Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

¿Mi xvul ta ajol?

¿Mi xvul ta ajol?

¿Mi xvul ta ajol?

¿Mi akʼupinoj skʼelel Li Jkʼel osil ta toyole, ti achʼik to lokʼem tale? Mi jeche, paso preva mi xtakʼ avuʼun li kʼusitik liʼe:

• ¿Bakʼin xchiʼuk bu ta pasel li orasione?

Li Vivliae muʼyuk bu chal ti oyuk yorail o yavil bu chichʼ pasele. Moʼoj, chakʼ ta ilel ti kʼusuk noʼox ora xchiʼuk ti buyuk noʼox la spasik orasion li yajtuneltak Diose (1/1, paj. 9).

• ¿Mi chpoxtavanik van ta xchʼunel oʼontonal li yajrextikotak Jeovae?

Li yajrextikotak Jeovae mu xpoxtavanik jsetʼuk ta xchʼunel oʼontonal. Jech kʼuchaʼal Jesuse, snaʼojik lek ti yabtelik mas tsots skʼoplale jaʼ li xcholel lekil aʼyej sventa Ajvalilal yuʼun Diose. Jech xtok, snaʼojik lek ti kʼusi chichʼik-o ojtikinel li melel yajtsʼaklomtak Cristoe maʼuk li poxtael ta xchʼunel oʼontonale, yuʼun oy kʼusi yan ti mas tsots skʼoplale (1/1, paj. 21).

• ¿Mi chakʼ suerte li sbi Diose?

Oy buchʼutik chalik ti chakʼ suerte sventa tspojutik li kʼusitike. Li yajtsʼaklomutik Cristoe mu me stakʼ jech xkiltik taje. Moʼoj, li voʼotike jpatoj koʼontontik ta stojolal Dios xchiʼuk chkakʼtik persa spasbel li kʼusi tskʼane; taje jaʼ smelolal ti ta jnakʼ jbatik ta sbi Jeovae (Sof. 3:12, 13) (15/1, paj. 5, 6).

• ¿Kʼusi chkoltaat li nupultsʼakal sventa xchʼies li tukʼil oʼontonale?

Saʼo kʼuyelan xuʼ xavakʼbe yil ta akʼopojel xchiʼuk ta kʼusitik chapas yoʼ xavakʼbe yil ti jaʼ mas tsots skʼoplal chavil li anup achiʼile. Paso bu kʼalal xuʼ avuʼun sventa mu kʼusi o mu buchʼu xa xchʼakoxuk (Pro. 5:15-20). (15/1, paj. 14).

• ¿Kʼusi ta jpastik kʼalal oy kʼusi ta jnuptantik xchiʼuk ti oy kʼusi skʼan jnoptike?

Muʼyuk chchʼun li beiltaseletik chal Vivlia li jun krixchano ti chʼabal xchʼunel yoʼontone. Jaʼ jech la spas li Saule, yuʼun la snop ti lek van li kʼusi tspas ta skoj ti muʼyuk te li Samuele. Pe kʼalal tskʼan lek ch-ilat yuʼun Dios li jun krixchanoe jaʼ mas tsots skʼoplal chaʼi ti tspas li kʼusi chal beiltaseletik ta Vivliae (15/2, paj. 22).

• ¿Kʼu yuʼun pʼajat yuʼun Jeova li Saule?

Yuʼun muʼyuk la xchʼunbe smantal, jechuke la smala Samuel sventa jaʼ xakʼ li matanale, pe mu jechuk la spas, yuʼun jaʼ laj yakʼ stuk li matanale. Jun velta xtoke muʼyuk la xchʼun li mantal akʼbat yuʼun Jeovae, yuʼun muʼyuk la slajesbe skʼoplal jun chopol jteklum (15/2, paj. 22, 23).

• ¿Kʼuxi chkakʼtik ta ilel ti jkontrainojtik li kʼusi chopole?

Jaʼ ti oyuk noʼox spʼisol xichʼ uchʼel li poxe, ti jkʼel jbatik ta sventa li kʼusi mu stakʼ nabel lek smelolale, jchʼuntik li pʼijubtasel chal Jesús ta sventa li mulil ta jun vinik xchiʼuk jun antse. Jech kʼuchaʼal liʼe, skʼan jpʼajtik li pornografiae xchiʼuk ti mu jnopbetik skʼoplal mulivajel ta skoj li lokʼoletik taje (Mat. 5:27, 28). Jech xtok mu me jchiʼintik li buchʼutik lokʼesbil ta tsobobbaile (15/2, paj. 29-32).

• ¿Kʼusitik skʼan jakʼbe jbatik ta sventa li kʼusitik ta jchʼay-o koʼontontike?

¿Mi oy jaʼ to jkʼeloj pelikulaetik, kʼusitik ch-echʼ ta television, videojuegoetik, livroetik xchiʼuk revista sventa loʼiletik ti te chalbe skʼoplal majia xchiʼuk li kʼusi mu xa staleluk jech chkʼot ta pasele? ¿Mi xkaʼibe lek smelolal ti toj tsots skʼoplal skʼan jkontrain li kʼusi mu stakʼ nabel lek smelolale o mi muʼyuk mas chopol chkil? ¿Mi oy jnopoj junuk velta kʼuyelan chil Jeova li kʼusi ta jchʼay-o koʼontone? ¿Mi muʼyuk xa mas ta jchabi jba li ta spetsʼtak Satanás taje? Mi jeche, ¿mi jpʼel koʼonton ti muʼyuk xa ta jtikʼ ta jnopben yan velta xchiʼuk ti chkakʼ ta ilel ti jkʼanoj li Jeova xchiʼuk li stukʼil mantaltake? (Hech. 19:19, 20.) (15/2, paj. 30.)

• ¿Kʼuxi ikoʼolaj Jeremías «cʼu chaʼal jpets teʼ tsʼunbil ta tiʼ ucʼum, ti lec chacʼ batel yisim[e]»? (Jer. 17:7, 8.)

«Muʼyuc [...] xpaj ta satinel» xchiʼuk muʼyuk laj yakʼ ta yoʼonton ti toj chopol chlabanvan li krixchanoetike, moʼoj, yuʼun la spat lek yoʼonton ta stojolal Jeova ti jaʼ li Nioʼ ti bu chlik tal «ucʼum» sventa kuxlejale xchiʼuk la stsak lek ta mukʼ li kʼusi albate (15/3, paj. 14).

• ¿Mi snaʼoj xa onoʼox Dios ti tspas smulik li Adán xchiʼuk Evae?

Muʼyuk. Li Jeovae laj yakʼbe snopben stukik li tukʼil xchiʼuk pʼijil krixchanoetik taje, ti jaʼ tsnop stukik mi tskʼan tukʼ chakʼ sbaik ta stojolal o mi moʼoj. Akʼo mi xuʼ snaʼ kʼusi chkʼot ta pasel li Jeovae, jaʼ tsnop stuk bakʼin tskʼan tskʼel li kʼusi chkʼot ta pasel ta tsʼakale xchiʼuk bakʼin moʼoj (1/4, paj. 13-15).