Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

«Mi chakʼan abaik ta jujuntale»

«Mi chakʼan abaik ta jujuntale»

«Mi chakʼan abaik ta jujuntale»

«Chkakʼboxuk jun achʼ mantal: kʼano me abaik ta jujuntal; jech kʼuchaʼal jkʼanojoxuke jechuk xakʼan abaik ta jujuntal ek li voʼoxuke. Mi chakʼan abaik ta jujuntale, jaʼ jech tsnaʼ skotolik ti voʼoxuk kajchankʼopoxuke» (JUAN 13:34, 35).

¿Kʼusi la skʼan laj yal li Jesuse? Li Jesuse laj yalbe yajchankʼoptak ti akʼo skʼan sbaik ta jujuntal jech kʼuchaʼal laj yakʼ ta ilel li stuke. Pe ¿kʼuxi laj yakʼ ta ilel ti kʼanvaneme? Li stuke muʼyuk la stʼuj li krixchanoetik jech kʼuchaʼal tspas li yantike (Juan 4:7-10). La xchʼak skʼakʼal sventa skolta li yantike akʼo mi lubem tajek (Markos 6:30-34). Pe ¿kʼuxi to mas laj yakʼ ta ilel kʼanelal li Jesuse? Li stuke xi laj yale: «Voʼon li lekil jchabichijune, li lekil jchabichije chakʼ xkuxlejal ta stojolal li chijetike» (Juan 10:11).

Li kʼusi la spasik baʼyel yajtsʼaklomtak Kristoe. Li stukike ermano xut sbaik (Filemon 1, 2). Mu tʼujbiluk buchʼu chchʼamik li ta tsobobbaile mu ventauk mi judaetik o mi jgresiaetik, yuʼun jun noʼox li yajvalike (Romanos 10:​11, 12). Li ta sjabilal 33 kʼalal naka toʼox tsuts li skʼinal Pentekostese, li yajtsʼaklomtak Kristo ta Jerusalene «la xchonik li kʼusitik oy yuʼunike xchiʼuk li yosilike», vaʼun «la xchʼakbe sbaik li stojole, jaʼ ti kʼu yelan chtun yuʼunik ta jujuntale». ¿Kʼusi sventa? Sventa xuʼ to te xkomik ta jteklum yoʼ xchikintaik li kʼusi chal jtakboletike (Echos 2:​41-​45). Kʼalal te xa ox van chib sien jabil xchamel li jtakboletike, xi laj yal jun j-al loʼil li kʼusi chalik yantik ta stojolal li yajtsʼaklomtak Kristoe: «Kʼelo avil, kʼu yelan skʼanoj sbaik ta jujuntal xchiʼuk kʼuxi chakʼ xkuxlejalik ta stojolal li yantike».

¿Buchʼutik jech tspasik li avie? Li livro Historia de la decadencia y ruina del Imperio romano chal ti li buchʼutik tskuy sbaik ta yajtsʼaklom Kristoe «jaʼ mas yakʼojbe sba svokol stukik ti jaʼ mu sta ti kʼu yelan ch-ilbajinatik yuʼun li buchʼutik maʼuk jchʼunolajeletike». Li ta Estados Unidose la skʼelbeik skʼoplal li epal relijionetike, vaʼun te laj yakʼik venta ti tspʼajik li buchʼutik yan-o slumalike. Jech xtok, oy krixchanoetik ti tspʼaj sbaik ta skoj slumalik akʼo mi koʼol li srelijionike, jaʼ yuʼun muʼyuk bu tskolta sbaik kʼalal oy svokolike.

Li ta 2004, echʼ chanib tsatsal ikʼaloʼ ta chib noʼox u li ta Floridae. Ta tsʼakale, li buchʼu sbainoj yakʼel li kʼusi chtun yuʼunik li jnaklejetik taje la skʼel kʼuxi yakal tstunesik li kʼusi yichʼojik akʼbel sventa xichʼik koltaele. Ta skoj ti laj yakʼ venta ti jaʼ noʼox mas lek xchapet li kʼusi tspasik li stestigotak Jeovae, laj yal ti chakʼbe li kʼusi chtun yuʼunike. Jech xa onoʼox la spasik li ta 1997, yuʼun oy jtsop stestigotak Jeovae batik ta República Democrática del Congo sventa xakʼbeik xpoxil, sveʼel xchiʼuk skʼuʼ spokʼik li ermanoetike. Li stojol kʼusitik laj yakʼike te van 20 miyonuk.