li kʼusi chalike.

 Li kʼusi mas leke: Xuʼ oy kʼusi xapas sventa mu xatsʼijetuk noʼoxe. ¿Mi chakʼan chanaʼ kʼusi xuʼ xapas? Liʼ chatabe stakʼobile.

 ¿Kʼusi chaxiʼo yuʼun?

 Mi xatsʼijet noʼoxe xuʼ van chaxiʼo yuʼun kʼalal oy buchʼu chachiʼin ta loʼile. Atuk van chavaʼi aba ti xkoʼolaj ti bajalot ta jun kuarto ti ikʼmutsʼan tajeke. Pe mi laj avakʼ venta li kʼusi chaxiʼo yuʼune te chavil ti muʼyuk srasonal ti kʼu yuʼun jech chavaʼi abae. Nopbo skʼoplal li oxib skʼelobiltak liʼe.

  •   Baʼyel: «Mu jnaʼ kʼusi ta jloʼilta».

     Mu jechuk li kʼusi chanope: Li kʼusi mas tsvules ta sjolike jaʼ ti kʼu yelan chaʼi sba avuʼun li yantike maʼuk li kʼusi chavale. Pe mi jaʼ mas laj avakʼ ta avoʼonton xchikintael xchiʼuk mi laj avakʼ ta avoʼonton li kʼusi chal yantike, chchʼay avuʼun li xiʼele.

     Nopbo skʼoplal liʼe: ¿Mi jaʼ chakʼan chavamigoin li buchʼu snaʼ xchikintae o jaʼ li buchʼu te noʼox xvulvun-oe?

  •   Xchibal: «Li krixchanoetike tsnopik ti mu jkʼan kʼusi jpase».

     Mu jechuk li kʼusi chanope: Li krixchanoetike oy onoʼox kʼusi tsnopik ta atojolal mu ventauk mi xatsʼijet noʼox o mi xanaʼ xakʼopoj. Pe mi laj avakʼ persa xchiʼinel ta loʼil li yantike chakʼik venta ti kʼu avelan ta melele.

     Nopbo skʼoplal liʼe: Mi chanop ti oy kʼusi chopol tsnopik ta atojolal li yantike, ¿mi mu van voʼotuk ti oy kʼusi chopol chanop ta stojolalike?

  •    Yoxibal: «Chkakʼ jba ta kʼexlal mi oy kʼusi muʼyuk lek xbat ta alel kuʼune».

     Mu jechuk li kʼusi chanope: Jkotoltik onoʼox oy kʼusi muʼyuk lek chbat ta alel kuʼuntik, pe xuʼ stsal avuʼun li xiʼele. Kʼalal oy kʼusi muʼyuk lek chbat ta alel avuʼune, mu xatsak ta venta.

     Nopbo skʼoplal liʼe: ¿Mi mu jaʼuk ta jkʼan ta jchiʼintik li buchʼutik maʼuk tukʼil krixchano chaʼi sbaike xchiʼuk ti snaʼojik ti oy onoʼox kʼusi chopol chbat ta pasel yuʼunike?

 ¿Mi anaʼoj xa? Junantike tsnopik ti lek snaʼ xloʼilajik xchiʼuk ti tsta noʼox yamigoik ta skoj ti tstakik mensajeetike. Pe jaʼ mas lek ti teuk jkʼelojtik li buchʼutik ta jchiʼintik ta loʼile, vaʼun xuʼ jech lek jta kamigotaktik. Jun psicóloga ti Sherry Turkle ti chchanbe skʼoplal kʼu yelan stalelal li krixchanoetik xchiʼuk li tecnología, xi chale: «Kʼalal te jkʼelojtik li buchʼutik ta jchiʼintik ta loʼile mas lek xuʼ kil jbatik xchiʼuk li yantike». a

Mi mu masuk chaxiʼe te chavakʼ venta ti mu vokoluk chavaʼi xchiʼinel ta loʼil li yantike.

 Li kʼusi xuʼ xapase

  •   Mu xakoʼoltas aba xchiʼuk yantik. Mu persauk ti buchʼuuk xa noʼox xachiʼin ta loʼile, pe skʼan onoʼox xachan xaloʼilaj jutebuk, mi jech la apase xuʼ xata lek avamigotak xchiʼuk oy kʼusitik yan xuʼ xakʼupin.

     «Mu persauk ti jal tajek chaloʼilaje o ti oy kʼusitik chapas sventa chavakʼ tseʼinuk li yantike. Kʼopojan noʼox jutebuk xchiʼuk mu persauk ep kʼusitik xajakʼ» (Alicia).

     Beiltasel ta Vivlia: «Ta jujuntal kʼelo abaik ta skoj li kʼusi chapasike, vaʼun oy srasonal sventa xkuxet noʼox avoʼontonik atukik, maʼuk xamuyubajik ta skoj ti chakoʼoltas abaik xchiʼuk li yantike» (Galatas 6:4).

  •   Kʼelo xchiʼuk jechuk xapas. Kʼelo li kʼusitik lek tspas yantik sventa xchiʼinvanik ta loʼile. ¿Kʼusitik ti jtunel yuʼunike? ¿Kʼusitik ti muʼyuke? Li kʼusitik chavile, ¿kʼusitik lek avil xchiʼuk ti chakʼan chavakʼ ta akuxlejale?

     «Kʼelo xchiʼuk chano li kʼusitik tspas yantik sventa sta noʼox yamigoike. Akʼo venta li kʼusi tspasik xchiʼuk chalik kʼalal oy buchʼu jaʼ to chojtikinik ta sba veltae» (Aaron).

     Beiltasel ta Vivlia: «Li jun vinik ti tskolta yamigo sventa xlekub li kʼusitik tspase xkoʼolaj kʼuchaʼal li tsatsal takʼin ti chichʼ juxbel ye ta tsatsal takʼine» (Proverbios 27:17).

  •   Oyuk kʼusitik xajakʼ. Stalel onoʼox ti chal kʼusi tsnop li krixchanoetike, jaʼ yuʼun kʼalal oy kʼusitik chajakʼe xuʼ jech xlik-o aloʼil, vaʼun maʼuk xa no’ox ta skʼelikot.

     «Mi anopoj xa lek li kʼusi chavale mas jun avoʼonton. Kʼalal skʼan to xabat ta junuk reunion sosiale nopo li kʼusitik chakʼan chaloʼiltae o li kʼusitik chakʼan chajakʼe, vaʼun muʼyuk chaxiʼ yuʼun mi oy buchʼu jaʼ to la akʼopone» (Alana).

     Beiltasel ta Vivlia: «Oyuk-o me ta avoʼontonik li yantike, maʼuk noʼox me xanop akʼoplal atukik» (Filipenses 2:4).

a Li ta slivro En defensa de la conversasión.