Baʼyel yuʼun Samuel 4:1-22

  • Li jfilisteaetike la spojik li Kaxae (1-11)

  • Cham Eli xchiʼuk li chaʼvoʼ xnichʼnabe (12-22)

4  Li kʼusitik chal Samuele vinaj ta sjunul Israel. Li Israele lokʼ stsak ta kʼop li jfilisteaetike; li j-israeletike te la spas skarpanaik ta stsʼel Ebeneser, yan li jfilisteaetike te spasoj skarpanaik ta Afek.  Te la xchol sbaik sventa stsakik ta kʼop li Israele, tsots bat li paskʼope, li jfilisteaetike la stsalik li Israele, jaʼ yuʼun chamik te van chanmil j-israeletik ti bu la spasik kʼope.  Kʼalal sutik batel ti bu spasoj skarpanaike, xi laj yalik li moletik ta Israele: «¿Kʼu yuʼun laj yakʼ stsalutik jfilisteaetik li Jeova avie?*+ Jaʼ lek bat kichʼtik tal li Xkaxail strato Jeova te ta Siloe sventa xkichʼtik batel,+ yuʼun jaʼ tspojutik ta skʼob li kajkontratike».  Jaʼ yuʼun, li jteklume la stakik batel viniketik ta Silo sventa xbat yichʼik tal li Xkaxail tratoe ti jaʼ yuʼun li Jeova ti jaʼ bankilal yuʼun soltaroetike,* jaʼ li buchʼu te chotol ta chotlebal sventa ajvalil ta sba* keruvinetike.+ Li chaʼvoʼ xnichʼon Eli ti jaʼ li Ofni xchiʼuk Finease+ jmoj batik xchiʼuk li Xkaxail strato melel Diose.  Kʼalal naka noʼox kʼot li Xkaxail strato Jeova ti bu spasoj skarpanaike, tsots tajek lik avanikuk skotol li j-israeletike, yuʼun nik to yuʼunik li balumile.  Kʼalal laj yaʼi jfilisteaetik ti ch-avanike, xi laj yalike: «¿Kʼu yuʼun tsots tajek ch-avanik ti bu spasoj skarpanaik li j-ebreoetike?». Ta tsʼakale, laj yaʼiik ti te xa oy yuʼunik li Xkaxa Jeova ti bu spasoj skarpanaike.  Xiʼik tajek li jfilisteaetike, xi laj yalike: «¡Tal xa Dios ti bu spasoj skarpanaike!».+ Xi chalike: «¡Toj abol jbatik, yuʼun muʼyuk bu jech kʼotem-o ta jtojolaltik!  ¡Toj abol jbatik! ¿Buchʼu xa noʼox tspojutik lokʼel ta skʼob li mukʼul Dios leʼe? Li Dios leʼe jaʼ li buchʼu la syayijes li Ejipto te ta takixokol balumile, ep ta tos kʼutik yelan milvan.+  Mu xaxiʼik jfilisteaetik, tsatsal vinik me xapas abaik yoʼ mu xbat tunanik ta stojolal li j-ebreoetik jech kʼuchaʼal tunik ta atojolalike.+ ¡Tsatsal vinik xapas abaik sventa xbat atsakik ta kʼop!». 10  Vaʼun, li jfilisteaetike la stsakik ta kʼop li Israele xchiʼuk kuch yuʼunik,+ jaʼ yuʼun ta jujuntal jatav batel ta skarpanaik li j-israeletike. Ep lajik ta milel; chamik 30 mil soltaroetik li ta Israele. 11  Jech xtok, la spojik batel li Xkaxa Diose. Li chaʼvoʼ xnichʼon Eli ti jaʼ li Ofni xchiʼuk Finease te chamik ek.+ 12  Oy jun vinik likem ta Benjamin ti anil lokʼ batel ti bu tspasik kʼope, ta jun noʼox skʼakʼalil kʼot ta Silo, sliʼoj ta jatel skʼuʼ spokʼ xchiʼuk yakʼoj pukuk* ta sjol.+ 13  Kʼalal kʼot li vinike, li Elie te chotol ta chotlebal ta xokon be, te tsmala kʼusi chkʼot ta pasel, yuʼun tsvul tajek yoʼonton ta stojolal li Xkaxa melel Diose.+ Li vinike och ta yutil jteklum sventa xal li kʼusi kʼot ta pasele, vaʼun lik avanikuk sjunul li jteklume. 14  Kʼalal laj yaʼi Eli ti xvochetike,* xi la sjakʼe: «¿Kʼu yuʼun ti xavochetik tajeke?». Vaʼun, li vinike anil xa bat yalbe Eli li kʼusi kʼot ta pasele. 15  (Li Elie 98 xa ox sjabilal xchiʼuk mu xa ox xil osil).+ 16  Li vinike xi laj yalbe li Elie: «¡Te lilik tal ti bu tspasik kʼope! Nax to li jatav tal». Kʼalal jech laj yaʼie, xi la sjakʼbee: «Kuni nichʼon, ¿kʼusi kʼot ta pasel un?». 17  Xi laj yal li vinike: «Li jfilisteaetike jatav xa batel yuʼunik li Israele, ep la smilik.+ Jech xtok, chamik li chaʼvoʼ anichʼnabe,+ li Ofni xchiʼuk Finease. Laj yichʼik batel xtok li Xkaxa melel Diose».+ 18  Kʼalal naka noʼox laj yalbe skʼoplal Xkaxa melel Dios li vinike, li Elie javkʼuj batel ta spat ti bu chotol ta tiʼ nae, toj kʼasel kʼot snukʼ, jech te cham-o, yuʼun mol xa ox xchiʼuk toj jupʼem. 40 jabil tun ta jchapanvanej li ta Israele. 19  Li yalib ti jaʼ yajnil li Finease yual xa ox li yol xchiʼuke. Kʼalal laj yaʼi ti laj xa yichʼ pojel batel li Xkaxa melel Diose xchiʼuk kʼalal laj yaʼi ti cham xa li smol-alib* xchiʼuk li smalale, ta anil noʼox xbalet likel xchiʼuk xkʼuxul li yole, vaʼun vokʼ li yole. 20  Kʼalal chcham xa oxe, xi albat yuʼun li antsetik te xchiʼukane: «Mu xaxiʼ, yuʼun vokʼ xa jun akerem». Pe muʼyuk takʼav li antse, maʼuk xa ta yoʼonton xchikintael.* 21  Ikabod*+ laj yakʼbe sbi li skereme, yuʼun xi laj yale: «Lokʼ xa batel li yutsilal Israele, laj xa spojik batel».+ Jaʼ laj yalbe skʼoplal ti la spojik batel li Xkaxa melel Diose xchiʼuk li kʼusi kʼot ta stojolal li smol-alib* xchiʼuk smalale.+ 22  Xi laj yale: «Lokʼ xa batel li yutsilal Israele, laj xa spojik batel, yuʼun laj xa yichʼik batel li Xkaxa melel Diose».+

Tsʼibetik ta yok vun

Literal «¿Kʼu yuʼun la stsalutik li Jeovae?».
Kʼelo Glosario, Jeova ti bankilal yuʼun soltaroetike.
O jaʼ van skʼoplal «ta oʼlol».
O «lum».
O «x-avlajetike».
O «yalib-mol».
O «muʼyuk xa laj yakʼ ta yoʼonton».
Jaʼ skʼan xal ‹¿bu bat li yutsilale?›.
O «yalib-mol».