Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 4

Ndomo Ekongelo Lia Sokiyiwa Kuenda Oku Songuiwa

Ndomo Ekongelo Lia Sokiyiwa Kuenda Oku Songuiwa

 UPOSTOLO Paulu vukanda waye watete a sonehela va Korindo, wa tukula ocili cimue ci kuete esilivilo catiamẽla ku Suku. Eye wa soneha ndoco: “Suku hayeko Suku yombuanja, pole, yombembua.” Oku amisako loku vangula catiamẽla kolohongele viekongelo, eye hati: “Ovina viosi vi sokiyiwe ciwa loku lingiwa lesumbilo.”—1 Va Kor. 14:33, 40.

2 Kefetikilo liukanda owu, upostolo Paulu wa eca elungulo lieci catiamẽla kombuanja ya kala vekongelo ko Korindo. Eye wa vetiya vamanji vekongelo liaco oco ‘va popie popie cimuamue’ kuenda oku “likuata omunga lutima umuamue lovisimĩlo vimuamue.” (1 Va Kor. 1:10, 11) Noke Paulu wa va lungula kueci catiamẽla kovina vialua via kala oku nyõla omunga yekongelo. Poku tukula ocindekaise cetimba liomunu, eye wa lekisa esukila lioku talavayela kumosi loku li kuata omunga. Eye wa vetiya vosi vekongelo oku litata locisola omunu lukuavo, ndaño va kuatele ovikele via litepa. (1 Va Kor. 12:12-26) Oku talavayela kumosi la vamanji vekongelo, ca lekisa okuti ekongelo nda liongotiyiwa ciwa.

3 Pole, ekongelo Liakristão nda lia sokiyiwa ndati? Helie wa laikele oku li sokiya? Nda lia kala ndati? Helie nda wa tambula ovikele vioku songola? Nda tua konomuisa olonumbi Viembimbiliya, tu sanga atambululo kapulilo a-a.—1 Va Kor. 4:6.

LIA SOKIYIWA NDOMO CI LIKUATA LOLONUMBI VIA YEHOVA

4 Ekongelo Liakristão lia sokiyiwa Kopendekoste yunyamo 33 K. K. Nye tua kũlĩha catiamẽla kekongelo lio kocita catete? Lia sokiyiwile kuenda oku songuiwa ndomo ci likuata lolonumbi via Suku okuti ci likuata lusoma (krátos) wa Suku (theós). Olondaka evi kelimi lio Helasi, vi moleha kukanda 1 Petulu 5:10, 11 kuna kua pongoluiwa ondaka “unene” kuenda “Suku.” Ulandu wa sonehiwa Vembimbiliya wa pita ko Yerusalãi okuti, pa pita ale ci pitahãla 2.000 kanyamo weca uvangi wokuti, ekongelo Liakristão olombuavekua lia sovuiwa la Suku. (Ovil. 2:1-47) Olio lia kala ocimbaka caye okuti epata liaye. (1 Va Kor. 3:9; Va Efe. 2:19) Ekongelo Liakristão koloneke vilo, li kuãivo ongangu yaco yoku sokiyiwa ciwa ndeci ca pita kocita catete.

Koloneke vilo akongelo osi Olombangi Via Yehova a kuãi ongangu yokocita catete

5 Ekongelo lio kocita catete lia fetika leci ci soka 120 kolondonge. Oco ku tẽlisiwe ocitumasuku ca Yoeli 2:28, 29, espiritu sandu tete lia sukumuyiwila kokuavo. (Ovil. 2:16-18) Pole, ci soka 3.000 komanu va papatisiwa kuenda va fetika oku tiamẽla kekongelo lia vana va nõliwa lespiritu sandu. Ovo va tavele kueci catiamẽla ku Kristu kuenda va “litumbika kelongiso liovapostolo” noke “Yehova Suku wa kala oku kongela omanu kokuavo okuti, vana va kala oku popeliwa laye.”—Ovil. 2:41, 42, 47.

6 Oku kula kuekongelo ko Yerusalãi kua luile calua okuti ocitunda cinene co ko Yudea ca liyeya okuti ovapostolo veyukisile o Yerusalãi lalongiso avo. Pokati kovapostolo vokaliye ko Yerusalãi, pa kala ovitunda vialua va Yudea vana veya oku tiamẽla kekongelo liaco.—Ovil. 5:27, 28; 6:7.

7 Yesu hati: “Vu ka linga olombangi viange vo Yerusalãi, vo Yudea yosi kuenda vo Samaria toke kasulilo o kilu lieve.” (Ovil. 1:8) Kuenda oco muẽle ca pita. Noke yolofa via Stefano, ko Yerusalãi kueya elambalalo lialua kuenje olondonge via kalamo via sanduiwa ko Yuda kuenda ko Samaria. Pole, kuosi ovio via enda, viamamako oku kunda olondaka viwa kuenda oku linga olondonge, oku kongelamo va Samaria vamue. (Ovil. 8:1-13) Noke upange woku kunda olondaka viwa, wa kuata onima yiwa ku vana ka va seviwile evamba ale omanu vana ka va kaile va Yudea. (Ovil. 10:1-48) Upange waco wosi woku kunda, wa kuatisa valua oku linga olondonge kuenda oku sokiyiwa kuakongelo kolonepa vikuavo vio Yerusalãi.—Ovil. 11:19-21; 14:21-23.

8 Olonjila vipi via kuamiwa oco akongelo okaliye a sokiyiwe ciwa loku songuiwa lonjila yimue yi likuata lolonumbi via Yehova? Lekuatiso liespiritu sandu lia Suku, kua nõliwa alume oco va songuile ocunda. Paulu la Barnaba va nõla alume vamue kakongelo va nyula kungende wavo watete wumisionaliu. (Ovil. 14:23) Usonehi Wembimbiliya Luka wa tukula eci catiamẽla kohongele upostolo Paulu a linga lakulu vo vekongelo lio Efeso. Paulu wa va sapuila hati: “Lilavi ene muẽle kuenda lavivo ocunda cosi cina espiritu sandu lio nõleli angombo oco va lave ekongelo lia Suku, lina eye a landa losonde Yomõlaye.” (Ovil. 20:17, 28) Ovo va tẽlisa ocikele coku kala akulu vekongelo omo lioku kapako olonumbi Viembimbiliya. (1 Tim. 3:1-7) Tito wa enda oku talavaya la Paulu, wa tambuile ocikele coku nõla akulu vekongelo vakongelo o ko Kurete.—Tito 1:5.

9 Vokuenda kuotembo etendelo liakongelo kocita catete lia livokiya loku pitĩla kolonepa vikuavo. Pole, ovapostolo kumue lakulu vo ko Yerusalãi, vamamako oku tẽlisa ovikele viavo vioku kala akulu. Ovo va kala osungu Yolombangi via Yehova kocita catete.

10 Upostolo Paulu poku sonehela ekongelo lio ko Efeso, wa lombolola okuti omunga ya kala vekongelo ya laikele oku amamako, nda ovo va linga upange poku kuama olonumbi viespiritu lia Suku vina vi eciwa loku songuiwa la Yesu Kristu. Upostolo Paulu, wa vetiya Akristão vaco oco va kuate umbombe loku amamako ‘lomunga yina va tambula omo liespiritu sandu.’ (Va Efe. 4:1-6) Noke eye wa tukula Olosamo 68:18 loku yi tiamisila ku Yehova poku nõla alume va loñoloha oco va kuatise kovina vi sukiliwa vekongelo, oku kala ovapostolo, ovaprofeto, akundi, angombo kuenda alongisi. Omo okuti alume vaco olombanjaile via eciwa la Yehova, va laikele oku kolisa ekongelo liosi toke eci va loñoloha konepa yespiritu okuti va sanjuisa Suku.—Va Efe. 4:7-16.

KOLONEKE VILO AKONGELO A KUÃI ONGANGU YOVAPOSTOLO

11 Koloneke vilo akongelo osi Olombangi via Yehova a kuãi ongangu yokocita catete. Vosi yavo va likuete omunga voluali luosi kuenda olomeme vikuavo vi kuatisa vamanjavo olombuavekua. (Sak. 8:23) Yesu Kristu eye o kasi oku songuila upange waco. Eye wa kakatela kondaka yaye yoku kala lolondonge viaye olombuavekua kuenda o kamamako oku kala lavo “oloneke viosi, toke kesulilo lioluali.” Omanu valua koloneke vilo, va tava kolondaka viwa via Suku, va litumbika koku vumba Yehova lutima wosi kuenda va papatisiwa oco va linge olondonge via Yesu. (Mat. 28:19, 20; Mar. 1:14; Ovil. 2:41) Ovo va limbuka “ungombo uwa,” okuti Yesu Kristu utue wocunda cosi colombuavekua kuenda “olomeme vikuavo.” (Yoa. 10:14, 16; Va Efe. 1:22, 23) “Ocunda caco” ci kasi oku amamako lomunga poku limbuka lutima wosi ocikele ca Kristu coku songola kuenda oku tava “kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” ono ya nõliwa la Kristu oco yi lave ocisoko. Omo liaco, tu amamiko oku kolela lutima wosi kono yaco.—Mat. 24:45.

OVISOKO VI TEYUILA OLONJONGOLE VIETAVO KOLOMBIALI

12 Oco ku eciwe okulia kuespiritu votembo ya sokiyiwa loku tata ocikele coku kunda olondaka viwa Viusoma osimbu esulilo ka lieyile, ocisoko ca linga esokiyo liokuti ku kala ovisoko vi teyuila olonjongole vietavo kolombiali. Voku kũlĩhĩwa kuaco lolombiali, mua kongela oku linga ovina ndomo ci likuata lovihandeleko violofeka vialua vina okuti, oko kua fetikila esokiyo liaco kuenda vi talavayela kumosi. Ovisoko viaco, vi kuatisa koku sandekiwa kuolondaka viwa voluali luosi.

ESOKIYO LIOLOFILIALE

13 Olonjanja viosi eci ku lingiwa esokiyo lio filiale yokaliye, Osungu Yolombangi Via Yehova yi linga esokiyo lioku nõla akulu vekongelo vatatu ale ceci ci pitahãla etendelo liaco, oco va tiamẽle kocimunga cakulu vo ko filiale. Umue pokati kakulu, eye o kala mitavo yocimunga Cakulu vo Filiale.

14 Akongelo a songuiwa lo filiale yimue, a sokiyiwa vovikanjo. Ca tamba ño ndomo a sokiyiwa kuenda alimi a sangiwamo oku kongelamo akongelo alua a sangiwa vocikanjo co filiale yaco. Manji umue ukuakunyula akongelo, o ñoliwa oco a nyule akongelo aco vocikanjo locikanjo. O filiale yeca kumanji ukuakunyula akongelo olonumbi vi likuata lovikele viaye.

15 Akongelo a sumbila olonumbi viocisoko ca Yehova, okuti vi pondola oku kuatisa vosi. Va tava ocikele cakulu vekongelo va songuila upange ko lo filiale, vovikanjo kuenda vakongelo. Va kuatisiwa lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka oco va kuate okulia kuespiritu votembo ya sokiyiwa. Ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, o songuiwa la Kristu, o kapako olonumbi Viembimbiliya kuenda o tava konumbi yespiritu sandu. Nda vosi yetu tu likuata omunga poku linga upange, tu kuata onima yimuamue ndeyi Akristão vo kocita catete va kuata yokuti: “Akongelo vamamako oku pamisiwa vekolelo loku livokiya eteke leteke.”—Ovil. 16:5.