Kʼelo li kʼusi yichʼoje

LI KʼUSITIK TSJAKʼ KEREM TSEBETIKE

¿Mi skʼan van jsaʼ yan kamigotak?

¿Mi skʼan van jsaʼ yan kamigotak?

 «Jun koʼonton chkaʼi jba xchiʼuk li kamigotake, pe vokol chkaʼi xchiʼinel yan krixchanoetik» (Alan).

 «Mas lek chkaʼi ti junchib noʼox kamigotake. Ta skoj ti xitsʼijet noʼoxe, vokol chkaʼi xchiʼinel ta loʼil yan krixchano ti mu xkojtikinane» (Sara).

 ¿Mi oy jech xavaʼi aba ek? ¿Mi mu xa xatʼol ta stojolal avamigotak ti jaʼ xa vokol chavaʼi xata yan avamigotake?

 Mi jeche, ¡skʼan xakʼel li mantal liʼe!

 ¿Mi chopol van ti tʼujbil noʼox kamigotaktike?

 Muʼyuk chopol. Yuʼun kʼalal oy avamigotak ti lek xavile, lek tajek chavaʼi aba kʼalal te achiʼuke; skʼanojikot chavaʼi mu ventauk kʼu xa-elan.

 «Kʼalal lek chayiloxuk li yantike xchiʼuk kʼalal te achiʼuk li amero amigotake, lek tajek chavaʼi aba. Kʼalal kerem tsebote, jaʼ oy ta avoʼonton ti lekuk xilikote» (Karen, 19 sjabilal).

 ¿Mi anaʼoj xa liʼe? Li Jesuse ep tajek yamigotak, te tsakal skʼoplal li 12 yajtakboltake. Pe li buchʼu mas lek laj yil sba xchiʼuke jaʼ li Pedro, Santiago xchiʼuk Juane (Markos 9:2; Lukas 8:51).

 Pe mi tʼujbil noʼox li buchʼutik mas ta jchiʼintik ti jaʼ xa muʼyuk ta jchiʼintik li yantike, xuʼ me oy kʼusi chopol xkʼot ta pasel:

  •   Xuʼ van mu xata yan avamigotak.

     «Mi jaʼ noʼox chasaʼ avamigotak jech kʼuchaʼal chakʼan li voʼote, xuʼ me oy kʼusitik ti muʼyuk chakʼupine xchiʼuk xuʼ me muʼyuk chavojtikin yan krixchanoetik ti lekik ta chiʼinele» (Evan, 21 sjabilal).

  •   Xuʼ me xavakʼ ta ilel ti voʼot mas jpʼel xaval kʼuchaʼal li yantike.

     «Mi jaʼ noʼox chachiʼin li amero amigotake, xuʼ me xavakʼ ta aʼiel ti mu aventauk li yantike» (Sara, 17 sjabilal).

  •    Xuʼ me oy buchʼu xapasbe bullying.

     «Xuʼ van chaval ti mi jsetʼuk buchʼu chapasbe buline, pe mi jech tspas li avamigotake, xuʼ me lek xa chavil ek xchiʼuk chatseʼin yuʼun li kʼusi tspasike» (James, 17 sjabilal).

  •   Xuʼ me xatikʼ aba ta kʼop mi jaʼ noʼox chakʼan ti lekuk xilikot li achiʼiltake.

     «Kʼalal oy jtsop krixchano ti lek xil sbaike, li jun noʼoxe xuʼ me xlik spas yuʼun kʼusi chopol li yantike» (Martina, 17 sjabilal).

 Li kʼusi xuʼ xapase

  •   Nopbo skʼoplal kʼu yelan li atalelale.

     Xi xajakʼbe abae: «¿Kʼu yelan li jtalelale? ¿Mi tskoltaikun kamigotak sventa xkakʼ ta ilel li jlekil talelaltake o mi mas vokol chkaʼi spasel li kʼusitik leke? ¿Mi chlik jpas kʼusitik chopol sventa mu xiktaikun li kamigotake?».

     Beiltasel ta Vivlia: «Tsokes jlekil talelaltik li xchiʼinel chopol krixchanoetike» (1 Korintios 15:33).

     «Kʼalal chʼabal lek stalelalik li amero amigotake, xuʼ van xlik apas kʼusitik chopol ti muʼyuk toʼox jech anopoj chapase» (Ellen, 14 sjabilal).

  •   Nopbo skʼoplal kʼusi ti mas tsots skʼoplal chavaʼie.

     Xi xajakʼbe abae: «Ta skoj ti lek xkil jba xchiʼuk li kamigotake, ¿mi ta van xkikta spasel kʼusi lek sventa lekuk-o xilikune? ¿Kʼusi van ta jpas mi laj kil ti oy kʼusitik chopol tspas junuk kamigoe?».

     Beiltasel ta Vivlia: «Chkakʼbe mantal xchiʼuk ta jtukʼibtas skotol li buchʼutik jkʼanoje» (Apokalipsis 3:19).

     «Mi oy junuk avamigo ti oy kʼusi chopol la spase, xuʼ van vokol chavaʼi buchʼu tukʼ chavakʼ aba ta stojolal. Xuʼ van xanop ti mi oy buchʼu la avalbee jaʼ skʼan xal ti chavalopatine» (Melanie, 22 sjabilal).

  •   Saʼo yan avamigotak.

     Xi xajakʼbe abae: «¿Mi jaʼ van lek ti xkojtikinan yan krixchanoetike?».

     Beiltasel ta Vivlia: «Oyuk-o me ta avoʼontonik li yantike, maʼuk noʼox me xanop akʼoplal atukik» (Filipenses 2:4).

     «Li kerem tsebetik ti muʼyuk mas ojtikinbilike xuʼ van yakal tsnuptanik vokoliletik li ta snaike. Kʼalal chavojtikinan leke, chavakʼ venta ti lekik ta chiʼinele» (Brian, 19 sjabilal).

 Stsutseb: Muʼyuk onoʼox chopol kʼalal tʼujbil noʼox buchʼutik chkamigointike. Pe oy me sbalil xtok kʼalal ta jchiʼinantik yan krixchanoetike. Xi chal li Vivliae: «Oyuk me kʼusi xavakʼilanbeik li yantike, vaʼun cha-akʼbatik ek» (Lukas 6:38).