Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

Junuk koʼontontik jmalatik li kʼusi yaloj tspas Jeovae

Junuk koʼontontik jmalatik li kʼusi yaloj tspas Jeovae

¿MI OY xa ta avoʼonton ti slajesbe skʼoplal choplejal li Jeovae xchiʼuk ti spas ta achʼ skotol li kʼusitike? (Apok. 21:​1-5). ¡Oy ta melel! Ti melel xkaltike, mu kʼunuk ti xkakʼtik ta ilel li smalael kuʼuntike xchiʼuk ti jmalatik ti akʼo spas Jeova li kʼusi yaloje, mas to kʼalal oy kʼusi tsots ta jnuptantike. Jaʼ van srasonal ti xi chal li Vivliae: «Kʼalal muʼyuk ta jtatik ta ora li kʼusi jmalaojtike, ch-ipaj-o yuʼun li koʼontontike» (Prov. 13:12).

Li Jeovae tskʼan ti oyuk smalael kuʼuntike xchiʼuk ti jmalatik ti xkʼot yorail li kʼusi ora snopoj tspas li kʼusi yaloje. ¿Kʼu yuʼun oy ta yoʼonton ti jech jpastike? Xchiʼuk ¿kʼusi tskoltautik sventa xijmuyubaj noʼox yoʼ to ta jmalatike?

¿KʼU YUʼUN TSKʼAN JEOVA TI OYUK SMALAEL KUʼUNTIKE?

Kakʼtik venta ti xi chal li Vivliae: «Li Jeovae te smalaoj sventa xakʼboxuk ta ilel slekil yoʼonton xchiʼuk chtots talel sventa xakʼboxuk ta ilel xkʼuxul yoʼonton. Yuʼun li Jeovae jaʼ jun tukʼil Dios. Xmuyubajik noʼox skotol li buchʼutik smalaojik ta stojolale» (Is. 30:18). Li kʼusi la stsʼiba Isaiase jaʼ sventa li jtoyba judaetike (Is. 30:1). Pe li vaʼ kʼakʼale, oy judaetik xtok ti tukʼ laj yakʼ sbaike. Jaʼ yuʼun, patbat-o van yoʼontonik li kʼusi albatike. Xuʼ jaʼ jech spat koʼontontik li avi eke.

Jaʼ yuʼun chaʼa, ¿kʼu yuʼun skʼan jmalatik? Yuʼun li Jeovae yakal tsmala ek. Li Jeovae stsakoj ta skalendario li skʼakʼalil sventa slajes li choplejal oy ta balumile xchiʼuk oy xa ta yoʼonton ti xkʼot skʼakʼalil taje (Mat. 24:36). Mi kʼot yorail taje, te chvinaj ti mu meleluk li kʼusi yaloj Satanas ta stojolal Jeova xchiʼuk ta stojolal li yajtuneltake. Vaʼun, tslajesbe skʼoplal Satanas xchiʼuk li buchʼu jmoj sjol xchiʼuke. Pe li yajtuneltake chakʼbe ta ilel xkʼuxul yoʼonton.

Yoʼ to ta jmalatike, li Jeovae yikʼaluk van muʼyuk tslajes skotol li jvokoltik avie. Pe chalbutik ti xuʼ xijmuyubaje. Jech kʼuchaʼal laj yal Isaiase, xuʼ xijmuyubaj yoʼ to ta jmalatik ta sjunul koʼontontik li kʼusitik lekike (Is. 30:18). a ¿Kʼuxi xuʼ jpastik? Jkʼelbetik batel skʼoplal chantosuk.

¿KʼUXI XUʼ XIJMUYUBAJ YOʼ TO TA JMALATIKE?

Jaʼuk xkakʼ ta koʼontontik li kʼusi lek chkʼot ta pasel ta jkuxlejaltike. Li ajvalil Davide ep kʼusitik chopol la snuptan ti kʼu sjalil kuxie (Sal. 37:35). Akʼo mi jech, xi la stsʼibae: «Tsʼijlan noʼox ta stojolal li Jeovae xchiʼuk teuk xa me amalaoj tajek. Mu xa-ilin ta skoj li jun krixchano ti lek chkʼot ta lokʼel yuʼun li kʼusitik chopol tsnop tspase» (Sal. 37:7). ¿Kʼuxi laj yakʼ ta xkuxlejal David taje? Jaʼo kʼalal la snopbe skʼoplal ti albil onoʼox yuʼun Jeova ti chkoltaate. Jech xtok, ep sbalil laj yil li kʼusi lek la spas Jeova ta stojolale (Sal. 40:5). Mi jaʼ ta jnopbetik skʼoplal li kʼusi lekik chkʼot ta pasel ta jtojolaltik eke, mas me kʼun chkaʼitik ti jmalatik chkʼot ta pasel li kʼusi yaloj tspas Jeovae.

Jkʼupil kʼoptatik Jeova ta skotol ora. Li Salmo 71 ti jaʼ la stsʼiba David yaʼeluke, xi laj yalbe li Jeovae: «Li voʼone liʼ ta jmalaot-oe; mas to ta jkʼupil kʼoptaot» (Sal. 71:14). ¿Kʼu yelan la skʼupil kʼopta Jeova li Davide? Jaʼo kʼalal laj yalbe batel skʼoplal Jeova xchiʼuk kʼalal la skʼejintae (Sal. 71:​16, 23). Xuʼ me jchanbetik li David eke xchiʼuk jkʼupil kʼoptatik Jeova kʼalal ta jcholtik mantal, kʼalal chkalbe kamigotaktik xchiʼuk kutsʼ kalaltik ta sventa Jeova xchiʼuk kʼalal ta jkʼejintatike. Kʼalal mi lakʼejine, chikintao kʼusi chal li sletrail kʼejoje. Mi jech chapase, xamuyubaj noʼox yoʼ to chamala ti xkʼot ta pasel li kʼusi yaloj Jeovae.

Jmojuk kʼusi jpastik xchiʼuk li kermanotaktike. Kʼalal laj yil svokol li Davide, xi laj yalbe li Jeovae: «Ta sba satik li buchʼutik tukʼ yakʼoj sbaik ta atojolale chkakʼ ta ilel ti jpatoj koʼonton li ta abie» (Sal. 52:9). Li Davide tsatsub-o yoʼonton kʼalal la xchiʼin yan yajtuneltak Jeovae. Li voʼotik eke xuʼ jchiʼintik ta loʼil li kermanotaktik li ta tsobajeletike, li ta cholmantale xchiʼuk ti buyuk noʼox jchiʼuktike (Rom. 1:​11, 12).

Masuk to jpat koʼontontik ta sventa li kʼusi yaloj Jeovae. Xi chal Salmo 62:5: «Te tsʼijilun ta jmala li Diose, yuʼun jaʼ te chlik talel ta stojolal li spatobil koʼontone». Tsots skʼoplal ti jpʼeluk ta koʼontontik li kʼusi yaloj tspas Jeovae, mas to mi chjalij xa chkaʼitik ti xakʼbe slajeb li kʼusitik chopole. Mu ventauk mi jal to ta jmalatik, skʼan jchʼunojtik lek ti ta onoʼox spas Jeova li kʼusi yaloje. ¿Kʼuxi xuʼ masuk to jpat koʼontontik? Jaʼo kʼalal ta jchantik li Vivliae, ti jkʼelbetik skʼoplal li albil kʼopetike, ti jkʼelbetik skʼoplal ti koʼol li kʼusi laj yalbeik skʼoplal li jtsʼibajometik ta Vivliae xchiʼuk skotol li kʼusitik chchanubtasutik ta stojolal Jeovae (Sal. 1:​2, 3). Jech xtok, jechuk-o jkʼopontik li Jeovae xchiʼuk jkʼanbetik xchʼul espiritu yoʼ jechuk-o lek xkil jbatik xchiʼuk yoʼ to ta jmalatik ti xakʼbutik li kuxlejal sbatel osile (Jud. 20, 21).

Jech kʼuchaʼal la spas li ajvalil Davide, li voʼotik eke xuʼ jpʼel ta koʼontontik ti te yakʼoj sat Jeova ta stojolal li buchʼutik tsmala ti tspas li kʼusi yaloje xchiʼuk ti chakʼ ta ilel tukʼil kʼanelal ta stojolale (Sal. 33:​18, 22). Sventa xijmuyubaj noʼox ta jmalatik li kʼusi yaloj tspas Jeovae, jaʼuk kakʼ ta koʼontontik li kʼusitik leke, jkʼupil kʼoptatik li Diose, oyuk kʼusi jmoj jpas xchiʼuk li kermanotaktike xchiʼuk masuk to jpat koʼontontik ta sventa li kʼusi yaloj tspas Jeovae.

a Kʼalal chal «smalaojik» xie, xuʼ xichʼ jelubtasel xtok kʼuchaʼal «smalaojik ta sjunul yoʼontonik». Taje jaʼ skʼan xal ti mu chopoluk ti oy xa tajek ta koʼontontik ti jta jkoleltike.