Kʼelo li kʼusi yichʼoje

LI KʼUSITIK TSJAKʼ KEREM TSEBETIKE

¿Kʼu yuʼun chʼabal kamigotak?

¿Kʼu yuʼun chʼabal kamigotak?

Oy jun kʼin ti jaʼtik to echʼe, yakal chakʼelbe sfotoaltak ta internet. Chavil ti te oy skotol li avamigotake xchiʼuk la skʼupinik tajek. Pe oy buchʼu chʼabal tey, jaʼ li voʼote.

Vaʼun xi chajakʼbe abae: «¿Kʼu yuʼun ti muʼyuk laj yikʼikune?».

Akʼo mi jun toʼox avoʼonton chakʼel li fotoetike, ta orae chopol xa chavaʼi aba. Xkoʼolaj kʼuchaʼal la sloʼlaoxuk. Tsak chʼay echʼel skotol li avamigotak chavaʼie, xkoʼolaj kʼuchaʼal chjin mukʼta na. Atuk xa noʼox ta jyalel chavaʼi aba. Vaʼun xi chavale: «¿Kʼu yuʼun muʼyuk kamigotak?».

 ¿Kʼusi van chatakʼ?

 Li ta xchantosal liʼe, ¿kʼusi xuʼ skoltaot sventa mu atukuk xavaʼi aba?

  1.   Ti oyuk ep avamigotake.

  2.   Ti ochemot skotol ora li ta redes sosialese.

  3.   Ti sjunul kʼakʼal chatakilan mensajee.

  4.   Ti xakolta li yantike.

 Ti jamal xkaltike, mi jtosuk xuʼ skoltaot ta melel sventa mu atukuk xavaʼi aba.

 Jkʼeltik batel kʼu yuʼun.

 Li kʼusi skʼan xanaʼ ta sventa li amigoiletike xchiʼuk ti atuk chavaʼi abae

  •   Xuʼ me jtuk-o chkaʼi jbatik akʼo mi oy ep kamigotik.

     «Jkʼanoj tajek li kamigotake, pe bakʼintike mu jechuk skʼanojikun chkaʼi. Kʼux tajek chkaʼi ti ep tajek kamigotak ti jkʼanojike, pe ti muʼyuk skʼanojikun xchiʼuk ti muʼyuk chitun yuʼunike». (Anne)

  •   Ti ochemot skotol ora li ta redes sosialese maʼuk tskoltaot sventa mu atukuk chavaʼi aba.

     «Oy jlome stsoboj ep yamigoik ti xkoʼolaj kʼuchaʼal yixtolike. Akʼo mi xcholet yepal li yamigoike, mu xkoltaatik kʼalal chtun yuʼunike. Muʼyuk kʼusi stu akʼo mi ep jkontaktotik mi maʼuk kamigotik ta melele». (Elaine)

  •   Ti sjunul kʼakʼal chatakulan mensajee maʼuk tskoltaot sventa mu atukuk xavaʼi aba.

     «Kʼalal atuk chavaʼi abae, te xakʼelkʼun ta atelefono mi oy kʼotem junuk mensaje. Mi laj avakʼ venta ti muʼyuk buchʼu stakojbot junuk mensajee, mas to chopol chavaʼi aba». (Serena)

  •   Mi akolta yantike, mu skotoluk velta tskoltaot sventa mu atukuk xavaʼi aba.

     «Nopajtik noʼox ta jkolta li kamigotake, pe li stukike muʼyuk jech tskoltaikun chkil. Maʼuk ti mu jkʼan xkakʼ iluk slekil koʼontone, pe mu sta-o chkaʼi ti voʼon noʼox ta jkoltaik skotol orae». (Richard)

 Li kʼusi chakʼ jchantike: Ti jtuk chkaʼi jbatike ta koʼontontik noʼox chkaʼitik. Xi chal jun tseb ti Jeanette sbie: «Muʼyuk mas tsots skʼoplal li kʼusi chkʼot ta pasel ta jpat jxokontike. Li kʼusi tsots skʼoplale jaʼ ti kʼu yelan chkiltike».

 ¿Kʼusi xuʼ xapas mi atuk chavaʼi abae xchiʼuk mi chanop ti muʼyuk tsots akʼoplal chiloxuke?

 Li kʼusi xuʼ skoltaot ta melele

Baʼyel: oyuk abalil xavaʼi aba.

 «Jtuk chkaʼi jbatik bakʼintik ta skoj ti chʼabal jbalil chkaʼi jbatike. Mu me skʼan xamigoinotik yantik mi muʼyuk jbalil chkaʼi jbatike». (Jeanette)

 Xi chal li Vivliae: «Skʼan me xakʼan achiʼil jech kʼuchaʼal akʼanoj aba atuke» (Galatas 5:14). Sventa jta kamigotike, baʼyel skʼan xkakʼtik venta ti oy jbaliltike, pe maʼuk me skʼan xal ti ta jtoy jbatik-oe (Galatas 6:3, 4).

Xchibal: maʼukuk noʼox xanop akʼoplal atuk.

 «Xuʼ me atuk-o chavaʼi aba. Mi jaʼ chanopbe-o skʼoplal ti atuk chavaʼi abae, muʼyuk xa me buchʼu tskʼan chchiʼinot ta skoj ti xakapete. Vaʼun, mas to atuk chakom». (Erin)

 Xi chal li Vivliae: «Li kʼanelale [...] maʼuk tsaʼ li kʼusi lek chaʼi stuke» (1 Korintios 13:4, 5). Kʼalal jaʼ noʼox chbat ta koʼontontik ti kʼu yelan chkaʼi jbatike, jaʼ noʼox me ta jnop jkʼoplal jtuktik. ¿Mi ta jkʼan ta jchiʼintik li buchʼu jaʼ noʼox tsnop ta skʼoplal stuk ti mu sventauk-o li yantike? (2 Korintios 12:15). Mi chanop ti jaʼ noʼox lek chbat avuʼun ta skoj li kʼusi tspasik li yantike, ta me xavil avokol. Mi xi chavalilane: «Li voʼone chʼabal buchʼu tskʼoponun tal» o «Li voʼone chʼabal buchʼu tspasun invitar», yakal me chavakʼ ta aʼiel ti jaʼ chakʼ amuyubajel li yantike. ¿Mi jaʼ li kʼusi chakʼane?

Yoxibal: mu buchʼuuk noʼox xavamigoin.

 «Stalel onoʼox ti skʼanik tsakel ta venta li buchʼu stuk chaʼi sbaike, ti kʼanbiluk chaʼi sbaike. Pe bakʼintike, ta skoj ti stuk tajek chaʼi sbaike, buchʼuuk xa noʼox xchʼam ta yamigoik. Pe skʼan me skʼel sbaik, yuʼun oy buchʼutik chopol sjolik ti jaʼ noʼox tskuy sbaik ta yamigoik sventa oyuk kʼusi x-akʼbatike. Vaʼun, mas stuk chaʼi sbaik kʼalal jech chkʼot ta stojolalike». (Brianne)

 Xi chal li Vivliae: «Li buchʼu jaʼ chchiʼin li buchʼutik pʼijike chpʼijub ek, pe li buchʼu jaʼ chchiʼin li buchʼutik bolike muʼyuk kʼusi lek chkʼot ta stojolal» (Proverbios 13:20). ¿Mi mu jechuk ti kʼusiuk xa noʼox jlajestik kʼalal chakʼ tajek viʼnale? Jaʼ jech chaʼi sba li buchʼu tskʼan tajek yamigotake. Xuʼ van buchʼuuk xa noʼox xamigoin akʼo mi xuʼ x-akʼbat svokol. Xuʼ van snop xtok ti stalel onoʼox jech chkʼot ta pasele.

 Li kʼusi chakʼ jchantike: Jkotoltik oy onoʼox jtuk chkaʼi jbatik bakʼintik, pe oy junantike mas to chil-o svokolik kʼalal stuk chaʼi sbaike. Akʼo mi kʼux chkaʼitik kʼalal jtuk chkaʼi jbatike, taje jaʼ noʼox chkaʼi ta koʼontontik. Teuk me ta ajol: ti kʼu yelan chkaʼi jbatike, jaʼ ta skoj li kʼusi ta jnoptike. Jaʼ yuʼun, mi lek li kʼusi ta jnoptike, xuʼ xchʼay echʼel ti jtuk chkaʼi jbatike.

 Yan ti kʼusi skʼan teuk ta ajole, jaʼ li kʼusi laj yal Jeanette ti laj xa kalbetik skʼoplale: «Mu skotoluk krixchano chkʼot ta avamigo. Pe oy onoʼox chata jayvoʼuk ti tskʼanikot ta melele. Taje ep sbalil. Muʼyuk me atuk chavaʼi aba mi anaʼoj ti oy buchʼu skʼanojikote».

 ¿Mi chakʼan to chanabe mas skʼoplal? Kʼelo li rekuadro « Mu xkakʼtik kʼusi smakutik» o yaleso ta PDF li archivo ti jaʼ sbi Qué puedes hacer para no sentirte tan solo”.