Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 5

Angombo va Tata Ocunda

Angombo va Tata Ocunda

 YESU vokuenda kupange waye woku kunda palo posi, wa lekisa okuti wa kala “ungombo umue uwa.” (Yoa. 10:11) Poku mola owiñi wa kala oku u kuama, “wa va kuatela ohenda, momo va kala oku talisiwa ohali loku sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mat. 9:36) Petulu kumue lovapostolo vakuavo, va limbukavo esakalalo liaye liocisola. Yesu wa litepele calua langombo vakuambambe vo ko Isareli. Ovo va enda oku tata lãvi ocunda kuenda olomeme vina via kala kolonepa vikuavo haivio via kala onjala konepa yespiritu. (Esek. 34:7, 8) Ongangu yiwa ya Yesu yoku longisa kuenda oku tata ciwa olomeme, toke petosi lioku eca omuenyo waye, ya longisa ovapostolo ndomo va kuatisa vana va kuata ekolelo oku tiuka ku Yehova, “ungombo wovimuenyo viavo, haeye ukuakuvilava.”—1 Pet. 2:25.

2 Vepuluvi limue Yesu poku vangula la Petulu, wo sapuila esilivilo lioku tata loku lava olomeme. (Yoa. 21:15-17) Ocili okuti olondaka viaco via kuatisa calua Petulu, momo noke wa vetiya akulu vekongelo lio kocita catete hati: “Lavi ocunda ca Suku ca kundikiwa kokuene ndangombo, poku vumba nda vana va teyuila ekongelo, halocikukũiko, te lutima wosi kovaso a Suku; halocipululuko conganyu, te lombili; haloku vialako vana okuti ocipiñalo ca Suku, pole, loku eca ongangu yiwa kocunda.” (1 Pet. 5:1-3) Olondaka via Petulu vi tiamisiwilavo kakulu vekongelo koloneke vilo. Poku setukula Yesu, akulu vekongelo va lekisa ongangu yiwa kocunda, loku songuila upange wa Yehova lesanju kuenda ombili.—Va Hev. 13:7.

Poku setukula Yesu, akulu vekongelo va kasi ndongangu yiwa kocunda, loku songuila upange wa Yehova lesanju kuenda ombili

3 Tu ecavo olopandu ku Yehova omo liakulu vekongelo, vana va nõliwa lespiritu sandu. Tua siata oku kuatisiwa calua omo lioku tu tata. Ndeci, ovo va siata oku eca evetiyo kuenda oku tu kapako omunu lomunu vekongelo. Olosemana viosi va songola olohongele viekongelo, vina vi pamisa ekolelo lia vosi vekongelo. (Va Rom. 12:8) Alikolisilo va siata oku linga, poku teyuila ocunda kovina vĩvi, ndeci kolondingãivi, ci tu kuatisa oku kolapo konepa yespiritu. (Isa. 32:2; Tito 1:9-11) Onjila ndomo va songola upange woku kunda, yi tu kuatisa oku lekisa ombili yalua kupange woku kunda olondaka viwa olosãi viosi. (Va Hev. 13:15-17) Pocakati ‘calume vaco va kasi ndolombanjaile,’ Yehova wa siata oku pamisa vamanji alume lakãi vekongelo.—Va Efe. 4:8, 11, 12.

OLONUMBI AKULU VEKONGELO VA SUKILA OKU TẼLISA

4 Oco ekongelo li tatiwe ciwa, alume va nõliwa oco va kale akulu vekongelo, va sukila oku tẽlisa olonumbi via Suku vi sangiwa Vondaka yaye. Tu popia lika okuti va nõliwa lespiritu sandu nda va tẽlisa ciwa olonumbi viaco. (Ovil. 20:28) Ocili okuti, olonumbi akulu vekongelo va sukila oku tẽlisa vi kuete esilivilo lialua momo ocikele cinene. Pole, olonumbi viaco ka via tĩlile calua okuti alume Akristão va kuetele ocisola cocili Yehova haivo va lieca olumue oco va linge upange waye, ka va pondola oku vi tẽlisa. Vosi va sukila oku limbuka okuti, akulu vekongelo va siata oku kapako olonumbi Viembimbiliya eteke leteke.

Oco ekongelo li tatiwe ciwa, alume va nõliwa oco va kale akulu vekongelo, va sukila oku kapako olonumbi via Suku vi sangiwa Vondaka yaye

5 Upostolo Paulu vukanda waye watete a sonehela Timoteo kuenda vukanda a sonehela Tito, wa tukula olonumbi akulu va sukila oku tẽlisa. Kukanda 1 Timoteo 3:1-7, tu tangako ndoco: “Nda ulume umue o sanda ocikele coku kala mitavaso, o yongola upange uwa. Mitavaso a pue eko, a linge ulume wukãi umosi, a likandangiye kovituwa, a kale ukualondunge, ukuotate, ukuakuyekisa akombe, a loñolõhe koku longisa, ka ka kolue, ka ka linge ongangala, pole, a sunguluke, ka ka kale ukuavama kuenda ukuakusola olombongo, a songuile ciwa vakuanjo yaye, a pokuise omãla vaye okuti va liketisa loku kuata esumbilo, (momo nda ulume umue ka tẽla oku songuila vakuanjo yaye, o tata ndati ekongelo lia Suku?), hayunako wa tava ndopo, sanga o lipanda loku litunula kuenje o kupukila veyambulo lia sokiyiwila Eliapu. Handi vali, vana ka va kasi vekongelo te vo wimbila uvangi uwa, oco ka ka pembuiwe loku kupukila vonjanjo Yeliapu.”

6 Paulu wa sonehela Tito hati: “Nda ku sia ko Kurete oco o pengulule ovina via penga, loku nõla akulu vekongelo volupale lolupale ndomo nda ku handeleka okuti: ukulu wekongelo a pue eko, a kale ulume wukãi umosi, a kuate omãla vakuetavo vana ka va vanguiwa okuti va linga ovina viumbondo, ale va sina. Momo ca sesamẽla okuti, kalei ka Suku o kala mitavaso ya pua eko, ka kala ukuakulituna, ukuakutema lonjanga, oholua, ongangala, ka liveli onganyu yevĩho, pole, a kale ukuakuyekisa akombe, ukuakusola eci ciwa, ukualondunge, ukuesunga, ukuacili, ukuakulikandangiya, haeye o kakatela kondaka yocili yatiamẽla kuloño waye woku longisa, oco a tẽle oku vetiya pocakati celongiso liocili kuenda oku lemẽla vana va patãla elongiso liaco.”—Tito 1:5-9.

7 Olonumbi Viembimbiliya via eciwa kakulu vekongelo, pamue vi molẽha okuti via tĩla calua. Ndaño ndoco, alume Akristão ka citava okuti va liwekapo oku likolisilako oku tẽlisa ocimãho caco. Nda alume va likolisilako oku lekisa ovituwa vi kisikiwa kakulu vekongelo, va vetiya vakuavo oku ci lingavo. Paulu wa soneha okuti, “olombanjaile viaco vialume,” via eciwila “oku pengulula olosandu kupange woku vumba vakuavo, loku tunga etimba lia Kristu kuenda ovo va ka ci linga toke eci vosi yetu tu kala vamuamue vekolelo kuenda oku kũlĩha ciwa Omõla a Suku. Kuenje tu kala akulu vendamba, loku amela ku Kristu volonjila via litepa.”—Va Efe. 4:8, 12, 13.

8 Akulu vekongelo ka citava okuti va kala amalẽhe calua ale alume vana va tava ndopo. Handi vali, va sukila oku kala alume va loñoloha konepa yespiritu, va kuete ukũlĩhĩso wasuapo Wembimbiliya kuenda va kuetele ocisola cocili vamanji vekongelo. Va sukila oku kuata utõi woku lungula vana va lueya, loku teyuila olomeme komanu vana va yongola oku va linga cĩvi. (Isa. 32:2) Vosi vekongelo va sukila oku limbuka okuti, akulu vekongelo alume va loñoloha konepa yespiritu, va lekisa okuti va kapako lutima wosi ocunda ca Suku.

9 Vana va nõliwa oku kala akulu vekongelo, va lekise olondunge viocili komuenyo wavo. Nda eye ohueli, o sukila oku kakatela konumbi Yakristão yatiamẽla kolohuela ale oku kuata lika ukãi umosi loku songuila ciwa epata liaye muẽle. Nda okuti o kuete omãla vakuetavo vana ka va vanguiwa okuti va linga ovina viumbondo, ale va sina, vamanji vekongelo va pondola oku va sandiliya oco va sande olonumbi viatiamẽla komuenyo wepata kuenda komuenyo Wukristão. Ukulu wekongelo o sukila oku pua eko, handi vali vana ka va kasi vekongelo te vo wimbila uvangi uwa. Ka citava okuti o lundiliwa omo liovituwa vĩvi vi vĩhisa onduko yiwa yekongelo. Ka citava okuti, o kala omunu umue wa tambuiwa ndopo vekongelo omo lioku linga ekandu linene. Vakuavo vekongelo va pondola oku kuama ongangu yaye yiwa kuenda eye o sukila oku vetiyiwa oku sanjukila oku va kuatisa konepa yespiritu.—1 Va Kor. 11:1; 16:15, 16.

10 Ocikele calume vaco va loñoloha coku vumba vekongelo, ci sokisiwa leci cakulu vo ko Isareli vana va tukuiwa okuti “va loñoloha, va kuete olondunge haivo va koleliwa.” (Esin. 1:13) Akulu vekongelo ka va lipuile, pole, va kũlĩhĩwa vekongelo kuenda posongo va kasi okuti, alume va sumbila Suku haivo va lekisa vokuenda kuotembo yalua okuti, omuenyo wavo u likuata lolonumbi via Suku. Ovituwa viavo viwa vi eca uvangi wokuti, va longisa vekongelo.—Va Rom. 3:23.

11 Alume va yongola oku kala akulu vekongelo va lekisa okuti vakuavituwa viwa kuenda va sunguluka poku kala la vakuavo. Ka citava okuti va kuata ovituwa vĩvi. Ekalo liomuenyo wavo li sukila oku lekisa okuti, va tẽla oku likandangiya. Elikandangiyo liaco, li limbukiwila koku lia, koku nyua, kolomapalo kuenda koku kala la vakuavo. Va sukila oku likandangiya kovina vi koluisa oco ka va ka ece evelo lioku popiwa lãvi okuti, va kolua ale oloholua. Momo wosi o nyua calua ovina vi koluisa, ka tẽla oku likandangiya kuenda ka tẽla oku tẽlisa ovikele viekongelo.

12 Voku songuila ekongelo mua kongela oku kũlĩha okuti, omunu ukuotate. Ovituwa viaye viwa vi limbukiwila kemõleho liaye, konjo yaye kuenda kovopange a linga eteke leteke. Eye o yuvula oku lipañela oku linga ovina; o kũlĩhĩsa ovina vi sukiliwa oku lingiwa kuenje o vi linga. Eye o kakatela kolonumbi Viembimbiliya.

13 Ukulu wekongelo o sukila oku kala ukuesunguluko. O sukila oku lekisa omunga poku talavayela kumue lakulu vakuavo vekongelo. O sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla kokuaye muẽle loku yuvula oku kisika vakuavo. Nda ukulu wekongelo wa sunguluka, ka ka tamalãla lovisimĩlo viaye loku sima okuti, cosi a vangula oco ca velapo pokati kakulu vakuavo vekongelo. Citava okuti, pokati kakulu vakuavo pali vamue va kuete ovituwa lovoloño eye ka kuete. Ukulu wekongelo o lekisa esunguluko poku kunamẽla kovisonehua kuenda o likolisilako oku setukula ongangu ya Yesu Kristu. (Va Fil. 2:2-8) Ukulu wekongelo ka citava okuti, o kala ongangala ale ukuavama pole, a lekise esumbilo ku vakuavo, loku va tenda okuti va velapo eye o sule. Eye ka citava oku kala ukuakulituna, loku tamalãla okuti ovina vi lingiwa ndomo a yongola ale cosi a vangula te oco lika ci lingiwa. Ka ka kaile ukuakutema lonjanga, pole a lekise esunguluko ku vakuavo.

14 Wosi o yongola oku kala ukulu wekongelo, o sukila oku kala ukualondunge. Eci ci lomboloka okuti, o sukila oku sokolola lutate kuenda ka kuata lonjanga ovisimĩlo ka via sungulukile. Eye o kuete elomboloko liolonumbi via Yehova loku kũlĩha ndomo vi kapiwako. Omunu ukualondunge o tava kalungulo kuenda kolonumbi. Eye hukuambambeko.

15 Paulu wa ivaluisa Tito okuti ukulu wekongelo o sukila oku kala ukuakusola eci ciwa. O sukila oku kala ukuesunga kuenda ukuacili. Ovituwa viaco vi limbukiwila konjila ndomo a tata vakuavo loku kakatela kovina viwa. Ka piñainya ukamba waye la Yehova lovina vikuavo, kuenda olonjanja viosi o teyuila olonumbi viesunga. Ka situlula ondaka yimue yoku ũhila. Eye ukuakuyekisa akombe, o lekisa ohenda poku eca ovina a kuete oco a kuatise vakuavo.—Ovil. 20:33-35.

16 Ukulu wekongelo oco a tẽlise ciwa ocikele caye, o sukila oku loñoloha koku longisa. Ndomo Paulu a sonehela Tito, ukulu wekongelo o “kakatela kondaka yocili yatiamẽla kuloño waye woku longisa, oco a tẽle oku vetiya pocakati celongiso liocili kuenda oku lemẽla vana va patãla elongiso liaco.” (Tito 1:9) Eye o tẽla oku kuatisa vakuavo oku sokolola, oku situlula ocisimĩlo caye, oku tambulula apulilo amue loku kapako ovinimbu Viembimbiliya oco a kuatise olonjeveleli loku pamisa ekolelo liavo. Ukulu wekongelo o talavaya luloño waco poku longisa ci kaile kotembo yiwa ale kotembo yovitangi. (2 Tim. 4:2) O lekisa epandi ci kaile la vana va lueya ale oku kuatisa omunu umue o kuete atatahãi haeye o vetiyiwa oku linga ovina viwa via tiamẽla kekolelo. Oku kuata uloño woku longisa, onumbi yimue yi kuete esilivilo lialua. Ukulu wekongelo, o lekisa okuti wa kapako onumbi yaco poku longisa kovaso yowiñi ale pokolika.

17 Ci kuete esilivilo akulu vekongelo oku litumbika kupange woku kunda. Vamanji va sukila oku limbuka alikolisilo avo oku setukula ongangu ya Yesu, okuti wa enda oku pitisa kovaso upange woku kunda olondaka viwa. Yesu wa kapeleko calua olondonge viaye, loku vi kuatisa oco vi kale akundi vawa. (Mar. 1:38; Luka 8:1) Ombili akulu vekongelo va lekisa kupange woku kunda, ndaño lovikele vialua va kuete, yi vetiya vosi vekongelo oku kuatavo ombili yaco. Kuenje eci va kundila kumosi lepata liavo kumue la vamanji vakuavo vekongelo, va ‘likolisa pokati.’—Va Rom. 1:11, 12.

18 Ovina viosi via konomuisiwa, vi eca ocisimĩlo cokuti, ku kisikiwa ovina vialua ku una o yongola oku kala ukulu wekongelo. Ocili okuti, ka kuli laumue ukulu wekongelo o tẽla oku tẽlisa olonumbi viaco lonjila yimue ya lipua. Pole, lomue pokati kavo o yongola okuti o lueya olonumbi viaco ocipango. Akulu vamue vekongelo citava okuti va kuete ovituwa vimue via kũlĩhĩwa ciwa, osimbu okuti vakuavo va kuete ovituwa viwa okuti ka vi muiwa. Lonjila ndeyi, ocimunga cakulu vekongelo ci kuete ovituwa vialua viwa vi sukiliwa, oco va tẽle oku songuila ekongelo lia Suku.

19 Eci ocimunga cakulu vekongelo ci nõla alume vamue oco va kale akulu vekongelo, va sukila oku ivaluka olondaka viupostolo Paulu viokuti: “Ndu sapuili vosi pokati kene okuti, ko ka simi okuti ene wa velipo calua, pole, sokololi oco vu kuati olondunge, ndeci Suku a eca ekolelo komunu lomunu.” (Va Rom. 12:3) Ukulu lukulu wekongelo, o sukila oku litenda okuti o sule. Lomue ka ka “kaile enene ukuesunga,” poku kũlĩhĩsa ovoloño a vakuavo. (Uku. 7:16) Poku kapako olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla koku kala akulu vekongelo, ocimunga cakulu vekongelo ci sukila oku nõla nda manji umue o kasi oku kũlĩhĩsiwa, o tẽlisa olonumbi viaco. Ovo va sukila oku kapako akulueya aye loku yuvula ocame kuenda ombambe. Poku ci linga va lekisa esumbilo liocili poku kapako olonumbi viesunga via Yehova vi kuatisa ekongelo. Ovo va konomuisa lolohutililo poku nõla omunu umue kuenda va kuama onumbi yespiritu sandu lia Suku. Eci ocikele cimue cinene va kuete kuenda va sukila oku ci linga ndomo ci likuata lelungulo lia Paulu liokuti: “Lalimue eteke, ku ka kape lonjanga ovaka kulume umue.”—1 Tim. 5:21, 22.

EPAKO LIESPIRITU

20 Alume vana va nõliwa haivo va pama konepa yespiritu, va eca uvangi wokuti va kasi oku songuiwa lespiritu sandu kuenda va lekisa epako liespiritu komuenyo wavo. Paulu wa tukula apako ecea espiritu okuti: “Ocisola, esanju, ombembua, epandi, ohenda, uwa, ekolelo, umbombe kuenda oku likandangiya.” (Va Gal. 5:22, 23) Akulu vaco vekongelo va pamisa vamanji kuenda va kuatisa ekongelo oku likuata omunga oco va tẽlise upange u kola. Ovituwa viavo kuenda onima yupange wavo, vi lekisa okuti va nõliwa lespiritu sandu.—Ovil. 20:28.

ALUME VA KUATISA KOKU LIKUATA OMUNGA

21 Akulu vekongelo va sukila oku talavayela kumosi, oco va kuatise ekongelo oku likuata omunga. Ndaño va kuete ovituwa via litepa, pole va sukila oku teyuila omunga poku liyevelela pokati lesumbilo ndaño okuti, ka va kuete ovisimĩlo vimuamue viatiamẽla kovina va konomuisa. Omunu lomunu pokati kavo o sukila oku lekisa onjongole yoku tava kuenda oku kuatisa onjila akulu vekongelo va nõla nda okuti, ka yi patãla onumbi yimue Yembimbiliya. Oco ukulu wekongelo a lekise okuti o kasi oku songuiwa ‘lolondunge vi tunda kilu viombembua havio via sunguluka,’ ka citava okuti o kisika vakuavo oku tava okuti ovisimĩlo viaye ovio via velapo. (Tia. 3:17, 18) Ukulu wekongelo ka citava oku sima okuti wa velapo vakuavo, ale oku lavisa vakuavo. Nda ovo va talavayela kumosi locimãho coku kuatisa ekongelo, va lekisa okuti va kasi oku talavaya la Yehova.—1 Va Kor. ocip. 12; Va Kol. 2:19.

OKU LIKOLISILAKO OKU KUATA OVIKELE

22 Alume Akristão vana va loñoloha, va sukila oku litumbikila ovimãho vioku kala akulu vekongelo. (1 Tim. 3:1) Ocili okuti vupange waco, mua kongela oku talavaya calua kuenda eliketiso. Ci lomboloka oku lekisa onjongole yoku tẽlisa asukila a vamanji, loku va kuatisa konepa yespiritu. Oku likolisilako oku kuata ovikele vekongelo, ci lomboloka oku likolisilako oku kapako olonumbi Viembimbiliya.

EKALO LIOMUENYO WOMUNU LI PONDOLA OKU POGOLOKA

23 Pamue ukulu umue wekongelo okuti o kasi locikele caco vokuenda kuotembo yalua, o kuatiwa luvei ale ka tẽla oku tẽlisa vali ocikele caye. Omo lioku kuka, pamue ka tẽla oku tẽlisa vali ocikele coku kala ukulu wekongelo. Ndaño ndoco, handi tu sukila oku lekisa esumbilo kokuaye loku u tenda okuti ukulu wekongelo osimbu amamako locikele caye. Ka sukila oku siapo oku kala ukulu wekongelo omo liovitangi viaco. Eye handi wa tiamẽla kocimunga cakulu vekongelo va loñoloha haivo va siata oku likolisilako oku tata ocunda.

24 Pole nda ukulu umue wekongelo o yongola oku siapo ocikele caco omo liapongoloko kekalo liomuenyo okuti, ka a ecelela vali oku tẽlisa ocikele caco, citava oku ci linga. (1 Pet. 5:2) Ndaño ndoco, o sesamẽla oku sumbiwa. O sukila oku likolisilako oco a tẽlise ovikele vikuavo poku kuatisa ekongelo, ndaño okuti ka kuete vali ovikele viukulu wekongelo.

OVIKELE VEKONGELO

25 Akulu vekongelo va siata oku tẽlisa ovikele vialua vekongelo. Ovo citava okuti va kala olomitavaso viupange vocimunga cakulu vekongelo, asonehi, olomitavaso viupange woku kunda, asongui Wutala Wondavululi, ale oku songola ohongele Yekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda. Valua pokati kakulu vekongelo, asongui vovimunga viupange woku kunda. Akulu vekongelo va linga upange waco otembo yosi. Ocili okuti, nda manji umue ka tẽla vali oku tẽlisa ovikele viaye vioku kala ukulu wekongelo omo liuhayele, ale wa pindisiwa omo okuti ka kapeleko olonumbi Viembimbiliya, ukulu ukuavo wekongelo o nõliwa oco a tẽlise ovikele viaco. Vakongelo ana okuti ka muli akulu valua vekongelo, pamue ukulu umosi wekongelo o tambula ovikele vialua toke eci vamanji vakuavo, va tambulavo ocikele coku kala akulu vekongelo.

26 Manji mitavaso yocimunga cakulu vekongelo, eye o songola olohongele viakulu vekongelo. Eye o ci linga lumbombe poku talavaya lakulu vakuavo oco va tate ocunda ca Suku. (Va Rom. 12:10; 1 Pet. 5:2, 3) O sukila oku kala omunu umue ukuakuongotiya ciwa ovina loku kũlĩha ndomo a songola lolondunge.—Va Rom. 12:8.

27 Manji usonehi, o tẽlisa ocikele cusonehi vekongelo loku sapuilako akulu vakuavo vekongelo olonumbi vi tambuiwa. Nda citava, ukulu ukuavo wekongelo ale manji umue oñuatisi yekongelo wa loñoloha, o nõliwa oco a kuatise manji usonehi.

28 Esokiyo liupange woku kunda kuenda ovina vikuavo via kongelamo, li lingiwa la mitavaso yupange woku kunda. Osãi losãi, eye o linga esokiyo lioku nyula ovimunga viosi viupange woku kunda, kesulilo limue liosemana. Vakongelo ana ka muli ovimunga vialua, citava okuti o nyula ocimunga locimunga olonjanja vivali vunyamo. Vokuenda kuepasu, eye o songola olohongele viupange woku kunda, o talavayela kumosi locimunga kupange woku kunda, o linga apasu loku songola alilongiso Embimbiliya lakundi vocimunga caco.

VAMANJI ASONGUI VOVIMUNGA

29 Oku kala usongui wocimunga cupange woku kunda, ocikele cimue ca siata vekongelo. Vocikele caco mua kongela (1) oku kũlĩha ciwa ekalo liomunu lomunu konepa yespiritu vocimunga; (2)  oku kuatisa omunu lomunu vocimunga oku kuata ocituwa coku kunda, oku kala ukuambili, oku sanjukila upange waco; kuenda (3)  oku kuatisa loku pindisa oloñuatisi viekongelo viocimunga oco vi loñolohe loku tẽlisa ovikele vikuavo viekongelo. Akulu vekongelo, va nõla vamanji va loñoloha oco va tẽlise ovina via kongela vocikele caco.

30 Omo liovina via kongela vovikele viaco, vamanji va kuete ocikele coku songuila ocimunga te va kala akulu vekongelo, nda citava. Ale oñuatisi yimue yekongelo ya loñoloha, citava oku tẽlisa ocikele caco toke eci ku iya ukulu umue wekongelo. Omo liaco, oñuatisi yekongelo yi tukuiwa okuti oñuatisi yocimunga, momo eye hukuluko wekongelo. Eye o tẽlisa ocikele caco lolonumbi viakulu vekongelo.

31 Ocina cimue ca velapo ca kongela vocikele coku kala usongui wocimunga, oku songuila upange woku kunda. Ocituwa caye coku enda enda olonjanja viosi kupange woku kunda, ombili a lekisa kuenda esanju, vi kuatisavo vamanji kocimunga. Omo okuti akundi va sole calua oku vetiyiwa kuenda ekuatiso va tambula eci va kala pamosi, ca sunguluka okuti usongui wocimunga o linga esokiyo lielivala lina okuti, li ecelela vosi oku enda kupange woku kunda. (Luka 10:1-16) Usongui wocimunga o sukila oku kũlĩha okuti ovikanjo viosi via sokiyiwa ciwa. Eye o kuete ocikele coku songola ohongele yupange woku kunda loku ongotiya ciwa akundi oco va linge ovopange a sokiyiwila eteke liaco. Nda okuti eye ka ka kala kohongele yaco, citava oku pinga kukulu umue wekongelo ale koñuatisi yekongelo oco a tẽlise ocikele caco okuti, akundi ka va ka kala ndu okuti lomue o va songuila. Nda ka kuli ukulu wekongelo ale oñuatisi yekongelo, ukundi umue wa loñoloha eye o songola ohongele yaco.

32 Usongui wocimunga o sukila oku linga aliangiliyo eci mitavaso yupange woku kunda a nyula ocimunga cavo, oku sapuila kocimunga catiamẽla kepasu liaco loku lipongiya ciwa oco va kuatisiwe. Nda akundi va kũlĩha ovina viosi via kongela vesokiyo liaco, va pondolavo oku eca ekuatiso kepasu liaco.

33 Ovimunga viupange woku kunda olonjanja vimue te vi kala vitito. Eci cecelela usongui wocimunga oku kũlĩha ciwa vosi va kasi kocimunga caco. Omo okuti eye ungombo umue ukuacisola, o lekisa okuti wa kapako akundi vosi. Eye o sanda oku eca ekuatiso komunu lomunu loku va vetiya oku amamako oku kunda loku enda enda kolohongele olonjanja viosi. O likolisilako oku linga cosi citava oco a kuatise omunu lomunu kocimunga oku pama konepa yespiritu. Vana va vela, ale vana va sumua, va pondola oku kuatisiwa lepasu liaco. Onumbi yimue yeciwa ale elungulu limue, li pondola oku vetiya vamue oku likolisilako oku litumbikila ovimãho vekongelo oco va kuatise vamanji vakuavo. Ocili okuti, usongui wocimunga o sukila oku likolisilako oku kuatisa vana va tiamẽla kocimunga caye. Omo okuti eye ukulu wekongelo haeye ungombo uwa, o likolisilako oku kapako vosi vekongelo loku kũlĩha ciwa vosi va sukila ekuatiso.—Ovil. 20:17, 28.

34 Cimue pokati kocikele cusongui wocimunga cupange woku kunda, oku tambula ulandu wupange woku kunda ku vamanji. Ovolandu aco wupange woku kunda weciwa kumanji usonehi. Akundi va sukila oku kuatisa usongui wocimunga cupange woku kunda, poku eca lonjanga ulandu wavo wupange woku kunda. Ovo va pondola oku weca kusongui wocimunga cupange woku kunda kesulilo liosãi ale oku u kapa vokasia yulandu wupange woku kunda Vonjango Yusoma.

OCISOKO CUPANGE VEKONGELO

35 Ovikele vimue, vi lingiwa lakulu va panga onepa kocisoko cupange vekongelo okuti, mu kongela mitavaso yocimunga cakulu vekongelo, usonehi kuenda mitavaso yupange woku kunda. Ndeci vamanji va tiamẽla kocisoko cupange vekongelo, ovo va eca omoko yoku lingila Vonjango Yusoma olohundo viuvala kuenda violonambi, haivo va linga esokiyo liocimunga ukundi lukundi a sukila oku tiamẽla. Handi vali, va tava ovicapa viakundi votembo yosi, akundi va sokamo kuenda viovopange akuavo. Ocisoko caco, ci talavayela kumosi lakulu vakuavo vekongelo.

36 O Betele oyo yeca olonumbi viatiamẽla kocikele ca vamanji vaco, ndeci usongui Wutala Wondavululi, Mitavaso Yohongele Yekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda, kuenda vakuavo va panga onepa kocimunga cakulu vekongelo.

37 Akulu vekongelo olonjanja vimue va liongolola oco va kũlĩhĩse ndomo ekongelo li kasi konepa yespiritu. Ndaño ku lingiwa ohongele yimue lakulu vekongelo vokuenda kuepasu lia manji o nyũla akongelo, ohongele yikuavo yakulu vekongelo yi lingiwa noke liolosãi vitatu tunde eci ekongelo lia nyũliwa. Handi vali, akulu vekongelo citava oku liongolola olonjanja viosi eci ci sukiliwa.

OKU POKOLA

38 Ocili okuti akulu vekongelo ka va lipuile, ndaño ndoco, vamanji vosi vekongelo va vetiyiwa oku pokola kokuavo momo eliangiliyo lia Yehova. Akulu vekongelo va ka lilombolola ku Yehova omo liovilinga viavo. Ovo ocindekaise ca Yehova kuenda Cusoma waye. Kelivulu lia Va Heveru 13:17 ku popia ndoco: “Pokoli ku vana va songola pokati kene loku tava kokuavo, momo va kasi oku amamako oku vu lavi ndava va ka sombisiwa ndomo ci likuata lovilinga viavo, oco va ci linge lesanju halokulisiõsiõlako, momo eci nda ka cu kuatisi.” Ndeci Yehova a talavaya lespiritu sandu oco a nõle ulume umue, cimuamue haico a ka linga poku upa ocikele ku vana va siapo oku kapako epako liespiritu haivo ka va kapiko olonumbi Viembimbiliya.

39 Anga hẽ tua siata oku sanjukila upange wakulu vekongelo kuenda ongangu yavo yiwa? Paulu poku sonehela vamanji ko Tesalonike wa va vetiya hati: “Kaliye a vamanji tu vu pingi okuti, sumbili vana va talavaya calua pokati kene haivo vo songuili vu Ñala kuenda vo lunguli; lekisi ocisola calua kokuavo loku va kapako omo liupange wavo. Kali lombembua omunu lukuavo.” (1 Va Tes. 5:12, 13) Onepa yalua yupange akulu vekongelo va linga, u leluisa upange wetu tu lingila Suku loku u linga lesanju. Paulu vukanda waye watete a sonehela Timoteo, wa tukulavo ocituwa vamanji va sukila oku lekisa kakulu vekongelo. Eye hati: “Akulu vekongelo vana va songola ciwa, va sesamẽla esumbilo lialua, ca piãla enene vana va talavaya calua koku vangula kuenda koku longisa.”—1 Tim. 5:17.

OVIKELE VIKUAVO VEKONGELO

40 Olonjanja vimue akulu vekongelo va siatavo oku nõliwa oco va pange onepa Kovimunga Vioku Nyula Olombei. Vakuavo va tiamẽla Koseketa Yoku Tetulula Ovitangi Violombei, va nyula olosipitali lolondotolo oco va lombolole ndomo Olombangi Via Yehova vi sukila oku tatiwa okuti ka vi sakuiwa losonde. Akulu vakuavo vekongelo va pitisa kovaso Usoma poku kuatisa kupange woku tunga loku semũlula Olonjango Viusoma, Olonjango Violohongele Vinene ale oku tiamẽla kocisoko Colohongele Viofeka. Vamanji vosi vocisoko ca Yehova va sanjukila calua upange akulu vekongelo va siata oku linga, oku kongelamo ombili longusu yavo yoku linga upange waco. Omo liaco “amamiko oku sumbila alume va soka ndeye.”—Va Fil. 2:29.

MANJI O NYULA AKONGELO

41 Osungu Yolombangi Via Yehova, oyo yi kuete ocikele coku nõla akulu vekongelo va loñoloha oco va linge vakuakunyula akongelo. O Betele oyo yi nõla omunu lomunu oco a nyule akongelo a kasi vocikanjo, pamue vunyamo va nyula akongelo olonjanja vivali. Vapuluvi amue, va nyulavo akundi votembo yosi va kasi kovikanjo viocipãla. Ovo va linga esokiyo liavo kuenda va sapuilako selo ekongelo oco vamanji vope esilivilo kepasu liaco.

42 Mitavaso yakulu vekongelo, eye o kuete omoko yoku sapuilako vakuavo catiamẽla kesokiyo lia manji o nyula ekongelo, oco okuti epasu liaco li pamisa vosi. (Va Rom. 1:11, 12) Noke yoku tambula elaleko lioku nyuliwa kumue lolonumbi viovina manji ukuakunyula akongelo a sukila kumue lukãi waye (nda eye ohueli), mitavaso yakulu vekongelo o linga esokiyo ndomo a yekisiwa kuenda ovina vikuavo vi sukiliwa lekuatiso lia vamanji vakuavo. Eye o linga esokiyo liaco, oco vamanji vosi oku kongelamo manji ukuakunyula akongelo va kũlĩhe esokiyo lia lingiwa.

43 Manji ukuakunyula akongelo, o sapela la mitavaso yakulu vekongelo oco a kũlĩhe elivala liolohongele, oku kongelamo olohongele viupange woku kunda. Esokiyo liolohongele viaco li lingiwa la manji ukuakunyula akongelo kuenda olonumbi vi eciwa lo Betele. Vosi va sukila oku kũlĩha selo catiamẽla kelivala kuenda kocitumãlo ku ka lingiwila olohongele viekongelo, olohongele viakundi votembo yosi kuenda olohongele viakulu vekongelo kumue loloñuatisi viekongelo, oku kongelamo viupange woku kunda.

44 Vovali kekumbi, manji ukuakunyula akongelo o kũlĩhĩsa Ovicapa Viakundi, ovicapa vietendelo liomanu va siata oku kala kolohongele, ovicapa viocikanjo kuenda ulandu wolombongo viekongelo. Poku ci linga ci kuatisa manji ukuakunyula akongelo oku kũlĩha asukila ekongelo kuenda ndomo a pondola oku kuatisa vamanji vakuakutata ovikele viaco. Mitavaso yakulu vekongelo, o sukila oku linga eliangiliyo liaco oco manji ukuakunyula akongelo a tambule selo ovicapa viaco.

45 Vokuenda kuepasu, manji o nyula akongelo o sanda otembo yoku sapela la vamanji nda citava kolohongele, kupange woku kunda, poku lia kuenda kapuluvi akuavo. Handi vali, eye o linga ohongele lakulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo poku eca kokuavo olonumbi Viembimbiliya, evetiyo li sukiliwa li pondola oku va kuatisa oku tẽlisa ciwa ocikele cavo coku lava ocunda ca va ĩhiwa. (Olosap. 27:23; Ovil. 20:26-32; 1 Tim. 4:11-16) Eye o lingavo ohongele lakundi votembo yosi loku va pamisa omo liupange wavo kuenda oku eca ekuatiso li sukiliwa nda va kasi oku liyaka locitangi cimue kupange woku kunda.

46 Nda kuli ovina vikuavo vi sukila oku potoluiwa, manji o nyula akongelo o ka eca ekuatiso li sukiliwa vokuenda kuosemana yepasu. Pole, ocitangi caco nda ka ca tavele oku tetuluiwa vosemana yepasu, manji o nyula akongelo o ka kuatisa akulu vekongelo ale vamanji va kuete ocikanjo caco oku linga akonomuiso olonumbi Viembimbiliya vi likuata locitangi caco. Nda ci sukiliwa okuti o Betele yi kũlĩha ocitangi caco, manji o nyula akongelo kuenda akulu vekongelo va sonehela ko Betele.

47 Vokuenda kuepasu, manji o nyula akongelo o kala kolohongele viosi viekongelo. Citava okuti olonjanja vimue, ku lingiwa apongoloko keteke liohongele ndomo ci likuata lolonumbi vio Betele. Eye o linga olohundo vi vetiya, o longisa kuenda o pamisa ekongelo. Eye o likolisilako oku vokiya ocisola vamanji va kuetele Yehova, Yesu Kristu kuenda ocisoko.

48 Cimue pokati kovimãho via manji o nyula akongelo, oku vetiya vamanji oku lekisa ombili kupange woku kunda loku eca olonumbi vi sukiliwa. Citava okuti vamanji valua vekongelo, va talavaya ndakundi va sokamo ale va linga esokiyo lioku vokiya upange wavo woku kunda vokuenda kuosãi yepasu. Wosi o yongola oku talavaya laye ale lukãi waye kupange woku kunda, citava oku linga esokiyo liaco osimbu ka veyile. Ci kuete esilivilo lialua oku tunda la manji o nyula akongelo kuenda ukãi waye koku linga alilongiso Embimbiliya ale koku linga apasu. Elikolisilo liosi o linga lioku kuatisa vokuenda kuosemana yepasu, li ka soliwa calua.—Olosap. 27:17.

49 Vokuenda kunyamo, ku sokiyiwa olohongele vivali vimbo vocikanjo. Manji o nyula akongelo eye o kuete ocikele coku linga esokiyo oco olohongele viaco vi ende ciwa. Eye o nõla manji umue oco a kale usongui wohongele yimbo kuenda manji ukuavo o kala oñuatisi yaye. Ovo va talavayela kumosi la manji o nyula akongelo poku sokiya olohongele viaco. Eci cu wecelela oku tiamisila utima kasokiyo akuavo ohongele yimbo. Manji o nyula akongelo o nõlavo vamanji vakuavo va loñoloha oco va tẽlise ovikele vikuavo. Handi vali, eye o lingavo esokiyo liokuti, olonjanja viosi ku lingiwa ekonomuiso liolombongo viokasia yocikanjo. Vokuenda kunyamo, kua siata oku lingiwa esokiyo liokuti, kohongele yimue yimbo ku iya ukombe o tunda ko Betele. Omo okuti pamue ocitumãlo ku lingiwila ohongele yimbo ci kasi ocipãla ale citito, olonjanja vimue ovikanjo vi tepiwa, ndeci, onepa “a” e “b”. Onepa lonepa yi lilingila ohongele yimbo.

50 Manji o nyula akongelo kesulilo liosãi, o tuma ko Betele ulandu wupange waye woku kunda. Nda wa pesela olombongo vimue kovina ndeci, poku linga ungende oco a nyule ekongelo limue, poku fetela ohondo ale ovina vimue vi sukiliwa oco a tẽlise upange waye pole, ekongelo a kasi oku nyula ka lia tẽlele oku vi tiula, citava okuti o sapuilako o Betele. Vamanji va nyula akongelo va kolela okuti, nda komuenyo wavo va pitisa kovaso Usoma wa Yehova, ovo va ka kuata ovina viosi va sukila ndomo Yesu a ci likuminya. (Luka 12:31) Akongelo a ci tenda ndesumũlũho oku yekisa vamanji vaco va litumbikila oku va nyula.—3 Yoa. 5-8.

OCISOKO CAKULU VO BETELE

51 Ko lo filiale viosi Violombangi Via Yehova voluali, vamanji vatatu ale ci pitãhala etendelo eli, okuti va pama kespiritu kuenda va loñoloha va panga onepa Kocimunga Cakulu vo Betele, va songuila upange woku kunda vofeka va kasi ale olofeka vikuavo ovo va songuila. Umue pokati kavo, o kuete ocikele coku kala mitavaso Yocimunga Cakulu vo Betele.

52 Vana va panga onepa Kocimunga Cakulu vo Betele, va songuila ovopange osi a tiamẽla kakongelo vocikanjo co filiale. Ocimunga caco ci songuila upange woku kunda olondaka viwa Viusoma vocikanjo cosi co filiale, loku kũlĩhĩsa okuti akongelo kuenda ovikanjo viokaliye vi sokiyiwa, oco ci kuatise oku tẽlisa ciwa upange woku kunda. Hacoko lika, ci kuatisavo olomisionaliu, akundi va likasi, akundi votembo yosi kuenda akundi va sokamo. Ocimunga caco, ci lingavo esokiyo liolohongele vimbo kuenda viofeka loku eca ovikele kaliangiliyo aco oco okuti, ‘ovina viosi vi sokiyiwa ciwa loku lingiwa lesumbilo.’—1 Va Kor. 14:40.

53 Kolofeka vimue, ku nõliwa Ocimunga Cofeka ci songuiwa Locimunga Cakulu vo Betele kofeka yikuavo. Eci ci kuatisa oku songuila ciwa upange woku kunda vocikanjo Ocimunga Cofeka ci oku talavaya. Ocimunga Cofeka, ci songuila upange woseketa yo Betele, ovikanda, ulandu upange woku kunda kuenda ovopange akuavo vocikanjo. Ocimunga Cofeka ci tavalayela kumosi Locimunga Cakulu vo Betele oco va songuile upange Wusoma.

54 Osungu Yolombangi Via Yehova, oyo yi nõla vamanji va panga onepa Kocimunga Cakulu vo Betele kuenda Kocimunga Cakulu Vofeka.

OLONUMIWA VIOMBALA YOLOMBANGI VIA YEHOVA

55 Olonjanja vimue, Osungu Yolombangi Via Yehova yi linga eliangiliyo lioku tuma olonumiwa oco vi nyule olo Betele voluali luosi. Ocimãho ca velapo cepasu lia manji yaco, oku pamisa epata lio ko Betele loku kuatisa Ocimunga Cakulu vo Betele catiamẽla kovitangi vimue viupange woku kunda. Ovo va lingavo ohongele la vamanji vamue vakuakunyula akongelo, ale olonjanja vimue lolomisionaliu. Vapuluvi aco, va sapela la vamanji catiamẽla kovitangi kuenda kasukila avo, loku eca kokuavo evetiyo va sukila, oco va tẽlise upange wa velapo woku kunda olondaka Viusoma loku linga olondonge.

56 Olonumiwa Viombala Yolombangi Via Yehova, via kapako calua upange u kasi oku lingiwa vocikanjo co filiale, watiamẽla kupange woku kunda Usoma kuenda ovopange akuavo akongelo. Nda otembo yecelela, citavavo okuti o nyula oloseketa vioku pongolola. Poku nyula o Betele yimue, endavo kupange woku kunda nda citava.

Eci tu lekisa epokolo kakulu vekongelo va nõliwa oco va lave ocunda, tu talavaya kumosi Lutue wekongelo Yesu Kristu

OKU SONGOLA LOCISOLA

57 Etu tua siata oku kuatisiwa lupange walua kuenda oku tatiwa la vamanji alume va loñoloha. Eci tu lekisa epokolo kakulu vekongelo va nõliwa oco va lave ocunda, tu talavaya kumosi lutue wekongelo Yesu Kristu. (1 Va Kor. 16:15-18; Va Efe. 1:22, 23) Handi vali, tu ecelela okuti espiritu sandu lia Suku, li tu kuatisa loku lekisa okuti Ondaka ya Suku yi songuila ovilinga vietu.—Osa. 119:105.