Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

Li kʼusitik tsjakʼ jkʼelvunetike

Li kʼusitik tsjakʼ jkʼelvunetike

¿Kʼu yuʼun chal ta 2 Samuel 21:7 kʼalal ta 9 ti kʼuxubaj ta yoʼonton Mefiboset li Davide, pe ti chal xtok ti laj yakʼ ta milel li Mefibosete?

Xuʼ van jech ta jakʼbe jbatik mi muʼyuk la jkʼelbetik lek skʼoplal li loʼil liʼe. Pe oy chaʼvoʼ krixchanoetik ti Mefiboset sbiike. Oy kʼusi chakʼ jchantik mi la jkʼelbetik skʼoplal li kʼusi kʼot ta pasele.

Li ajvalil Saul ta Israele oy toʼox vukvoʼ skeremtak xchiʼuk chaʼvoʼ stsebetak. Li baʼyel xnichʼone jaʼ Jonatan. Ta tsʼakale, li stsʼakal ajnil ti Rispa sbie laj yil yol xchiʼuk Mefiboset laj yakʼbeik sbi. Li Jonatan eke oy toʼox jun xnichʼon ti Mefiboset sbie. Jaʼ yuʼun, li Saule oy toʼox jun skerem xchiʼuk jun smom ti Mefiboset sbiike.

Li Davide, ¿kʼu yuʼun laj yakʼ ta milel jayvoʼ viniketik? Li ajvalil Saule lik spʼaj li jgabaonetik ti te nakalik ta Israele xchiʼuk tskʼan toʼox tsmilanan. Yaʼeluke, laj onoʼox smil jayvoʼ. Pe toj chopol li kʼusi la spase, yuʼun kʼalal jaʼo kuxi li Josuee, li bankilaletik ta Israele la spasik jun trato xchiʼuk jgabaonetik sventa jun yoʼonton xkom xchiʼukike (Jos. 9:3-27).

Kʼalal jaʼo kuxi Saule, oy toʼox sbalil li trato taje. Pe li ajvalile muʼyuk la stsak ta venta xchiʼuk tskʼan ox tsmil skotol li jgabaonetike. Jaʼ yuʼun, «li Saul xchiʼuk li buchʼutik te oy ta snae oy smulik ta mal chʼichʼ» (2 Sam. 21:1). Kʼalal och ta ajvalil li Davide, li jgabaonetik ti kuxul komike laj yalbeik li kʼusi kʼot ta pasele. Li Davide la sjakʼ kʼusi xuʼ spasik sventa x˗akʼvanik ta perton ta skoj li kʼusi toj chopol la spas Saule, vaʼun ti x˗akʼbatik bendision yuʼun li Jeovae. Muʼyuk la skʼanik takʼin, la skʼanbeik vukvoʼ xnichʼnab Saul sventa smilike (Num. 35:30, 31). Li Davide la spas li kʼusi la skʼanike (2 Sam. 21:2-6).

Li vaʼ orae, li Saul xchiʼuk Jonatane chamemik xa ox ta jun paskʼop. Pe jaʼ kuxul li xnichʼon Jonatan ti Mefiboset sbie. Li Mefibosete koxo kom ta skoj ti oy kʼusi la snuptan ta sbikʼtale xchiʼuk muʼyuk la skap sba kʼalal tskʼan ox tsmil skotol jgabaonetik li smoltote. Jech xtok, li Davide la spas jun trato xchiʼuk Jonatan ta skoj ti yamigo sbaik tajeke. Li trato taje tstabe sbalil li snitilulal Jonatan eke ti te tsakal skʼoplal li Mefibosete (1 Sam. 18:1; 20:42). Li Vivliae xi chalbe skʼoplal li Davide: «Li ajvalile kʼuxubaj ta yoʼonton li Mefibosete —li xnichʼon Jonatan, skerem Saule—, yuʼun li David xchiʼuk Jonatane [...] oy kʼusi jamal yalojik ta yeloval Jeova» (2 Sam. 21:7).

Li Davide la spas li kʼusi kʼanbat yuʼun jgabaonetike. Laj yakʼanbe chaʼvoʼ xnichʼnabtak Saul ti te tsakal skʼoplal li Mefibosete xchiʼuk laj yakʼanbe voʼob smamobtak (2 Sam. 21:8, 9). Kʼalal jech la spas li Davide, jaʼ jech la slajesbe skʼoplal ti yichʼojik chopol kʼoptael ta skoj ti laj yichʼ malel chʼichʼe.

Oy kʼusi chakʼ jchantik li loʼil liʼe. Ti muʼyukuk smulik li chaʼvoʼ xnichʼnabtak Saul xchiʼuk li voʼob smamobtake, muʼyuk laj yakʼ permiso Jeova jechuk ti akʼo xichʼik milele. Yuʼun li Smantal Diose jamal chal ti mu xuʼ xichʼ milel li alab nichʼnabiletik ta skoj li kʼusi tspas stot smeʼike. Xi chal li Mantale: «Ta skoj smul stukik ta xchamik» (Deut. 24:16). Taje chakʼ kiltik ti oy kʼusi la skolta˗o sbaik li vukvoʼ snitilulaltak Saul kʼalal tskʼan xa ox tslajesbe skʼoplal skotol li jgabaonetike. Jaʼ yuʼun, la stoj smul svukvoʼalik.

Vaʼun chaʼa, ¿kʼusi chakʼ jchantik li loʼil liʼe? Mi oy buchʼu tspas smule, mu xuʼ xal o snop ti jaʼ noʼox la spas li kʼusi laj yichʼ albele xchiʼuk ti jaʼ spak˗o skʼoplale, yuʼun skʼan stoj li kʼusi la spase. Xi chal li Vivliae: «Paso ta pachʼal ti bu chatekʼan batel avakane, vaʼun lek noʼox skotol li abetake. Mu xabat ta abatsʼikʼob mi jaʼuk ta atsʼetkʼob. Namajeso avakan ta stojolal li kʼusi chopole» (Prov. 4:24-27; Efes. 5:15).