Skip to content

Skip to table of contents

Etondongolo

Etondongolo

Esapulo Kolonjali Akristão:

Omo okuti ove wunjali, o yongola oku kuatisa omãla vove oku sola Yehova kuenda oku litumbika kokuaye. Nye o sukila oku linga oco o va kuatise oku lipongiyila oku papatisiwa? Otembo yipi ovo va ka lipongiyila oku eca enanga liaco li kuete esilivilo?

Yesu wa handeleka olondonge viaye hati: “Kuendi, ka longisi omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge viange, va papatisi.” (Mat. 28:19) Omo liaco, ocina ca velapo oco omunu a papatisiwe, oku kala ondonge yimue okuti, ka yi kuete lika elomboloko lialongiso a Kristu loku a tava, pole, yi kuama alongiso aco komuenyo waye. Eci ocina cimue okuti, amalẽhe va pondolavo oku ci linga.

Eca ongangu yiwa komãla vove kuenda va longisa olonumbi via Yehova. (Esin. 6:6-9) Voku ci linga mua kongela oku talavaya lelivulu Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui!, oco o va longise olonumbi Viembimbiliya, loku va kuatisa oku sokolola kuenda oku ambata omuenyo u likuata lolonumbi via Yehova. Kuatisa omãla vove oku lombolola volondaka viavo muẽle alongiso ovo va tava. (1 Pet. 3:15) Ukũlĩhiso kuenda evetiyo va tambula kokuove kelilongiso liavo, kefendelo liepata, kolohongele kuenda kakamba vawa, ci ka va kuatisa oku amamako oku kula konepa yespiritu kuenda oku papatisiwa. Olonjanja viosi va kuatisa oku sokolola ndomo va pamisa ukamba wavo la Yehova.

Olosapo 20:11 hati: “Ndaño muẽle omõla, o kũlĩhĩwa kovilinga viaye, nda ovilinga viaye viwa kuenda via sunguluka.” Ovituwa vipi vi lekisa okuti omõla wa linga ondonge ya Yesu Kristu kuenda wa liangiliyila oku papatisiwa?

Omõla o kasi oku amamako oco a papatisiwe, o sukila oku pokola kolonjali viaye. (Ovil. 5:29; Va Kol. 3:20) Embimbiliya li popia ndoco catiamẽla ku Yesu eci a kuata 12 kanyamo: “Wamamako oku pokola [kolonjali viaye].” (Luka 2:51) Ocili okuti, ku ka lavoke okuti omõlove o lipua. Pole, una o yongola oku papatisiwa o sukila oku likolisilako oku kuama ongangu ya Yesu, loku kũlĩhĩwa okuti ukuakupokola kolonjali viaye.

Ci kuetevo esilivilo umalẽhe oku lekisa okuti, o sole oku lilongisa ocili Cembimbiliya. (Luka 2:46) Omõlove hẽ, o sole oku enda enda kolohongele loku eca atambululo? (Osa. 122:1) O sole hẽ oku tanga Embimbiliya loku linga elilongiso liaye lio pokolika?—Mat. 4:4.

Omõla o kasi oku amamako oku kula konepa yespiritu oco a papatisiwe, o likolisilako oku pitisa kovaso Usoma. (Mat. 6:33) Eye wa kũlĩha okuti, o kuete ocikele coku vangula lomanu catiamẽla kovina a kasi oku lilongisa Vembimbiliya. Eye o kuama olonjila via litepa vioku kunda kuenda ka kuete osõi yoku sapuilako alongisi vaye kuenda vana va tangela kumosi okuti, eye Ombangi ya Yehova. Eye o likolisilako oku tẽlisa olonepa viaye kolohongele Viekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda.

O likolisilakovo oku pua etondelo poku yuvula akamba vãvi. (Olosap. 13:20; 1 Va Kor. 15:33) Eci ci ka limbukiwa konjila ndomo a nõla ovisikilo, olofilme, ovipama vio televisãu, olovideogame kuenda ovina a tala vo internet.

Valua va tava kekuatiso liolonjali viavo loku kapako ocili Cembimbiliya kuenda va papatisiwa osimbu va kala handi amalẽhe. Yehova a ku sumũlũise osimbu o kuatisa omãla vove oku nõla onjila yaco ya velapo yoku kala akamba va Yehova.

Esapulo Kukundi ka Papatisiwile:

Esumũlũho linene oku kala ukundi vekongelo. Kuenda cilo o yongola oku papatisiwa. Tu ku pandula omo o kasi oku amamako oku kula konepa yespiritu. Oku lilongisa Embimbiliya ca ku kuatisa oku kũlĩha Yehova kuenda oku kolela kolohuminyo viaye.—Yoa. 17:3; Va Hev. 11:6.

Osimbu kua fetikile oku lilongisa Lolombangi Via Yehova, citava okuti wa tiamẽlele ketavo limue ale sio. Citava okuti wa lingaile ovina ka vi likuata lolonumbi Viembimbiliya. Pole, cilo wa lekisa ekolelo liove poku likekembela kuenda oku linga apongoloko. Oku likekembela, ku lomboloka oku lekisa esumuo lutima wosi omo liovina vĩvi wa linga kosimbu kuenda epongoloko li lomboloka oku siapo ovituwa vĩvi loku nõlapo oku linga ovina via sunguluka vi taviwa la Suku.—Ovil. 3:19.

Pole, pamue, citava okuti ove wa kũlĩha ovisonehua vi kola “tunde vutila.” Kuenje wa yuvula ovituwa ka via sungulukile kuenda kua lingile akandu anene. (2 Tim. 3:15) Ove wa lilongisa oku yuvula oku yapuisiwa la vana vu tangela kumosi kuenda oku yuvula ovina ka via sungulukile kovaso a Yehova. Ove o lekisa ekolelo liove poku teyuila efendelo liocili kuenda oku vangula ovina wa lilongisa. Wa longisiwavo ndomo o kunda. Cilo, ove muẽle wa nõlapo oku vumba Yehova poku kala ukundi ka papatisiwile.

Ndaño okuti ndopo wa lilongisa ovina viatiamẽla ku Yehova, ale wa lilongisa olonumbi via Yehova tunde vutila, citava okuti cilo o kasi oku sokolola oku eca ananga akuavo avali okuti, oku litumbika kuenda oku papatisiwa. Ove o linga elitumbiko liove ku Yehova poku likutilila kokuaye kuenda oku situlula onjongole yove yoku u vumba lika eye vokuenda kuomuenyo wove wosi. (Mat. 16:24) Oku papatisiwa kuove ku eca uvangi welitumbiko liaco. (Mat. 28:19, 20) Pocakati celitumbiko kuenda cepapatiso, o tẽlisa olonumbi oco o kũlĩhĩwe okuti o vumba Yehova Suku. Ocili okuti, esumũlũho limue linene!

Ndomo wa ci lilongisa Vembimbiliya, citava okuti ove o ka liyaka lovitangi vialua. Ivaluka okuti, noke yoku papatisiwa, “Yesu wa songuiwa lespiritu lia Suku vekalasoko, oco a yonjiwe Leliapu.” (Mat. 4:1) Noke yoku papatisiwa okuti wa linga ondonge ya Kristu, o pondola oku lavoka oloseteko viekolelo. (Yoa. 15:20) Oloseteko viaco viya volonjila via litepa. Citava okuti ove o lambaliwa lepata liove. (Mat. 10:36) Pamue o pembuiwa la vana vu tangela kumosi, vu talavayela kumosi kuenda akamba vove vosimbu. Olonjanja viosi, ivaluka olondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Marko 10:29, 30 viokuti: “Ocili, ndu sapuili siti, ka kuli omunu o sia onjo, ale vamanjaye alume la vamanjaye akãi, pamue isia ale ina, pamue omãla ale epia omo lionduko yange kuenda olondaka viwa, okuti cilo ka tambula ci pitahãla 100 kolonjanja, onjo, ale vamanjaye alume la vamanjaye akãi, pamue va ina, ale omãla, ale ovapia lalambalalo kuenda voluali lu laika oku iya, omuenyo ko pui.” Omo liaco, amamako lukamba wove la Yehova loku kuama olonumbi viaye viesunga.

Nda o yongola oku papatisiwa, vangula la mitavaso yakulu vekongelo. Akulu vekongelo va ka konomuisa love apulilo a fetikila kemẽla 185, oco va kũlĩhise nda wa lipongiyila oku papatisiwa. Ove o pondola oku konomuisa apulilo aco kelilongiso liove lio pokolika.

Eci o lipongiyila ekonomuiso liaco, sokiya otembo yoku tanga Ovisonehua viosi via tukuiwa loku sokolola kokuavio. Citava okuti, o yongola oku soneha atosi amue velivulu liaco ale vocina cikuavo wa panga. O pondola oku kuama velivulu liove ale atosi akuavo vokuenda kuekonomuiso lakulu vekongelo. Nda wa limbuka okuti ka ca lelukile oku kuata elomboloko liepulilo limue, lianja oco o pulise manji o lilongisa laye Embimbiliya ale kakulu vekongelo.

Poku konomuisa apulilo aco lakulu vekongelo, ku ka sime okuti o sukila oku vangula calua. Ca velapo oku eca etambululo liateta onimbu, volondaka viove muẽle. Nda ku lingiwa apulilo alua, ca sunguluka oku kongelamo ocisonehua cimosi ale vivali vi lekisa ono Yembimbiliya kua kunamẽla etambululo liove.

Nda akulu vekongelo va limbuka okuti omunu ka kũlĩhĩle ciwa alongiso a velapo Embimbiliya, ovo va ka linga esokiyo oco omunu waco a tambule ekuatiso li sukiliwa oco a kuate elomboloko, loku lombolola Ondaka ya Suku volondaka viaye muẽle, oco a papatisiwe vepuluvi likuavo.

[Onumbi kakulu vekongelo: Olonumbi vioku linga akonomuĩso la vana va yongola oku papatisiwa, vi sangiwa kamẽla 208-212.]