Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

¿Mi laj xa akʼelbe skʼoplal?

¿Mi laj xa akʼelbe skʼoplal?

«Te lik talel stuk li vinajel balumile» (El gran diseño la stsʼiba li físico Stephen Hawking xchiʼuk Leonard Mlodinow, lokʼ ta 2010).

«Li Diose la spas vinajel xchiʼuk balumil» (Ta Vivlia, Jenesis 1:1).

¿Mi oy buchʼu la spas li vinajel balumil xchiʼuk li kuxlejale o mi ta jech noʼox lik tal? Jelel tajek kʼu yelan tstakʼ Vivlia xchiʼuk li kʼusi laj yalik li viniketik ta slikebal mantal liʼe. Junantik krixchanoetike jaʼ lek chaʼiik li kʼusitik chalik li viniketik taje, pe junantik xtoke jaʼ lek chaʼiik li kʼusi chal Vivliae. Jaʼ yuʼun, sventa spakbeik skʼoplal li kʼusitik xchʼunojik junantik krixchanoetike, tstsʼibaik ta livroetik ti lek ojtikinbile xchiʼuk tspukbeik skʼoplal ta programaetik ta television. Jech xtok, ep buchʼutik mu xa snaʼ li kʼusi chchʼunike.

Xuʼ van li amaestrotake laj yalboxuk ti te lik talel stuk li vinajel balumil xchiʼuk li kuxlejale, jaʼ xkaltik, ti chʼabal Jpasvaneje. Pe ¿mi laj yakʼboxuk lek sprevailtak ti melel taje? O xuʼ van avaʼioj ti oy yalojik li jnitvanejetik ta relijion ti oy jun Jpasvaneje, pe ¿mi laj yakʼboxuk sprevail ti melel taje? ¿O mi laj yalboxuk ti jaʼ jun chanubtasele? ¿O jaʼ noʼox sventa xachʼun ti oy jun Diose akʼo mi chʼabal sprevail avuʼun?

Yikʼaluk van ep xa ta velta la anopbe skʼoplal taje xchiʼuk laj van anop ti mu stakʼ naʼel mi oy jun Jpasvaneje. Xuʼ van la anop xtok ti mu persauk xichʼ sabel smelolale.

Li ta revista liʼe chalbe sprevailtak kʼu yuʼun ti oy junantik lik xchʼunik ti oy jun Jpasvaneje. Jech xtok, te chal ti kʼu yuʼun toj tsots skʼoplal ti xavaʼibe smelolal kʼuxi lik tal li kuxlejale.