Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 7

O Kunda ‘Olondaka Viwa Viatiamẽla ku Yesu’

O Kunda ‘Olondaka Viwa Viatiamẽla ku Yesu’

Filipu eca ongangu yiwa ndukundi

Wa kunamẽla Kovilinga 8:4-40

1, 2. Alikolisilo oku imũla upange woku kundiwa kuolondaka viwa, kua kuata ndati onima yikuavo kocita catete?

 KUA fetika elambalalo lialua kuenda Saulu o fetika oku “kangisa ekongelo” okuti ondaka yaco kelimi liatete, yi lomboloka ungangala. (Ovil. 8:3) Olondonge vi tila kuenda komanu vamue ci kasi ndu okuti, Saulu o ka kuata onima yiwa poku malako letavo Liakristão. Pole, oku lisandula Kuakristão ku koka ocina cimue ka ca lavokawaile. Ndamupi?

2 Vana va sanduiwa va fetika oku “kunda esapulo liwa liondaka” kovitumãlo kuna va tilila. (Ovil. 8:4) Sokolola ño handi! Elambalalo ka lia tẽlele oku imũla olondaka viwa, pole, lia kuatisa koku sandeka esapulo Liusoma! Vakuakulambalala ndaño ka ca kaile ocimãho cavo, poku sandula olondonge, ca ecelela okuti oku kundiwa kuolondaka viwa Viusoma, ku li sanduila kovikanjo viocipãla. Ndomo tu ka ci konomuisa, cimuamue haico ca siata oku pita koloneke vilo.

“Vana va Sanduiwile” (Ovil. 8:4-8)

3. (a) Helie wa kala Filipu? (b) Momo lie valua va Samaria ka va yevelile handi olondaka viwa? (c) Nye Yesu a popele okuti oco ca laikele oku pita locikanjo caco?

3 Umue pokati ka “vana va sanduiwile” wa kala Filipu. a (Ovil. 8:4; tala okakasia, “ Filipu ‘Ukundi,’” kemẽla 59.) Eye wa enda ko Samaria. Valua pokati komanu va kala volupale luaco, ka va yevele handi esapulo liolondaka viwa, momo onjanja yimue Yesu wa handelekele olondonge viaye hati: “Ko ka iñili volupale laumue luo Samaria; pole amamiko oku enda kolomeme via nyelela vionjo ya Isareli.” (Mat. 10:5, 6) Yesu wa kũlĩhĩle okuti votembo ya sokiyiwa, va Samaria va ka tambula uvangi wosi, momo osimbu ka endele kilu wa va sapuila hati: “Vu ka linga olombangi viange vo Yerusalãi, vo Yudea yosi kuenda vo Samaria toke kasulilo o kilu lieve.”—Ovil. 1:8.

4. Nye va Samaria va linga lesapulo lia Filipu kuenda citava okuti nye ca va vetiya?

4 Filipu wa limbuka okuti, epia lio Samaria lia “yelela ale oku ungula.” (Yoa. 4:35.) Esapulo liaye lia kala ndulembo komanu va kala vekalasoko kuenda ka ca tĩlile oku limbuka esunga liaco. Va Yudea va enda oku yuvula oku sapela la va Samaria; handi vali, valua va siatele oku va tata lesepu. Pole, va Samaria va limbuka okuti, esapulo liolondaka viwa, lia sukilile oku kundiwila komanu vosi okuti, ka ku lingiwa olonepele ndeci ca kala ocituwa ca va Fariseo. Poku lekisa ombili koku eca uvangi loku yuvula olonepele ku va Samaria, Filipu wa lekisa okuti ka yapuisiwile lovisimĩlo viocame via vana va enda oku sepula va Samaria. Ka ci tu komõhisa oku kũlĩha okuti, valua va Samaria va yevelela Filipu “lutima umuamue.”—Ovil. 8:6.

5-7. Tukula ovolandu amue a lekisa ndomo oku kisika Akristão oku ilukila kovitumãlo vikuavo ci kuatisa oku sandeka olondaka viwa.

5 Koloneke vilo ndeci ca pita kocita catete, elambalalo kafendeli va Suku, ka li tẽla oku imũla upange woku kunda. Olonjanja vialua oku kisika Akristão oku ilukila kovitumãlo vikuavo, ale oku va kapa vokayike, ca siata oku kuatisa oku ambata esapulo Liusoma komanu vo kovitumãlo viaco. Ndeci, kuyaki wavali wa pita voluali, Olombangi Via Yehova via tẽla oku eca uvangi kovila vioku kangisila omanu violonazista. U Yudea umue wa kũlĩhĩla Olombangi Via Yehova kovila viaco, wa popia hati: “Utõi Wolombangi Via Yehova vina via kapiwile vokayike, wa ndi vetiya oku tava okuti, ekolelo ovo va kuatele, lia kunamẽlele muẽle Kovisonehua kuenje nda lingavo Ombangi ya Yehova.”

6 Olonjanja vimue, ndaño muẽle vakuakulambalala, va tambula uvangi kuenda va tava kesapulo. Ulandu wa Franz Desch Ombangi yimue ya Yehova eci a tumiwa kocila coku kangisila omanu co Gusen ko Austria, wa tẽla oku songola elilongiso Liembimbiliya kusongui umue wo SS. Sokolola esanju kavali kavo va kuata noke lioku pita anyamo amue eci va li sanga kohongele yimue yofeka Yolombangi Via Yehova okuti, kavali kavo va kala akundi volondaka viwa!

7 Cimuamue haico ca pita eci elambalalo lia kisika Akristão oku tila vofeka yimue loku enda kofeka yikuavo. Kunyamo 1970, ko Mosambique kua eciwa uvangi umue unene eci Olombangi Via Yehova vio ko Malawi via kisikiwa oku tililako. Noke ko Mosambique eci kua pita elambalalo, upange woku kunda ka wa liwekelepo. Francisco Coana wa popia hati: “Ocili okuti vamue pokati ketu, va kuatiwile loku kapiwa volokayike olonjanja vialua, omo liupange wetu woku kunda. Kuenje poku mola okuti valua va enda oku tava kesapulo Liusoma, tua kolelele okuti Suku wa kala oku tu kuatisa ndeci ca pita Lakristão vo kocita catete.”

8. Onima yipi apongoloko a lingiwa kopulitika kuenda kekambo liolombongo ya kuata kupange woku kunda?

8 Ocili okuti, elambalalo halioko lika li kuatisa koku livokiya kuetendelo liomanu va tava olondaka viwa, va kasi kolofeka vikuavo. Kanyamo a sulako, apongoloko atiamẽla kopulitika kuenda kekambo liolombongo, via ecelelavo okuti esapulo Liusoma li kundiwa komanu vakualimi akuavo kuenda vo kolofeka via litepa. Vamue va kala kovitumãlo kua pita uyaki kuenda kuna kuli uhukũi walua, va tilila kolofeka ka kuli uyaki kuenje va fetika oku lilongisa Embimbiliya. Oku pitĩla kuomanu va tila uyaki, kua koka oku sovola ovikanjo viokaliye kalimi akuavo. Ove hẽ wa siata oku likolisilako oku eca uvangi komanu vo “kolofeka viosi, kovikoti viosi, komanu vosi kuenda kalimi osi” vocikanjo cove?—Esit. 7:9.

“Nyĩhivo Unene Owu” (Ovil. 8:9-25)

“Eci Simono a mola okuti espiritu lia kala oku eciwa lovapostolo poku kapa ovaka komanu, eye wa va ĩha olombongo.”—Ovilinga 8:18

9. Helie wa kala Simono kuenda citava okuti nye co vetiya oku amela ku Filipu?

9 Filipu wa linga ovikomo vialua vo Samaria. Ndeci, eye wa sakula ovilema kuenda wa tundisa aspiritu ãvi. (Ovil. 8:6-8) Ulume umue wa komõhele calua omo liolongavelo viovikomo Filipu a kuata. Ulume waco wa kala Simono una wa enda oku tãha haeye wa sumbiwile calua okuti, omanu va enda oku u popia vati: “Unene walua wa Suku u kasi kulume u.” Pole, cilo Simono wa mola unene wocili wa Suku wa situluiwa kovikomo via Filipu kuenje wa linga ondonge. (Ovil. 8:9-13) Noke ocimãho caye coku kala ondonge, ca kapiwa voseteko. Ndamupi?

10. (a) Petulu la Yoano nye va linga ko Samaria? (b) Nye Simono a linga poku mola okuti olondonge viokaliye via kala oku tambula espiritu sandu eci Petulu la Yoano va kapa ovaka kokuavo?

10 Ovapostolo eci va limbuka oku livokiya kupange ko Samaria, va tumako Petulu la Yoano. (Tala okakasia, “ Petulu o Talavaya ‘Lolosapi Viusoma.’”) Ovapostolo vaco vavali eci va pitĩlako, va kapa ovaka kolondonge viokaliye kuenje ovio via tambula espiritu sandu. b Simono poku ci mola, wa komõha calua. Kuenje wa sapuila olondonge hati: “Nyĩhivo unene owu okuti eci ndi kapa ovaka komunu umue eye o tambula espiritu sandu.” Simono wa eca olombongo kokuavo lelavoko lioku landa ocikele caco ci kola!—Ovil. 8:14-19.

11. Elungulo lipi Petulu a eca ku Simono kuenda nye Simono a linga?

11 Etambululo Petulu a eca ku Simono lia teta onimbu. Upostolo wa tambulula hati: “Olombongo viove vi nyõlehe love, momo wa sima okuti o pondola oku kuata ombanjaile yocali ya Suku lolombongo. Ove ku kuete onepa kupange owu, momo utima wove ka wa sungulukile kovaso a Suku.” Petulu wa vetiya Simono oku likekembela loku likutilila oku pinga ongecelo. Petulu wo sapuila hati: ‘Liñutilili ene ku Ñala okuti lacimue cĩvi wa tukuli ci mbeta.’ [Embimbiliya li Kola] Citava okuti, Simono ka kaile omunu umue ũvi; eye wa yonguile oku linga eci ca sunguluka, pole, vokatembo kamue wa ecelela oku yapuisiwa lolonjongole viaye ka via sungulukile. Omo liaco, eye wa lipilika kovapostolo hati: “Mingiliko ku Yehova okuti, lacimue pokati kovina wa tukuli ciya kokuange.”—Ovil. 8:20-24.

12. Ondaka “usimono,” yi lomboloka nye kuenda onjanjo yaco ya siata oku lekisiwa ndati vetavo liesanda?

12 Elungulo Petulu a eca ku Simono, li silivilavo Kakristão vo koloneke vilo. Ocili okuti onduko “Simono,” ya tunda kelinga liaye liovitukiko. Ocituwa “Cusimono,” ci tiamisiwila koku landa, ale koku landisa ovikele, ca piãla enene kulandu watiamẽla ketavo. Vulandu wetavo liesanda, mueyuka ovolandu elinga liaco. Omo liaco, o Encyclopædia Britannica liecea lio (1878) lia lombolola ndoco: “Elilongiso liulandu womanu va imbiwila oviela vioku kala olopapa, li eca uvangi wokuti lalimue eteke kua imbiwile ocela cimue okuti, ka kua vĩhisiwile locituwa cusimono. Handi vali, olonjanja vialua ocituwa cusimono ca siata oku lekisiwa koviela vioku nõla olopapa, ca kãla calua okuti ci lingiwa lonjila yimue yi kutisa osõi.”

13. Volonjila vipi Akristão va sukila oku liteyuila kocituwa cusimono?

13 Akristão va sukila oku yuvula oku linga ekandu liusimono. Ndeci, ovo va sukila oku yuvula oku seteka oku kũlĩhĩwa okuti vakuakueca olombanjaile, ale oku pandiya calua vamanji va kuete omoko yoku eca ovikele vekongelo. Handi vali, vana va kuete omoko yoku eca ovikele, va sukila oku kuata utate oco ka va ka lekise ocame komanu vana olohuasi. Ovolandu ava avali a tiamisiwila kondaka yusimono. Ocili okuti, afendeli vosi va Suku va sukila oku likapa ‘kutito,’ loku kevelela okuti espiritu lia Yehova lieca ovikele viupange. (Luka 9:48) Vocisoko ca Yehova ka muli ocitumãlo ca vana va seteka “oku sanda ulamba wavo muẽle.”—Olosap. 25:27.

“Eci o Kasi Oku Tanga Ndeti ca ku Lomboloka Muẽle?” (Ovil. 8:26-40)

14, 15. (a) Helie wa kala “enuku . . . u Etiopia” kuenda Filipu wo sanga ndati? (b)  Ulume u Etiopia nye a linga poku yeva esapulo lia Filipu kuenda momo lie epapatiso liaye ka lia kaile lionjanga yalua? (Tala etosi.)

14 Ungelo wa Yehova wa handelaka Filipu oku loña konjila yenda ko Yerusalãi toke ko Gasa. Nda Filipu wa lipulile esunga lieci a kalela oku endelako, wa limbuka esunga liaco poku sanga enuku u Etiopia wa kala oku “tanga lolukandi elivulu liuprofeto Isaya.” (Tala okakasia, “‘ Enuku’ Konepa Yipi?” kemẽla 63.) Espiritu lia Yehova lia vetiya Filipu oku amela kekãlu liulume waco. Kuenje wa pula u Etiopia hati: “Eci o kasi oku tanga ndeti ca ku lomboloka muẽle?” U Etiopia wa tambulula hati: “Ci ndomboloka ndati nda ka pali laumue o ci ndomboluila?”—Ovil. 8:26-31.

15 U Etiopia wa laleka Filipu oku londa vekãlu. Sokolola esanju va kuata osimbu va kala oku sapela! Vokuenda kuotembo yalua, ondaka ‘omeme,’ ale “ukuenje,” ya tukuiwa vocitumasuku ca Isaya, ka ya kuatele elomboloko liwa. (Isa. 53:1-12) Pole, osimbu ungende wavo wa kala oku amamako, Filipu wa lomboluila enuku u Etiopia okuti, ocitumasuku caco ca tẽlisiwa vu Yesu Kristu. Ndeci ca pita la vana va papatisiwa Kopendekoste yunyamo 33 K.K., u Etiopia okuti wa kala omongoloke, wa limbukile lonjanga eci a sukilile oku linga. Eye wa sapuila Filipu hati: “Tala! Ovava ya; nye ci nateka oku papatisiwa?” U Etiopia wa papatisiwa la Filipu vepuluvi liaco! c (Tala okakasia, “ Epapatiso ‘Vovava.’”) Noke yovina viaco, Filipu wa vetiyiwa oku tẽlisa ocikele cikuavo ko Asidode kuna amamako oku kunda olondaka viwa.—Ovil. 8:32-40.

16, 17. Koloneke vilo, ovangelo va siata oku kuatisa ndati kupange woku kunda?

16 Akristão vo koloneke vilo, va kuete esumũlũho lioku panga onepa kupange ndowu Filipu a linga. Ovo olonjanja vialua va siata oku kuata apuluvi oku eca uvangi ka wa sokiyiwile kuenda vovongende. Ocili okuti, pamue oku sanga omunu o lekisa onjongole kolondaka viwa, ka ci lomboloka okuti wa ci sokiya ale lomunu waco. Ku lavokiwa ovina viaco momo Embimbiliya li popia okuti, ovangelo va songuila upange woku kunda oco esapulo li pitĩle “kolofeka viosi, kovikoti viosi, kalimi osi kuenda komanu vosi.” (Esit. 14:6) Omo liaco, onumbi yungelo yatiamẽla kupange woku kunda, yi kasi oku tẽlisa muẽle eci Yesu a popele. Vocindekaise Yesu a tukula catiamẽla kotiliku kuenda kosoka, vokuenda kuokungula—ale kesulilo lioluali lulo, “vakuakungula” va lomboloka “ovangelo.” Eye wa popiavo hati, ovangelo vaco “va kopa Kusoma waye ovina viosi vi koka ocilondokua lomanu va tomba ovihandeleko.” (Mat. 13:37-41) Votembo yimuamue, ovangelo va ponduile oku kongela vana Yehova a yongola oku kokela vocisoko caye okuti: vana va ka piñala Usoma wo kilu kuenda noke “owiñi wakahandangala” “wolomeme vikuavo.”—Esit. 7:9; Yoa. 6:44, 65; 10:16.

17 Oco ku lekisiwe uvangi wokuti ovina viaco vi kasi oku tẽlisiwa, omanu vamue tu sanga kupange woku kunda, va siata oku popia okuti, va kala oku likutilila oco Suku a va kuatise. Kũlĩhĩsa ulandu wa pita lakundi vamue vavali va kala oku kunda lomõla umue. Eci Olombangi viaco vivali Via Yehova via yonguile oku malusula upange wavo woku kunda komẽle yaco, kakuenje wa yonguile calua oku totola konjo ya kuamamo. Ocili okuti, eye wa enda likaliaye oku ka totola kepito liaco! Noke eci akundi vavali va limbuka okuti umalẽhe umue ukãi wa yikula epito, va amela kokuaye oco va sapele laye. Ca va komõhisa ceci okuti, ukãi wa va sapuila hati, ndopo a mala oku likutilila oku pinga ku Suku oco a tume omunu umue u kuatisa oku kuata elomboloko Liembimbiliya. Kuenje ukãi waco, wa tava oku lilongisa Embimbiliya!

“A Suku, nda ove helie nda ove helie, mange ohenda, ñuatise”

18. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku nyehũla upange woku kunda?

18 Omo okuti ove watiamẽla kekongelo Liakristão, o kuete esumũlũho lioku talavaya lovangelo kupange woku kunda u kasi oku lingiwa koloneke vilo woku sanda omanu okuti, kosimbu ci sule. Lalimue eteke ku ka nyehũle esumũlũho liaco. Omo liaco, poku amamako oku pandikisa loku likolisilako, o ka kuata esanju lialua osimbu amamako “oku kunda olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu.”—Ovil. 8:35.

a Ka tu kasi oku tukula upostolo Filipu. Pole, tu kasi oku vangula catiamẽla ku Filipu una wa tukuiwa Kocipama 5 celivulu lilo okuti, wa kala umue pokati ‘kepanduvali kalume vakuangangu yiwa’ va nõliwa, oco va sokiye loku eca okulia eteke leteke kovimbumba vio ko Yerusalãi, ci kaile vana va enda oku vangula o Helasi, ale o Heveru.—Ovil. 6:1-6.

b Citava okuti, olondonge viokaliye via enda oku wavekiwa lespiritu sandu vepuluvi va tava, ale poku papatisiwa. Eci ca siatele oku va ĩha elavoko lioku ka kala olosoma kuenda ovitunda la Yesu kilu kovaso yoloneke. (2 Va Kor. 1:21, 22; Esit. 5:9, 10; 20:6) Pole, ndomo ca lomboluiwa vocinimbu, olondonge viokaliye ka via wavekiwile poku papatisiwa. Ovio via ponduile lika oku tambula espiritu sandu lolongavelo vioku linga ovikomo, noke lia Petulu la Yoano oku kapa ovaka avo Kakristão vaco va papatisiwa ndopo.

c Elinga liaco ka lia kaile lionjanga yalua. Omo okuti u Etiopia wa kala omongoloke wa kũlĩhĩle ale Ovisonehua oku kongelamo ovitumasuku viatiamẽla ku Mesiya. Cilo omo okuti eye wa kũlĩhĩle olonumbi viatiamẽla kocikele ca Yesu koku tẽlisiwa kuocipango ca Suku, wa ponduile oku papatisiwa vepuluvi liaco.