Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

Liʼe jaʼ li Tetragrámaton ta evreoe, li xchʼul bi Dios ti jaʼ li Jeovae (ta batsʼikʼob chlik yichʼ chanel).

Tspat tajek koʼontontik li letra ta evreo ti mas bikʼit ta skotole

Tspat tajek koʼontontik li letra ta evreo ti mas bikʼit ta skotole

Li kʼusitik yaloj ta jamal li Diose, ¿mi xuʼ jpat koʼontontik ta melel ti chkʼot ta pasel yuʼun skotole? Jaʼ jech spatoj lek yoʼonton li Jesuse, jaʼ yuʼun la stsatsubtasbe xchʼunel yoʼonton li buchʼutik la xchanubtase. Jnopbetik avaʼi skʼoplal li lokʼolkʼop laj yal ta Mantaletik ta Vits ti te ta jtatik ta Mateo 5:18. Xi chale: «Ta melel chkalboxuk avaʼiik, xuʼ van jaʼ mu vokoluk chlaj skʼoplal li vinajel xchiʼuk balumile, pe li kʼusi tsʼibabil ta Mantale persa onoʼox chkʼot ta pasel skotol, manchuk mi jaʼ li letra ti bikʼit ta skotole o li kʼusi bikʼit tajek yichʼoj jun letrae».

Liʼe jaʼ li letra ti mas bikʼit ta evreo kʼope: י (yod), taje jaʼ li baʼyel sletrail Tetragrámaton, li xchʼul bi Dios ti jaʼ li Jeovae. * Li jchanubtasvanejetik ta Mantal xchiʼuk jfariseoetike toj tsots skʼoplal chilik li jujupʼel kʼop ta Smantal Diose xchiʼuk li sletrailtake. Pe maʼuk noʼox, toj tsots skʼoplal chilik xtok «li kʼusi bikʼit tajek yichʼoj jun letrae».

Xi laj yal li Jesuse: «Xuʼ van jaʼ mu vokoluk chlaj skʼoplal li vinajel xchiʼuk balumile, pe li kʼusi tsʼibabil ta Mantale persa onoʼox chkʼot ta pasel skotol». Pe li Vivliae jamal chal ti muʼyuk onoʼox bu chlaj skʼoplal li batsʼi vinajele xchiʼuk li Balumil chkiltike (Salmo 78:69). Jaʼ yuʼun kʼalal jech laj yal li Jesuse, jaʼ laj yakʼ ta aʼyel ti persa chkʼot ta pasel skotol li Mantale, manchuk mi jaʼ li kʼusi muʼyuk mas tsots skʼoplal yilele.

¿Mi tsots van skʼoplal chil Jeova li kʼusi muʼyuk tsots skʼoplal yilele? Toj tsots skʼoplal chil. Jnoptik avaʼi ta sventa liʼe: li j-israeletike mu stakʼ skʼasbeik mi junuk sbakil li chij sventa kʼin Koltaele (Éxodo 12:46). Xakʼel noʼox yilele muʼyuk mas tsots skʼoplal. ¿Pe mi xaʼibeik van smelolal ti kʼu yuʼun mu stakʼ skʼasbeik junuk sbakile? Yikʼaluk van muʼyuk. Akʼo mi jech, oy smelolal yuʼun Jeova ti jaʼ to chkʼot ta pasel ta tsʼakale: jaʼ ti muʼyuk chichʼ kʼasbel mi junuk sbakil Mesias kʼalal te jokʼol chcham ta jtel teʼe (Salmo 34:20; Juan 19:31-33, 36).

Li kʼusi laj yal Jesuse jaʼ tskoltautik sventa jechuk jpat lek koʼontontik ta stojolal Jeova kʼuchaʼal la spat yoʼontone, yuʼun chkʼot onoʼox ta pasel ta persa skotol li kʼusitik yaloj Jeovae. ¡Toj echʼ xa noʼox tstsatsubtas xchʼunel koʼontontik li letra ta evreo ti mas bikʼit ta skotole!

^ par. 3 Li letra ti mas bikʼit ta griego kʼope jaʼ iota ti xkoʼolajtik xchiʼuk li letra yod ta evreoe. Jaʼ van laj yalbe skʼoplal Jesus li letra ta evreo kʼope, taje jaʼ ta skoj ti te laj yichʼ lokʼesel talel ta evreo li Smantal Moisese.