Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 17

Oku Pindisa Olondingupange Viusoma

Oku Pindisa Olondingupange Viusoma

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Ndomo olosikola viupange vi pongiya olondingupange Viusoma oco vi tẽlise ovikele viavo

1-3. Yesu wa vokiya ndati upange woku kunda, kuenda ci votola apulilo api?

 VOKUENDA kuanyamo avali, Yesu wa kundila vo Galilea yosi. (Tanga Mateo 9:35-38.) Wa ñuala ñuala kovaimbo osi anene la-a atito oku longisa volosunangonga viavo loku kunda ondaka yiwa Yusoma. Kuna eye a kundila owiñi walua womanu. Yesu wa lekisa okuti “okungula kua lua” kuenda ca sukilile olondingupange vialua.

2 Yesu wa linga eliangiliyo lioku vokiya upange woku kunda. Wa ci linga ndati? Poku tuma ovapostolo vaye 12 “oku kunda Usoma wa Suku.” (Luka 9:1, 2) Ovapostolo, citava okuti va lipula ndomo va pondola oku tẽlisa upange waco. Osimbu Yesu ka va tumĩle, locisola wa va ĩha epindiso a tambuile ku Isiaye kilu.

3 Eci ci votola apulilo amue ndeci: Epindiso lipi Yesu a tambula ku Isiaye? Epindiso lipi Yesu a eca kovapostolo vaye? Kueci catiamẽla koloneke vilo, anga hẽ Soma Mesiya o kasi oku pindisa olondonge viaye oco va tẽlise upange wavo woku kunda? Nda oco, o kasi oku ci linga ndati?

“Mopia Ovina Evi Ndomo Isia a Ndongisa”

4. Otembo yipi kuenda pi Yesu a longisiwila la Isiaye?

4 Yesu wa lekisa okuti wa longisiwa la Isiaye. Yesu, vokuenda kupange waye woku kunda, wa popia hati: “Mopia ovina evi ndomo Isia a ndongisa.” (Yoa. 8:28) Otembo yipi kuenda pi Yesu a longisiwila? Epindiso liaye lia fetika noke yoku lulikiwa la Suku. (Va Kol. 1:15) Vokuenda kuotembo eci Omõla a kala la Isiaye kilu, wo yevelela loku tala ovina “Ulongisi wa Velapo a linga.” (Isa. 30:20) Omo liaco, Omõla wa tambula epindiso lia velapo liatiamẽla kovituwa, kovilinga kuenda kocipango ca Isiaye.

5. Elongiso lipi Isia a eca komõlaye liatiamẽla kupange a laikele oku linga palo posi?

5 Yehova wa longisa Omõlaye ndomo a ponduile oku tẽlisa upange woku kunda palo posi. Kũlĩhĩsa ocitumasuku ci lombolola ukamba wa kala pokati Kulongisi wa Velapo kuenda Omõlaye uveli. (Tanga Isaya 50:4, 5.) Ocitumasuku cimue ci popia ndoco: Yehova wa enda oku pasula Omõlaye, “Omẽle komẽle.” Olondaka evi vi eca ocisimĩlo culongisi wa enda oku pasula ondonge yaye ociteketeke, oco o longise. Elivulu limue li lombola ndoco: “Ca kala ndu okuti Yehova . . . u tuala kosikola ndo ndonge loku u longisa eci a sukila oku kunda, kuenda ndomo a pondola oku ci linga.” Kosikola yo kilu, Yehova wa longisa Omõlaye ‘eci a vangula.’ (Yoa. 12:49) Isia wa ecavo Komõlaye olonumbi ndomo a longisa. a Eci Yesu eya palo posi, kupange waye woku kunda ka kuamẽle lika epindiso liwa a tambula, pole wa pindisavo olondonge viaye ndomo vi tẽlisa upange woku kunda.

6, 7. (a) Epindiso lipi Yesu a eca kovapostolo vaye, kuenda lia va kuatisa oku linga nye? (b) Yesu wa siata oku eca epindiso lipi kolondonge viaye koloneke vilo?

6 Epindiso lipi Yesu a ecele kovapostolo vaye ndomo ca tukuiwa kefetikilo liocipama cilo? Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Mateo ocipama 10, wa eca kokuavo olonumbi viatiamẽla kupange woku kunda ndeci: Oku va kundila (ovinimbu 5, 6), esapulo va kunda (ocinimbu 7), esukila lioku kolela Yehova (ovinimbu 9, 10), ndomo va kundila omanu (ovinimbu 11-13), ndomo va tambulula omanu ka va lekisa onjongole (ovinimbu 14, 15), kuenda ocituwa va sukila oku lekisa poku lambalaliwa (ovinimbu 16-23). b Ocili okuti, epindiso Yesu a eca kovapostolo vaye lia va kuatisa oku songuila upange woku kunda olondaka viwa kocita catete K.K.

7 Nye ci popiwa catiamẽla koloneke vilo? Yesu, Soma Yusoma wa Suku, wa eca kolondonge viaye ovikele via velapo, ndeci oku kunda “ondaka. . . yiwa Yusoma. . . kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi.” (Mat. 24:14) Anga hẽ Soma wa siata oku tu pindisa oco tu tẽlise upange waco ukuete esilivilo? Wa siata oku ci linga! Tunde kilu, Soma wa siata oku linga eliangiliyo oco olondonge viaye vi tambule epindiso li va kuatisa oku kunda kuenda oku tẽlisa ovikele vi likasi va kuete vekongelo.

Akundi va Pindisiwa Oco va Tẽlise Upange Woku Kunda

8, 9. (a) Osikola Yupange Wakristão ya kuata ocimãho cipi? (b) O hongele yi lingiwa vokati kosemana ya siata oku ku kuatisa ndati oco oloñolohe kupange woku kunda?

8 Ocisoko ca Yehova vokuenda kuotembo ca siata oku linga olohongele vimbo, olohongele viofeka kuenda olohongele viekongelo ndeci, Ohongele Yupange, yi pindisa afendeli va Suku oco va linge upange woku kunda. Oku upisa kunyamo wo 1940, osungu Yolombangi Via Yehova ya linga eliangiliyo oco ku eciwe epindiso lekuatiso lio losikola via litepa.

9 Osikola Yupange Wakristão. Ndomo tua ci konomuisa vocipama ca pita, osikola eyi ya fetika oku lingiwa kunyamo wo 1943. Anga hẽ, ocimãho cosikola yaco ca kala coku pindisa vamanji oco va loñolohe lika koku linga olohundo vekongelo? Sio. Ocimãho cosikola yaco ca kala coku pindisa afendeli va Suku oco va talavaye ciwa lombanjaile yavo yoku vangula oco va ece esivayo ku Yehova kupange woku kunda. (Osa. 150:6) Osikola yaco ya pindisa vamanji vosi alume lakãi va li sonehisa oco va loñolohe kupange Wusoma. Cilo epindiso liaco li eciwa kohongele yi lingiwa vokati kosemana.

10, 11. Koloneke vilo, helie o pondola oku pindisiwa Kosikola yo Gileada kuenda cipi ocimãho cosikola yaco?

10 Osikola yo Gileada yo Torre de Vigia. Osikola eyi okuti cilo yi tukuiwa okuti, Osikola yo Gileada yo Torre de Vigia, ya fetika Sengunda 1 kosãi ya Kayovo kunyamo wo 1943. Osikola yaco kefetikilo ya sokiyiwila oku pindisa akundi votembo yosi kuenda vamanji vakuavo va kasi kupange wotembo yosi oco va tumiwe kupange umisionaliu kolonepa viosi violuali. Pole, oku upisa kosãi ya Mbalavipembe kunyamo wo 2011, kua lingiwa esokiyo liokuti ku pindisiwa lika vamanji vana va kasi ale kupange wotembo yosi ndeci, akundi va likasi, vana va nyula akongelo lakãi vavo, vatalavaya ko Betele kuenda olomisionaliu okuti handi ka va pindisiwile kosikola yaco.

11 Cipi ocimãho cosikola yo Gileada? Umue pokati kalongisi wa tambulula hati: “Oku pamisa ekolelo liolondonge poku lilongisa Ondaka ya Suku kuenda oku va kuatisa oco va kuate ovituwa viespiritu vi sukiliwa oco va tẽle oku liyaka lovitangi va ka kuata kupange wavo. Ocimãho cikuavo cosikola yaco, oku vokiya onjongole yolondonge yoku tẽlisa upange woku kunda.”​—Va Efe. 4:11.

12, 13. Osikola yo Gileada ya siata oku eca ekuatiso li pi kupange woku kunda voluali? Tukula ulandu umue.

12 Osikola yo Gileada ya siata oku eca ekuatiso li pi kupange woku kunda voluali? Tunde kunyamo wo 1943, osikola c yo Gileada ya pindisa eci ci pitãhala 8.500 ya vamanji, kuenda ya pindisavo olomisionaliu vi kasi oku talavaya kueci ci pitãhala 170 kolofeka. Olomisionaliu, vi kapako epindiso via tambula poku lekisa ombili kupange woku kunda loku pindisa vakuavo oco va kuame ongangu yavo yoku lekisa ombili kupange woku kunda. Olonjanja vialua, olomisionaliu via songuila upange woku kunda kovikanjo kuli etendelo litito liakundi ale kuna okuti ka kuli akundi Vusoma.

13 Kũlĩhĩsa eci ca pita kofeka yo Japãu, kuna okuti upange woku kunda wa sokiyiwa wa liwekelepo vokuenda Kuyaki Wavali Voluali. Kosãi Yenyenye yunyamo wo 1949, vofeka yo Japãu ka mua kaile ci pitahãla ekũi liakundi. Kesulilo liunyamo waco, ci soka 13 kolomisionaliu via pindisiwa Kosikola yo Gileada via kala oku kundila vofeka yo Japãu. Noke kueya olomisionaliu vikuavo. Kefetikilo olomisionaliu via sanda oku kundila valupale anene, noke va ilukila valupale akuavo. Olomisionaliu lombili yalua, via vetiya omanu va kala oku longisa Embimbiliya kuenda vakuavo, oku litumbika kupange wakundi votembo yosi. Ombili olomisionaliu via lekisa, ya nena onima yiwa. Cilo, vofeka yo Japãu muli eci ci pitãhala 216.000 kakundi Vusoma kuenda ci soka 40 pursendu yakundi, va litumbika kupange wakundi votembo yosi! d

14. Olosikola viocisoko Colombangi Via Yehova vi eca uvangi we? (Tanga pokakasia losapi hati: “ Olosikola vi Pindisa Olondingupange Viusoma,” kemẽla 188.)

14 Olosikola vikuavo. Osikola Yakundi Votembo Yosi, Osikola Yembimbiliya ya Vamanji Vakuele kuenda Osikola Yembimbiliya ya Vamanji Alume ka va Kuelele, ya siata oku kuatisa vamanji valua oku pamisa ekolelo kuenda oku lekisa ombili koku songuila upange woku kunda. e Olosikola viaco viosi vi lekisa okuti, Soma yetu wa siata oku pindisa olondonge viaye oco vi tẽlise upange wavo woku kunda.​—2 Tim. 4:5.

Oku Pindisa Vamanji Alume Oco va Tẽlise Ovikele vi Likasi

15. Vamanji va kuete ovikele, va yongola oku kuama ndati ongangu ya Yesu?

15 Ivaluka ocitumasuku ca Isaya ci lekisa okuti Yesu o kasi oku pindisiwa la Suku. “Kosikola” yaco yokilu Omõla wa lilongisa “oku kolisa lolondaka u wa kava.” (Isa. 50:4) Yesu eci a kala posi wa kapako ovina alilongisa, poku kavuluisa ‘vana va sovoloka kuenda va lemiwa.’ (Mat. 11:28-30) Poku kuama ongangu ya Yesu, vamanji va kuete ovikele vioku songuila, va yongola oku linga ono yekavuluiso ya vamanji. Omo liaco, kua sokiyiwa olosikola vialua vioku longisa vamanji oco va loñolohe koku kuatisa vamanjavo ketavo.

16, 17. Osikola Yupange Wusoma yi kuete ocimãho ci pi? (Tangavo etosi.)

16 Osikola Yupange Wusoma. Osikola yatete ya fetika keteke 9 kosãi Yelombo kunyamo wo 1959, volupale luo South Lansing, ko Nova Yorke. Vamanji vakuakunyula akongelo kuenda akulu vekongelo va enda oku lalekiwa oco va pindisiwe kosikola yaco vokuenda kuosãi yimosi. Osikola yaco ya lingawaile kelimi Liongelesi, noke ya pongoluiwila kalimi akuavo kuenje osikola yaco ya fetika oku pindisa vamanji vosi voluali. f

Manji Lloyd Barry o kasi oku longisa Kosikola Yupange Wusoma kofeka yo Japãu kunyamo wo 1970

17 Catiamẽla kocimãho Cosikola Yupange Wusoma, o Anuário das Testemunhas de Jeová de 1962, kelimi Liongelesi yi lekisa ndoco: “Voluali lulo mue yuka asakalalo, ukulu wekongelo Liolombangi Via Yehova, o sukila oku ongotiya ciwa omuenyo waye oco a tẽle oku kuatisa vamanji vosi vekongelo loku kala esumũlũho kokuavo. Pole, ka citava okuti o kala ulume umue ka kapeleko epata liaye omo lioku tẽlisa ovikele viaye vekongelo, pole o sukila oku lekisa olondunge. Akulu vosi vekongelo voluali va kuete epuluvi li komõhisa lioku enda Kosikola Yupange Wusoma oco va tambule epindiso li va kuatisa oku tẽlisa eci Embimbiliya li popia!”​—1 Tim. 3:1-7; Tito 1:5-9.

18. Afendeli vosi va Suku, va siata oku kuatisiwa ndati Losikola Yupange Wusoma?

18 Afendeli vosi va Suku, va siata oku kuatisiwa Losikola Yupange Wusoma. Ndamupi? Eci akulu vekongelo kumue loloñuatisi viekongelo va kapako ovina va lilongisa kosikola, ci lekisa okuti va kuãi ongangu ya Yesu yoku kala ono yekavuluiso ku vamanji. Wa siata hẽ oku sanjukila olondaka viavo viocisola, oku va yevelela, ale epasu limue li pamisa li lingiwa lukulu wekongelo ale oñuatisi yekongelo? (1 Va Tes. 5:11) Alume vaco va loñoloha va linga esumũlũho vakongelo va kasi!

19. Olosikola vipi vikuavo Ocisoko Celongiso Cosungu Yolombangi Via Yehova ca siata oku songuila kuenda vi kuete ocimãho cipi?

19 Olosikola Vikuavo. Ocisoko Celongiso Cosungu Yolombangi Via Yehova, ci songuila olosikola vikuavo vi pindisa vamanji alume va kuete ovikele vocisoko ca Yehova. Osikola yaco ya sokiyiwa oco yi kuatise vamanji va kuete ovikele ndeci, akulu vekongelo, vamanji va nyula akongelo, kuenda Osungu Yakulu vo Betele, oco va loñolohe koku tẽlisa ovikele viavo. Epindiso liaco lia kunamẽla Vembimbiliya, li kuatisa vamanji oku pamisa ekolelo liavo kuenda oku kapako olonumbi Viembimbiliya, poku songuila olomeme via Yehova.​—1 Pet. 5:1-3.

Ocisoko catete Cosikola Yoku Angiliya Olondingupange kofeka yo Malawi, kunyamo wo 2007

20. Momo lie Yesu a popela hati vosi yetu “tu longisiwa la Yehova,” kuenda nye wa nõlapo oku linga?

20 Ocili okuti, Soma Mesiya wa siata oku kũlĩhĩsa okuti olondonge viaye vi pindisiwa ciwa. Epindiso liosi tu tambula li tunda kilu: Yehova wa pindisa Omõlaye, kuenje Omõlaye wa pindisa olondonge viaye. Eli olio esunga lieci Yesu a popela hati, vosi yetu ‘tu longisiwa la Yehova.’ (Yoa. 6:45; Isa. 54:13) Omo liaco, tu nõlipo oku kapako epindiso tua siata oku tambula. Tu sukila oku ivaluka okuti, ocimãho cepindiso liaco oku tu kuatisa oku pamisa ekolelo lietu oco tu tẽlise upange woku kunda.

a Tua kũlĩha ndati okuti Isia wa longisa Omõla ndomo a pondola oku longisa? Kũlĩhĩsa ndoco: Yesu poku tukula ovindekaise vialua poku longisa wa tẽlisa ocitumasuku ca sonehĩwa ovita vialua vianyamo osimbu handi ka citiwile. (Osa. 78:2; Mat. 13:34, 35) Yehova ono yocitumasuku caco, wa situlula ciwa okuti Omõlaye wa ponduile oku longisa lovindekaise ale lalusapo. —2 Tim. 3:16, 17.

b Noke liolosãi vimue Yesu wa nõla vali 70 komanu, kuenje wa va tuma vavali, vavali oco va ka kunde. Eye wa ecavo epindiso kokuavo.​—Luka 10:1-16.

c Vamanji vamue va pindisiwa olonjanja vialua Kosikola yo Gileada.

d Oco o kuate elomboloko liekuatiso olomisionaliu via pindisiwa Kosikola yo Gileada via siata oku eca kupange woku kunda voluali, tanga ocipama 23 celivulu Testemunhas de Jeová—Proclamadores do Reino de Deus.

e Olosikola vivali via sulako via tukuiwa, via piñaliwa Losikola Yoku Pindisa Akundi Vusoma.

f Cilo akulu vosi vekongelo va siata oku kuatisiwa Losikola Yupange Wusoma yi lingiwa votembo ya litepa noke lianyamo amue. Tunde kunyamo wo 1984 oloñuatisi viekongelo via siatavo oku pindisiwa kosikola yaco.