Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 10

Olonjila Vioku Vokiya Upange Wove Woku Kunda

Olonjila Vioku Vokiya Upange Wove Woku Kunda

 ECI Yesu a tuma olondonge viaye kupange woku kunda Usoma, eye wa vi sapuila hati: “Oku ungula kualua, pole, olonalavayi vitito.” Kua kala upange walua woku linga kuenje wamisako hati: “Pingi ku Cime coku ungula oco a tume olonalavayi koku ungula kuaye.” (Mat. 9:37, 38) Yesu wa sapuila olondonge ndomo vi linga upange woku kunda. Eye wa lekisa okuti upange waco wonjanga poku popia hati: “Ka vu ka tẽla oku tokeka alupale osi a Isareli toke eci Mõlomunu a pitĩla.”—Mat. 10:23.

2 Koloneke vilo, kulivo calua coku linga kupange woku kunda. Olondaka viwa Viusoma, vi sukila oku kundiwa osimbu esulilo ka lieyile. Kuenda otembo yaco yi kasi oku sulila. (Mar. 13:10) Omo okuti epia li lomboloka oluali, tua siata oku liyaka lovitangi vimuamue ndevi Yesu kumue lolondonge viaye va liyaka lavio. Pole, koloneke vilo ca piãlapo vali, momo tuatito calua oku ci sokisa lolohuluwa viomanu vi kasi voluali, pole, tua kolela okuti Yehova o ka tu kuatisa. Olondaka viwa Viusoma vi ka kundilua voluali luosi kuenje votembo Yehova a sokiya, esulilo li keya. Anga hẽ tu pitisa kovaso Usoma komuenyo wetu oco tu kunde lonjila ya suapo? Ovimãho vipi tu sukila oku litumbikila oco tu tẽlise upange waco?

3 Yesu wa situlula ciwa ovina Yehova a pinga kafendeli vaye va litumbika kokuaye poku popia hati: “Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi, lomuenyo wove wosi, lolondunge viove viosi kuenda longusu yove yosi.” (Mar. 12:30) Upange tu lingila Yehova, tu sukila oku u linga lomuenyo wetu wosi. Eci ci lomboloka okuti poku likolisilako oku linga upange wa Yehova, tu lekisa okuti tu kasi oku u fendela lutima wosi kuenda elitumbiko lietu kokuaye, liocili. (2 Tim. 2:15) Tu kuete apuluvi alua oku ci linga kupange waco okuti, catamba lika kekalo kuenda kuloño womunu lomunu a kuete. Konomuisa amue pokati kapuluvi aco kuenda kũlĩhĩsa ovimãho konepa yespiritu o sukila oku likolisilako oku litumbikila poku tẽlisa upange woku kunda.

OKU KALA UKUNDI VEKONGELO

4 Vosi va tava kocili, va kuete esumũlũho lioku kunda olondaka viwa. Owu owo upange wa velapo Yesu a eca kolondonge viaye. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Ondonge yimue ya Yesu Kristu, yi fetika oku sapuilako vakuavo olondaka viwa eci a vi yeva. Eci oco Andereu, Filipu, Korneliu kuenda vakuavo va linga. (Yoa. 1:40, 41, 43-45; Ovil. 10:1, 2, 24; 16:14, 15, 25-34) Anga hẽ ci lomboloka okuti omunu o sukila oku sapuilako vakuavo olondaka viwa ndaño handi ka papatisiwile? Ocili okuti, o pondola! Eci omunu a linga ukundi ka papatisiwile vekongelo, eye o kuata epuluvi lioku panga onepa kupange woku kundila konjo lanjo. Handi vali, ndomo ci likuata lovoloño kuenda ekalo liaye, eye o pondola oku kuama olonjila vikuavo viupange woku kunda.

5 Eci ukundi umue a papatisiwa, eye o kuata onjongole yoku linga cosi a tẽla oco a kuatise vakuavo oku lilongisa olondaka viwa. Ci kaile alume kuenda akãi, vosi yavo va kuete ocikele coku panga onepa kupange woku kunda. Tu kuete esumũlũho lioku panga onepa kupange woku sandeka Usoma wa Suku ndaño okuti ka tu lingi calua. Nda tua kuama apuluvi osi a eciwa locisoko oku vokiya upange wetu woku kunda, tu ka kuata esanju lialua.

OKU KUNDILA KOVIKANJO KULI ESUKILA

6 Citava okuti vocikanjo cekongelo o kasi, mua siata oku kundiwila olonjanja vialua kuenda kua eciwa ale uvangi umue uwa. Omo liaco, citava okuti o nõlapo oku vokiya upange wove woku kunda poku ilukila kocikanjo cimue kuli esukila lialua. (Ovil. 16:9) Nda ove wukulu wekongelo, ale wuñuatisi yekongelo, citava okuti kuli ekongelo likuavo li ka sanjukila ekuatiso liove. Manji ukuakunyula akongelo, pamue o kuete olonumbi viatiamẽla konjila ndomo o pondola oku kuatisa ekongelo likuavo vocikanjo cove. Nda o yongola oku ka kundila kocitumãlo cikuavo vofeka yove, vamanji ko Betele, va pondola oku ku ĩha olonumbi vimue viwa.

7 O yongola hẽ oku ka kundila kofeka yikuavo? Nda oco, o sukila oku sokolola ciwa kovina via kongela voku iluka kuaco. Momo lie ku sapelela lakulu vo vekongelo o kasi? Li ka kala epongoloko linene kokuove kuenda komanu vakuavo vana va ka ku kuama. (Luka 14:28) Pole, nda wa sokiya okuti ku ka kalako otembo yalua, ciwa oku sokiya oku ka kundila kocitumãlo cimue vofeka yove muẽle.

8 Kolofeka vimue vamanji va kuete ovikele vekongelo, ndopo va fetika oku lilongisa ocili. Vamanji vo pocitumãlo okuti ambombe, va nõlapo oku ecelela okuti akulu vekongelo va loñoloha, va ilukila vekongelo liavo oco va kuate ocikele coku songola. Nda ove wukulu wekongelo kuenda o kasi oku sokolola oku ilukila kofeka yimue kuli ekalo liaco, ivaluka okuti ocimãho cove haku piñainyako ocitumãlo ca vamanji. Pole, talavaya kumue lavo. Vetiya vamanji oku likolisilako oku tẽlisa ovimãho kuenda oku tava ovikele vekongelo. (1 Tim. 3:1) Kuata epandi nda okuti ovina vimue ka vi lingiwa ndeci ci lingiwa vofeka yove. Talavaya luloño o kuete woku kala ukulu wekongelo oco o kuatise vamanji. Omo liaco, nda eteke limue o ka sukila oku tiukila kofeka yove, akulu vekongelo vo pocitumãlo va ka tẽla oku tata ekongelo.

9 Osimbu vamanji ko Betele ka va ecele olonduko viakongelo a pondola oku kuatisiwa lupange wove, ocisoko cupange vekongelo o kasi, ci sukila oku soneha ukanda umue wuvangi. Ukanda waco u sukiliwa ci kaile nda ove wukulu wekongelo, wuñuatisi yekongelo, wukundi wotembo yosi ale wukundi wekongelo. Ocisoko cupange ci ka tuma ukanda waco kofiliale yofeka o yongola oku enda kumue lepingilo liove liolonumbi.

OKU KUNDILA KELIMI LIKUAVO

10 Oco o vokiye upange woku kunda, pamue o sokolola oku lilongisa elimi likuavo oku kongelamo elimi lioku ilaka. Nda ocimãho cove oku kundila kelimi likuavo, momo lie ku sapelela lakulu vekongelo kumue la manji ukuakunyula akongelo? Ovo va ka ku ĩha olonumbi kuenda va ka ku pamisa. Lolonumbi via eciwa ko Betele, vamanji vamue va nyula akongelo, va siata oku linga esokiyo lioku longisa alimi oco va pindise akundi kuenda akundi votembo yosi oco va tẽle oku ka kundila kelimi likuavo.

UPANGE ULIKASI

11 Akundi vosi va sukila oku kũlĩha olonumbi viatiamẽla kakundi va sokamo, akundi votembo yosi, akundi va likasi kuenda ovopange akuavo a kongela vupange ulikasi. Ukundi o sukila oku kala ukundi umue wa papatisiwa haeye ukuangangu yiwa kuenda ekalo liomuenyo waye, li u wecelela oku pesila olowola vialua kupange woku kunda olondaka viwa. Ocisoko Cupange Vekongelo, oco ci tava ovicapa viakundi vasokamo levi viakundi votembo yosi pole, ovicapa viakundi va likasi, vi taviwa lo Betele.

12 Akundi va sokamo va pondola oku nõliwa oco va talavaye otembo yimue okuti, osãi yimosi pamue olosãi vialua, ale otembo yalua ndomo ci likuata lekalo liaye. Akundi valua Vusoma va sole calua oku talavaya kupange wakundi va sokamo, vapuluvi ana a likasi ndeci, kotembo Yonjivaluko ale ceci manji ukuakunyula akongelo a nyula ekongelo liavo. Vamanji vamue va nõlapo oku ci linga eci va kala koloneke viepuyuko kupange. Akundi vana va papatisiwa okuti handi va kasi oku lilongisa, citava okuti va kala akundi vasokamo koloneke viepuyuko kosikola. Kosãi Yelombo, leyi ya Kupupu kuenda kosãi manji ukuakunyula akongelo a nyula ekongelo, akundi va pondola oku talavaya kupange wakundi va sokamo okuti, va eca olowola via pita pokati. Ndaño o kuete ekalo lia litepa, pole, o lekisa ovituwa viwa, loku tẽlisa olowola vi sukiliwa, loku limbuka okuti o yongola oku kala ukundi wasokamo vokuenda kuosãi yimue ale olosãi vialua nda citava, akulu vekongelo va ka kũlĩhĩsa ocicapa cove oco o tẽlise ocikele caco.

13 Oco o kaile ukundi wotembo yosi, o sukila oku tẽlisa olowola vi kisikiwa vunyamo. Omo okuti wukundi wotembo yosi, o sukila oku talavaya ciwa lekongelo liove. Akundi vakuambili, esumũlũho linene vekongelo momo, va kuatisa oku kuata esanju kupange woku kunda, loku vetiya vakuavo oco va kalevo akundi votembo yosi. Osimbu kua lingile ukundi wotembo yosi, o sukila oku kala ukundi umue ukuangangu yiwa kuenda o sukila oku pita olosãi epandu tunde eci wa papatisiwa.

14 Vana okuti akundi va likasi, tete va sukila oku kala akundi votembo yosi okuti, va kuata ale onima yiwa kupange woku kunda. Va sukila oku kuata ekalo liwa oco va ende kovitumãlo viosi o Betele yi va tuma. Olonjanja vialua, va tumiwa kovikanjo ka via nõliwile, kuna va pondola oku sanga omanu va lekisa onjongole oco ku kaile akongelo. Olonjanja vimue akundi va likasi va tumiwa vakongelo ana okuti va sukila ekuatiso oco va kuatise koku tokekisa ocikanjo. Akundi vamue valikasi okuti akulu vekongelo, va siatavo oku nõliwa oco va kuatise akongelo atito ndaño okuti ka kuli esukila lalimue vocikanjo. Akundi va likasi va tambula ekuatiso limue oco va lande ovina va sukila. Akundi vamue va likasi va tumiwa oku talavaya lika otembo yimue.

UPANGE WUMISIONALIU VOCIKANJO

15 Ocisoko Cupange Yosungu Yolombangi Via Yehova, ci tava okuti ku kala olomisionaliu vocikanjo, okuti va nõliwa lo Betele oco va ka kundile kovitumãlo kuna kuli omanu valua. Ovo va kuatisa koku pamisa akongelo kuenda oku kuatisa kupange woku kunda. Olonjanja vialua olomisionaliu vi tumiwa vocikanjo, vi pindisiwa Kosikola Yakundi Vusoma. Ku lingiwa esokiyo liolonjo oco va kalemo kuenda va tambula ekuatiso limue oco va lande ovina va sukila.

UPANGE WOKU NYULA AKONGELO

16 Vamanji vakuakunyula akongelo, va nõliwa Losungu Yolombangi Via Yehova. Vamanji vaco va pindisiwa kuenda va sukila oku kala tete kupange woku nyula akongelo poku piñainya manji ukuavo wa siata oku nyula akongelo. Ovo va kapako calua upange woku kunda kuenda va sole vamanji. Ovo akundi vamue vakuambili, va lilongisa ondongosi Embimbiliya, va longisa ciwa kuenda alongisi vamue vawa. Ovo va lekisa epako liespiritu kuenda ekalo liavo li lekisa okuti, va sunguluka haivo va kuete olondunge. Nda manji ukuakunyula akongelo ohueli, ukãi waye o kala ukundi wotembo yosi kuenda o sukila oku lekisa ongangu yiwa. Eye o sukila oku kuata ukamba uwa la vakuavo, loku lekisa uloño poku kunda. Wa sumbila omoko ya Yehova yoku viala kuenda yulume waye. Ecelela okuti ulume waye o vangula kuenda koteti kondaka. Vamanji vakuakunyula akongelo kumue lakãi vavo, va kuete upange walua. Omo liaco, vana va yongola oku linga upange waco, va sukila oku kuata uhayele uwa. Akundi votembo yosi, ka va pingi ocicapa coku kala kupange woku nyula akongelo. Ovo va sapela la manji ukuakunyula akongelo, catiamẽla konjongole yavo yoku kala kupange waco kuenda eye eca kokuavo olonumbi vimue.

OLOSIKOLA VIUSOMA

17 Osikola Yoku Pindisa Akundi Vusoma: Ku sukiliwa akundi valua Vusoma oco va tokekise ovikanjo vina okuti, ka muli akundi valua loku kuatisa akongelo konepa yespiritu. Omo liaco, vamanji akãi kuenda alume okuti ka va kuelele, oku kongelamo olohueli, va pondola oku soneha ocicapa oco va pindisiwe Kosikola Yoku Pindisa Akundi Vusoma. Noke yoku pindisiwa, vamanji va tumiwa oco va kaile akundi votembo yosi kovikanjo vina okuti kuli esukila lialua vofeka va kasi. Omo liaco, vana va lieca olumue va pondola oku tambula ovikele vikuavo, vofeka va kasi ale kofeka yikuavo. Vamue va tumiwa kupange wakundi va likasi vokuenda kuotembo yimue ale otembo yosi. Akundi vana okuti va lekisa onjongole yoku pindisiwa kosikola yaco, va pondola oku kũlĩha olonumbi vi sukiliwa poku kala kohongele yi lingiwa kohongele yofeka ya pongiyiwa locimãho caco.

18 Osikola yo Gileada: Vamanji alume lakãi ka va kuelele oku kongelamo olohueli, okuti va nõliwa oco va pindisiwe kosikola yaco, va vangula o Ngelesi kuenda va kasi kupange wotembo yosi ulikasi. Ovo va pongiyiwa oco va ece ongusu kuenda oku kuatisa kupange woku kunda ale oku talavaya ko filiale yimue. Ovo va lekisa okuti va yongola oku vumba vamanji loku kuatisa omanu vakuavo oku lilongisa kuenda oku kuama onumbi Yembimbiliya leyi yocisoko. Vamanji vana va pondola oku pindisiwa kosikola yaco, va lalekiwa Locisoko Cakulu vo Filiale yo pocitumãlo va kasi, oco va sonehe ocicapa cimue. Vana va pindisiwa kosikola yaco va tumiwa kupange woku kunda kofiliale yo kofeka yikuavo ale kofiliale yo vofeka yavo muẽle.

UPANGE WO BETELE

19 Oku talavaya ko Betele, esumũlũho limue li likasi. Ondaka o Betele, yi lomboloka “Onjo ya Suku” kuenda onduko yaco ya nõliwa ciwa oco yi tiamisiwile kovopange a lingiwa kovitumãlo viaco. Vamanji va talavaya ko Betele, va linga upange walua watiamẽla kovopange osi a lingiwilako, oku pongolola alivulu kuenda oku sandeka alivulu a kunamẽla Kembimbiliya. Upange waco u kuete esilivilo lialua Kosungu Yolombangi Via Yehova, yina yi songola haeyo yeca eca olonumbi kakongelo voluali luosi. Vamanji valua va talavaya ko Betele okuti va kasi kupange woku pongolola alivulu, va kasi kuenda va talavaya kocikanjo co filiale, kuna ku vanguiwa elimi ovo va pongolola. Eci cecelela okuti va yevelela ndomo elimi liaco li vanguiwa eteke leteke. Va pondolavo oku kũlĩhĩsa ovo muẽle nda okuti omanu va kasi oku kuata elomboloko liolondaka via sonehiwa ovo va kasi oku pongolola.

20 Ovopange alua a lingiwa ko Betele, a sukila ongusu yo ketimba. Omo liaco, valua va lalekiwa oku talavaya ko Betele, vamanji amalẽhe va litumbika haivo va papatisiwa okuti, va kuete uhayele uwa haivo va pama ketimba. Nda o kuete onjongole yoku talavaya ko Betele, o pondola oku kũlĩha ovina vikuavo via tiamẽla kolonumbi vi sukiliwa poku sapela lakulu vo vekongelo o kasi.

OKU TALAVAYA KUPANGE WOKU TUNGA

21 Oku tunga ovitumãlo viefendelo, onjila yimue yoku linga upange u kola, ndeci ca kala poku tungiwa kuonembele ya Salomone. (1 Olos. 8:13-18) Vamanji valua alume lakãi, va lekisa ombili poku pesila otembo yavo lovina va kuete oco va kuatise kupange waco.

22 Ove hẽ o kuete epondolo lioku kuatisa? Nda ove wukundi umue wa papatisiwa okuti o yongola oku panga onepa kupange waco, vamanji va songola upange woku tunga vocikanjo cove, va ka sanjukila ekuatiso liove kuenda oku lieca olumue oco va ku pindise ndaño okuti ku kuete uloño walua. Momo lie ku sapuililako akulu vekongelo okuti ove o yongola oku kuatisa? Vamanji valua va papatisiwa okuti va pondola oku linga upange waco, va siata oku lieca olumue oco va talavaye kupange woku tunga ovitumãlo viefendelo ndaño muẽle kolofeka vikuavo.

23 Kuli apuluvi alua oku kuatisa kupange woku tunga. Akundi va papatisiwa haivo va lekisa ongangu yiwa, va kuete uloño umue kuenda ekalo liavo li va ecelela oku kuatisa kupange woku tunga vocikanjo ovo va kasi, va pondola oku talavaya koseketa ya vana va lieca Olumue Kupange Woku Tunga. Vakuavo va pondola oku kuatisa kupange woku tunga kovitumãlo vi kasi ocipãla. Vokuenda kuotembo yimue ya sokiyiwa, va tumiwa lofiliale oco va kuatise kupange woku lieca olumue woku tunga vokuenda kuolosemana vivali ale kuolosãi vitatu. Vana va tumiwa oco va talavaye vokuenda kuotembo yalua, va tukuiwa okuti vamanji vakuakutunga. Manji ukuakutunga okuti o tambula ocikele coku ka talavaya kofeka yikuavo, o tukuiwa okuti manji ukuakutunga kofeka yikuavo. Upange lupange woku tunga, u songuiwa Locimunga Cimue ca Vamanji Vakuakutunga. Ocimunga caco, ca sokiyiwa la vamanji vakuakutunga kuenda vamanji va lieca olumue kupange waco. Vamanji vaco va kuatisiwa la vamanji va talavaya Koseketa Yupange Woku Tunga kuenda vamanji va lieca olumue vakongelo ku kasi oku lingiwila upange waco. Ovimunga via vamanji va kasi kupange woku tunga, eci upange umue u pua va linga upange ukuavo woku tunga okuti vokati kocikanjo co filiale.

VIPI OVIMÃHO VIOVE KONEPA YESPIRITU?

24 Nda ove wa tumbika omuenyo wove ku Yehova, ci lekisa okuti o yongola oku u vumba otembo ka yi pui. Pole, vipi ovimãho viove konepa yespiritu? Oku kuata ovimãho konepa yespiritu, ci ka ku kuatisa oku talavaya ciwa longusu yove kuenda ovina vikuavo o kuete. (1 Va Kor. 9:26) Oku litumbikila ovimãho viaco, ci pamisa ekolelo liove loku ku kuatisa oku tiamisila utima kovina vi kuete esilivilo osimbu o likolisilako oku tẽlisa ovimãho vikuavo konepa yespiritu.—Va Fil. 1:10; 1 Tim. 4:15, 16.

25 Upostolo Paulu ongangu yiwa tu pondola oku setukula kupange tu lingila Suku. (1 Va Kor. 11:1) Eye wa likolisilako calua kupange wa Yehova. Eye wa limbukile okuti Yehova wa ecele kokuaye apuluvi alua. Paulu wa sonehela vamanji vo ko Korindo eci a popia hati: “Kua njulukila epuluvi linene lioku linga upange walua.” Etu hẽ ka tu kuetevo epuluvi limuamue? Ocili, kuli apuluvi alua oku vumba Yehova kumue lekongelo ca piãla enene kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Pole, ndeci ca pita la Paulu poku iñilila “pepito liaco linene,” mua kongela oku liyaka lovanyãli valua. (1 Va Kor. 16:9) Paulu wa nõlelepo oku lipindisa eye muẽle. Kũlĩhĩsa eci eye a popia: “Mbeta etimba liange loku li pokuisa ndupika.” (1 Va Kor. 9:24-27) Anga hẽ tu kuete ocisimĩlo cimuamue?

Oku litumbikila ovimãho konepa yespiritu, ci ka ku kuatisa oku talavaya ciwa longusu yove kuenda ovina vikuavo o kuete

26 Omunu lomunu, o vetiyiwa oku litumbikila ovimãho viespiritu ndomo ci likuata lekalo liomuenyo waye. Koloneke vilo, valua va kasi kupange wotembo yosi u likasi, momo va tumbika selo ovimãho viespiritu komuenyo wavo. Osimbu va kala omãla va vetiyiwa lolonjali viavo, kumue lomanu vakuavo oco va ci linge. Omo liaco, ovo va kuete ulandu uwa haiwo u sanjuisa kupange wa Yehova kuenda ka va liveli. (Olosap. 10:22) Kuli ovimãho vikuavo vi kuete esilivilo ndeci: Oku kuatisa kupange woku kunda olosemana viosi, oku fetika loku songola elilongiso limue Liembimbiliya, ale oku sokiya otembo yoku pongiya olohongele. Ocina ca velapo, oku amamako lekolelo kuenda oku linga upange woku kunda. Nda tua ci linga tu sivaya Yehova kuenda tu ka tẽlisa ocimãho cetu ca velapo okuti, oku u vumba otembo ka yi pui.—Luka 13:24; 1 Tim. 4:7b, 8.