Kʼelo li kʼusi yichʼoje

KOLTAEL SVENTA UTSʼ ALALILETIK | TOTIL MEʼILETIK

¿Kʼusi xuʼ jpas mi chchʼajub li jkerem o jtsebe?

¿Kʼusi xuʼ jpas mi chchʼajub li jkerem o jtsebe?

 Mi te noʼox oy ta ana li akerem o atseb ti muʼyuk kʼusi tspase xchiʼuk ti xi chalbote: «Chʼajun tajek». Yoʼ to muʼyuk chatak batel sventa xbat skʼel television o ti xbat ta tajimol ta videojuego ti lek chaʼie, oy kʼusitik baʼyel skʼan xatsak ta venta.

Li kʼusitik yakʼojik venta junantik totil meʼiletike

  •   Bakʼintike mas to chchʼajubik-o li kʼusi chchʼay-o yoʼontonike. Xi chal jun totil ti Robert sbie: «Junantik kerem tsebetike mas chchʼajubik-o mi la skoʼoltasik ta skʼelel television o tajimol ta videojuego li kʼusi tspasik jujun kʼakʼale. Li stukike tsnopik ti muʼyuk onoʼox la xijmuyubaj li ta jkuxlejaltike».

     Li yajnil ti Bárbara sbie, xi chal eke: «Skʼan xkakʼ kipaltik li kʼusi ta jkʼan ta jpastike xchiʼuk skʼan jmalatik li kʼusi ta jkʼan ta jtatike, yuʼun muʼyuk chtal ta anil. Pe li kerem tsebetik ti nopem xaʼiik skʼelel television xchiʼuk ti chtajinik ta videojuegoe toj chʼaj chaʼiik, yuʼun nopem xaʼiik ti anil chjelav yuʼunik li jujun kʼakʼale».

  •   Chopol kʼusi chlik snopik ta skoj li redes sosialese. Kʼalal chilik li fotoetik xchiʼuk li videoetik tsmuyes yamigotakike, xuʼ van chʼabal xa sbalil chaʼi li xkuxlejalike xchiʼuk te xa chchʼajubik-o. Xi laj yal jun tseb ti Beth sbie: «Xuʼ van xi ta jnoptike: ‹Li yantike xmuyubaj noʼox chchʼay yoʼontonik, li voʼone liʼ noʼox xichʼajet ta jnae›».

     Xuʼ me te x-echʼ kuʼuntik jayibuk ora skʼelel li redes sosialese, pe muʼyuk me ta jtabetik sbalil, yuʼun xijchʼajet chijkom yuʼun. Xi chal jun kerem ti Chris sbie: «Xuʼ me xchʼay avoʼonton yuʼun li redes sosialese, pe kʼalal chlaj akʼele, chavakʼ venta ti chʼabal kʼusi apasoje».

  •   Xuʼ ep kʼusitik jpastik kʼalal xijchʼajet noʼoxe. Xi chal jun meʼil ti Katherine sbie: «Kʼalal te noʼox xchʼajetik li kerem tsebetike, xuʼ me ep kʼusitik spasik». Xi chalbe jun skʼelobile: «Li jun kajae xuʼ ep kʼusi spas-o yuʼunik. Xuʼ spas yuʼunik ta jkot karro, ta jkot varko o ta jkot avion. Jech xtok, li jun mantae xuʼ spas yuʼunik ta junuk karpana».

     Xi laj yal jun psicóloga Sherry Turkle kʼalal xijchʼajet noʼoxe: «Jaʼ me sventa oy kʼusitik ep jpastik». a Jaʼ yuʼun, kʼalal xijchʼajet noʼoxe, mu me skotoluk velta chopol. Xi chal jlik livro Disconnected (Desconectados): «Kʼalal xijchʼajet noʼoxe, chakʼ abtejuk li jnopbentike jech kʼuchaʼal ta jpastik ejersisioe, tstsatsub yuʼun li jchʼuxuviltike».

 Kʼusi skʼan xal: Mi xchʼajet noʼox li avalab anichʼnabe, maʼukuk me jun vokolil xavil, teuk ta ajol ti jaʼ sventa oyuk kʼusi xuʼ xlik spasike.

Kʼusi stakʼ xapas

  •   Mi xuʼ chavilike, akʼo tajinikuk ta jamal osiltik li akerem atsebike. Xi to chal Bárbara ti laj xa kalbetik tal skʼoplale: «Mu xa me masuk chchʼajubik mi lokʼik ta tajimol ta jamal osiltike xchiʼuk mi la skʼupinik li xkʼixnal kʼakʼale. Kʼalaluk lik lokʼikuk ta jamal osiltik li kalab jnichʼnabkutike, jel li kʼusi tsnopike xchiʼuk mas xa ep kʼusitik lik spasik».

     Beiltasel ta Vivlia: «Akʼbil yorail skotol [...], oy yorail chijtseʼin [...] xchiʼuk oy yorail chijpʼitolaj» (Eklesiastes 3:1, 4, tsʼib ta yok vun).

     Nopo ta sventa liʼe: ¿Kʼusi xuʼ xapas sventa xlokʼik ta tajimol ta jamal osil li avalab anichʼnabe? Ati mi mu stakʼ xlokʼike, ¿kʼusitik xuʼ spasik ta yut na ti tskʼupinike?

  •   Koltao avalab anichʼnabik sventa mu snop skʼoplal stukik. Xi chal jun meʼil ti Lillian sbie: «Xuʼ skoltaik li buchʼutik mol meʼeletik xae, xuʼ xbat smesbeik yamakʼ, bat skʼokbeik yaxal ta yamakʼ, spasbeik sveʼel o jaʼ noʼox xbat skʼoponik. Mi jech la spasike, xmuyubajik noʼox me».

     Beiltasel ta Vivlia: «Li buchʼu ta slekil yoʼonton chakʼe ch˗epaj kʼusitik yuʼun» (Proverbios 11:25).

     Nopo ta sventa liʼe: ¿Kʼusi xuʼ jpas sventa oyuk ta yoʼonton yantik li kalab jnichʼnabtake?

  •   Oyuk kʼusi lek xavakʼ ta chanel. Ti kʼu yelan chaval ti kʼu yelan echʼ avuʼun li jun kʼakʼale, xuʼ me xkoltaatik li avalab anichʼnabtake. Xi laj yal jun meʼil ti Sarah sbie: «Mi chkakʼtik ta aʼiel ti xijchʼajet noʼoxe, li kalab jnichʼnabtike chlik me chʼajubikuk ek. Pe mi lek kʼusi chkaltik xchiʼuk mi xijmuyubaj noʼox chkaltik li kʼusi ta jpastik jujun kʼakʼale, xmuyubajik ek li kalab jnichʼnabtike».

     Beiltasel ta Vivlia: «Li buchʼu xkuxet noʼox yoʼontone xmuyubaj noʼox skotol kʼakʼal» (Proverbios 15:15).

     Nopo ta sventa liʼe: ¿Kʼusi chaʼiik chkal kalab jnichʼnab kʼalal oy kʼusitik chkalbe skʼoplal li kʼusi la jpas jujun kʼakʼale? ¿Kʼusi ta jpas chilik kʼalal jaʼo chʼajune?

 Tojobtasel: Pasik jun lista xchiʼuk avalab anichʼnabik li kʼusitik lek chavaʼiik spasele. Xi chal jun meʼil ti Allison sbie: «Li ta kutsʼ kalale oy kuʼunkutik jun kaja ti bu chkalkutik li kʼusitik lek chkaʼikutik spasele».

a Li livro En defensa de la conversación.