Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 13

Noke ‘Lionjuela Loku Lihoyisa Kualua’

Noke ‘Lionjuela Loku Lihoyisa Kualua’

Ocitangi coku seviwa evamba ci tualiwa kosungu yakulu

Wa kunamẽla Kovilinga 15:1-12

1-3. (a) Ovina vipi nda via koka olonepele vekongelo liosimbu Liakristão? (b) Tu kuatisiwa ndati poku lilongisa ulandu owu velivulu Liovilinga?

 LESANJU lialua, Paulu la Barnaba va tiukila ko Antiokea yo Suria noke yungende wavo watete wumisionaliu. Ovo va sanjuka, momo Yehova wa “yuluila vakualofeka epito liekolelo.” (Ovil. 14:26, 27) Omo liaco, omanu vo ko Antiokea va kala lika oku vangula catiamẽla kolondaka viwa, kuenje “owiñi walua” wa Vakualofeka volupale luaco, wa vetiyiwa oku kala Akristão. —Ovil. 11:20-26.

2 Esapulo li sanjuisa liokuti Vakualofeka valua va kasi oku linga Akristão, ndopo li pitĩla vo Yudea. Ulandu waco ka u sanjuisa valua, pole, u lingisa okuti ocitangi catiamẽla koku seviwa evamba ovo va kasi ale oku liyaka laco, ci livokiya. Ukamba upi wa sukilile oku kala pokati Kakristão va Yudea, la vana ka va kaile va Yudea? Kuenda Akristão vaco ka va kaile va Yudea nda va tenda ndati Ocihandeleko ca Mose? Ocitangi eci ci koka oku lihoyisa kualua, loku kapa kohele omunga yekongelo Liakristão. Ocitangi caco ci ka potoluiwa ndati?

3 Osimbu tu konomuisa ulandu owu velivulu Liovilinga, tu ka lilongisa alumapu alua a kuete esilivilo. Eci ci ka tu kuatisa oku lekisa olondunge nda pokati ketu peya ocitangi ci koka olonepele koloneke vietu.

Te Lika Nda wa ‘Seviwi Evamba’ (Ovil. 15:1)

4. Olondaka vipi ka via sungulukile Akristão vamue va kala oku popia kuenda ku votuiwa epulilo lipi?

4 Ndonge Luka wa soneha ndoco: “Alume vamue va tunda vo Yudea [oku enda ko Antiokea], yu va fetika oku longisa vamanji vati: ‘Nda ene ka wa seviwili evamba ndociholo ca Mose, ka vu pondola oku popeliwa.’” (Ovil. 15:1) Ka kua lomboluiwile nda “alume . . . va tunda vo Yudea” va kala va Fariseo osimbu ka va lingile Akristão. Pole, citava okuti va vetiyiwa lovisimĩlo via va Fariseo vana va kala ndu okuti, va kapako calua Ocihandeleko. Handi vali, pamue va kala oku popia okuti va enda oku vanguila vonduko yovapostolo kuenda yakulu vo ko Yerusalãi. (Ovil. 15:23, 24) Pole, momo lie Akristão va Yudea handi va kalela oku amamako locitangi coku seviwa evamba, noke lioku pita 13 kanyamo tunde eci Suku pocakati cupostolo Petulu a ecelela Vakualofeka ka va seviwile evamba vekongelo Liakristão? aOvil. 10:24-29, 44-48.

5, 6. (a) Nye pamue ca vetiya Akristão vamue va Yudea oku amamako oku kakatela koku seviwa evamba? (b) Ocisila coku seviwa evamba ca pangele hẽ onepa kocisila ca Avirahama? Ci lombolola. (Tala etosi.)

5 Citava okuti, kua kala asunga alua. Liatete, oku seviwa evamba kualume kua handelekiwa la Yehova kuenda kua kala ondimbukiso yukamba ulikasi laye. Ocihandeleko caco ca tumbikiwa eci ka kua lingiwile ocisila Cocihandeleko okuti noke ca kongeliwa vocisila caco. Oku seviwa evamba, kua fetika la Avirahama kuenda epata liaye. b (Ovis. 12:2, 3) Ndeci ca lekisiwa Vocihandeleko ca Mose, ndaño muẽle ovingendeleyi via sukilile oku seviwa evamba osimbu ka via tambuile ovikele vimue ndeci, oku panga onepa Kopaskoa. (Etu. 12:43, 44, 48, 49) Omo liaco, kovisimĩlo via va Yudea, ulume ka seviwile evamba, wa vĩhile kuenda ka ponduile oku vumba Suku. —Isa. 52:1.

6 Omo liaco, Akristão va Yudea va sukilile oku lekisa ekolelo kuenda umbombe, oco va kuame elongiso liokaliye. Ocisila Cocihandeleko, ca piñainyiwile locisila cokaliye okuti, oku kala onyitiwe u Yudea, ka ca ecelele vali omunu oku kala ufendeli wa Suku vocipikipiki. Kuenje catiamẽla Kakristão va Yudea okuti, handi va kala vo Yudea, ca sukilile utõi oco va tave ku Kristu kuenda oku tava Vakualofeka ka va seviwile evamba okuti, vamanjavo kespiritu. —Yer. 31:31-33; Luka 22:20.

7. “Alume . . . va tunda vo Yudea” ka va kuatele elomboloko liocili cipi?

7 Ocili okuti, olonumbi via Suku ka via pongolokele. Uvangi waco wowu wokuti, vocisila cokaliye mua kongelelevo oku kapako olonumbi Viocihandeleko ca Mose. (Mat. 22:36-40) Catiamẽla koku seviwa evamba, noke Paulu wa soneha ndoco: “U Yudea, una okuti, u Yudea vutima kuenda evamba liaye lio vutima omo liespiritu, hamomoko liocihandeleko.” (Va Rom. 2:29; Esin. 10:16) “Alume . . . va tunda vo Yudea” ka va kuatele elomboloko liocili caco, kuenje va siatele oku popia okuti, Suku ka nyõleleko ocihandeleko coku seviwa evamba. Anga hẽ ovo va sukilile oku pongolola ovisimĩlo viavo?

“Onjuela Loku Lihoyisa Kualua” (Ovil. 15:2)

8. Momo lie ocitangi coku seviwa evamba cambatiwila kosungu yakulu ko Yerusalãi?

8 Luka wamisako hati: “Eci pokati kavo la Paulu kuenda Barnaba peya onjuela loku lihoyisa kualua, kua sokiyiwa okuti, Paulu la Barnaba la vamue pokati kavo [okuti alume va tunda ko Yudea], va enda kovapostolo kuenda kakulu ko Yerusalãi oco va sapele ondaka yaco.” c (Ovil. 15:2) ‘Onjuela yaco loku lihoyisa,’ kua situluile ovisimĩlo liovina ovimunga viaco vivali via kolelele kuenje ekongelo lio ko Antiokea ka lia tẽlele oku potolola ocitangi caco. Oco ku teyuiwe ombembua kuenda omunga, ekongelo lia nõlapo okuti ocitangi caco cambatiwa “kovapostolo kuenda kakulu ko Yerusalãi,” momo ovo va kala osungu yakulu. Nye tu lilongisila kakulu vekongelo vo ko Antiokea?

Vamue va lipilika hati: ‘[Vakualofeka] va sesamẽla oku handelekiwa oco va pokole Kocihandeleko ca Mose’

9, 10. Ongangu yipi yiwa vamanji vo ko Antiokea, Paulu kuenda Barnaba va tu sila?

9 Vulandu owu, tua lilongisamo okuti, tu sukila oku kolela kocisoko ca Suku. Kũlĩhĩsa eci ci kuãimo okuti, vamanji ko Antiokea va kũlĩhĩle okuti vosungu yakulu mua kala lika Akristão va Yudea. Ndaño ndoco, va kolelele okuti vamanji vaco, va ponduile oku tetulula ocitangi coku seviwa evamba ndomo ci likuata Lovisonehua. Momo lie? Momo ekongelo lia kolelele okuti, Yehova wa laikele oku eca olonumbi pocakati cespiritu sandu kuenda Cusongui wekongelo Liakristão okuti Yesu Kristu. (Mat. 28:18, 20; Va Efe. 1:22, 23) Koloneke vilo, eci ku iya ovitangi vinene, tu setukuli ongangu yiwa Yakristão vo ko Antiokea poku kolela kocisoko ca Suku kuenda Kosungu Yolombangi Via Yehova Viakristão olombuavekua.

10 Tu ivaluisiwavo esilivilo lioku lekisa umbombe kuenda epandi. Paulu la Barnaba va nõliwile lespiritu sandu oco va ende ku vakualofeka, pole, ka va lingile osiata yoku potolola ocitangi coku seviwa evamba ko Antiokea. (Ovil. 13:2, 3) Handi vali, Paulu noke wa soneha ndoco: “Nda lamanelako [ko Yerusalãi] omo liesituluilo lia tunda kilu,” ci lekisa okuti wa tambuile olonumbi via Suku viatiamẽla kocitangi caco. (Va Gal. 2:2) Akulu vekongelo koloneke vilo, va likolisilakovo oku kuata ocituwa cimuamue cumbombe kuenda cepandi, nda ku iya ovitangi vi koka olonepele. Ovo ka va kakatela kovisimĩlo viavo muẽle, pole, va sanda ekuatiso lia Yehova poku konomuisa Ovisonehua, ovihandeleko kuenda olonumbi vi eciwa lukuenje wa kolelua. —Va Fil. 2:2, 3.

11, 12. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kevelela ku Yehova?

11 Vapuluvi amue, pamue tu sukila oku kevelela okuti Yehova o situlula ocitangi cimue. Ivaluka okuti, vamanji kotembo ya Paulu va sukilile oku kevelela toke vokuenda kunyamo 49 K.K., okuti pa pita 13 kanyamo noke lia Korneliu oku wavekiwa kunyamo 36 K.K., osimbu Yehova ka tetuluile ocitangi cosi coku seviwa evamba ca Vakualofeka. Momo lie pa pitila otembo yalua? Citava okuti, Suku wa yonguile oku eca otembo yi sukiliwa, oco va Yudea vakuacili va linge apongoloko kovisimĩlo viavo. Momo ocisila coku seviwa evamba, ca lingiwa la Avirahama kukululu yavo o soliwe calua, ca tumãla eci ci soka 1.900 kanyamo, esulilo liocisila caco ca kala ocitangi cimue ca kuata esilivilo lialua. —Yoa. 16:12.

12 Esumũlũho linene oku pindisiwa kuenda oku penguluiwa la Isietu wo kilu ukuepandi, haeye ukuahenda! Otembo yosi tu pondola oku kuata onima yiwa kuenda oku kuatisiwa. (Isa. 48:17, 18; 64:8) Omo liaco, lalimue eteke ka tu ka lingi osiata yoku kakatela kovisimĩlo vietu muẽle, ale oku lekisa ocituwa ka ca sungulukile, eci ku lingiwa apongoloko vocisoko, ale kelomboloko liovinimbu vimue Viembimbiliya. (Uku. 7:8) Nda wa limbuka okuti vutima wove muli ocisimĩlo cimue ka ca sungulukile ndaño muẽle citito, likutilila kuenda sokolola kolonumbi vi sangiwa kocipama 15 celivulu Liovilinga. d

13. Tu lekisa ndati epandi ndeli lia Yehova kupange wetu woku kunda?

13 Pamue tu sukila oku lekisa epandi poku longisa Embimbiliya komanu va sima okuti, ka ca lelukile oku siapo alongiso esanda, ale ovihilahila ka vi litava lolonumbi Viembimbiliya ovo va kakatela tunde osimbu. Kuenje poku liyaka locitangi caco, ci sukila otembo oco espiritu sandu lia Suku li vetiye utima wondonge. (1 Va Kor. 3:6, 7) Ci kuetevo esilivilo oku kongela ocitangi caco vohutililo. Omo liaco, vepuluvi lia sokiyiwa, Suku o ka tu kuatisa oku kũlĩha onjila ya sunguluka tu sukila oku kuama. —1 Yoa. 5:14.

Ovo va “Lombolola” Ovolandu Osi a Sanjuisa (Ovil. 15:3-5)

14, 15. Ekongelo lio ko Antiokea lia pamisa ndati Paulu la Barnaba kuenda vamanji vana va kala oku lingila kumosi ungende? Olongende viaco via lekisa ndati okuti via kala esumũlũho ku vamanjavo konepa yespiritu?

14 Ulandu wa Luka wamisako ndoco: “Eci ekongelo lia va sindikila okacinãla kamue, alume vaco vamamako lungende wavo yu va pita vo Foinike lo vo Samaria kuenda va lombolola ndomo omanu vakualofeka va linga epongoloko kuenje ulandu waco wa sanjuisa vamanji vosi.” (Ovil. 15:3) Omo okuti ekongelo lia sindikila Paulu, la Barnaba la vamanji vakuavo va kasi oku lingila kumosi ungende vokuenda kuotembo yimue, ca situlula elinga limue liocisola Cakristão ca pamisa vamanji vaco loku lekisa okuti, ekongelo lia va yonguilile asumũlũho a Suku. Onjanja eyi vamanji vo ko Antiokea va tu silavo ongangu yiwa! Ove hẽ wa siata oku lekisa esumbilo ku vamanji kespiritu ca piãla enene [kakulu vekongelo] vana “va talavaya calua koku vangula kuenda koku longisa”? —1 Tim. 5:17.

15 Vonjila, olongende via lekisa okuti via kala esumũlũho ku vamanjavo konepa yespiritu, ko Foinike kuenda ko Samaria poku va ‘lomboluila’ ovina viosi via kala oku pita vocikanjo ca Vakualofeka. Pokati kolonjeveleli viaco, citava okuti pa kala Akristão va Yudea va tililile kovaimbo aco, noke lioku pondiwa kua Stefano. Cimuamue haico koloneke vilo okuti, ovolandu a lekisa ndomo Yehova a kasi oku sumũlũisa upange woku linga olondonge, ono yelembeleko ku vamanjetu, ca piãla enene ku vana va kasi oku liyaka loloseteko. Wa siata hẽ oku kuatisiwa lovolandu aco poku endaenda kolohongele Viakristão, kolohongele vimbo, kolohongele viofeka kuenda poku tanga ovolandu omuenyo a sandekiwa valivulu etu ale vo jw.org?

16. Nye ca lekisa okuti oku seviwa evamba ca kala ocitangi cimue cinene?

16 Noke lioku linga ungende u soka 550 kolokilometulu, oku loña kombuelo, ocimunga cina co ko Antiokea ca pitĩla vocitumãlo ca yonguile oku enda. Luka wa soneha ndoco: “Eci va pitĩla ko Yerusalãi ekongelo lovapostolo kuenda akulu, va va tambula locisola kuenje va lombolola ovina vialua Suku a linga pocakati cavo.” (Ovil. 15:4) “Pole, vamue va tiamẽlele kocisoko ca va Fariseo okuti va tava, va votoka kolomangu viavo loku popia vati: ‘Ovo va sesamẽla oku seviwa evamba loku va handeleka oco va pokole Kocihandeleko ca Mose.’” (Ovil. 15:5) Ocili okuti, ocitangi coku seviwa evamba Cakristão ka va kaile va Yudea, ca lingile ocitangi cimue cinene ca sukilile oku potoluiwa.

“Ovapostolo Lakulu va Liongolola” (Ovil. 15:6-12)

17. Velie va pangele onepa kosungu yakulu vo ko Yerusalãi kuenda esunga lipi “akulu” va kongeliwilemo?

17 Olosapo 13:10 hati: “Olondunge vi kasi lava va sanda elungulo.” Ndomo ci likuata lonumbi eyi, “ovapostolo lakulu va liongolola oco va kũlĩhĩse ocitangi [coku seviwa evamba].” (Ovil. 15:6) “Ovapostolo lakulu” va kala olonumiwa viakongelo osi Akristão, ndeci ca siata oku linga Osungu Yolombangi Via Yehova koloneke vilo. Momo lie “akulu” va kalela oku talavayela kumosi lovapostolo? Ivaluka okuti, upostolo Tiago wa pondiwa kuenje vokuenda kuotembo yimue upostolo Petulu wa kapiwa vokayike. Nda kua lingiwa nye, nda kua pitile ocina cimuamue lovapostolo vakuavo? Oku talavaya lakulu vaco va wavekiwa, ca laikele oku kuatisa ekongelo oku amamako oku songuiwa lonjila ya sunguluka.

18, 19. Olondaka vipi Petulu a popia kuenda petosi lipi olonjeveleli viaye via pitĩla?

18 Luka wamisako ndoco: “Noke lioku lihoyisa calua, Petulu wa votoka yu wa [popia] hati: ‘A vamanji, wa kũlĩhi ciwa okuti tunde koloneke viatete, Suku wa ndi nõla pokati kene oco okuti omanu vakualofeka va yeva olondaka viwa komẽla wange kuenje va tava. Suku una wa kũlĩha ovitima, wa eca uvangi poku va ĩha espiritu sandu, ndeci a lingavo letu. Eye ka lingile olonepele pokati ketu lavo, pole, wa yelisa ovitima viavo lekolelo.’” (Ovil. 15:7-9) Ndomo ca lekisiwa velivulu limue, ondaka yo Helasi ya pongoluiwa okuti oku “lihoyisa,” kocinimbu 7 yi lombolokavo oku “sanda” ale oku ‘kũlĩhĩsa.’ Ci molẽha okuti vamanji va kala vakuacili poku situlula ovisimĩlo viavo via litepa.

19 Olondaka via Petulu via ivaluisa vosi okuti, eye muẽle opo a kala eci Vakualofeka vatete ka va seviwile evamba okuti Korneliu lepata liaye, va wavekiwa lespiritu sandu kunyamo 36 K.K. Nda Yehova wa liwekapo oku tepisa pokati ku Yudea lu okuti Huyudeako, citava hẽ okuti omanu vamamako oku linga ocina cikuavo? Handi vali, oku kolela ku Kristu, oko ku yelisa utima wa vana va tava okuti, oku pokola Kocihandeleko ca Mose ci sule. —Va Gal. 2:16.

20. Vana va kakatela koku seviwa evamba, ndamupi va “kapa Suku voseteko”?

20 Pocakati cuvangi wa koleliwa Wondaka ya Suku kuenda wespiritu sandu, Petulu wa malusula hati: “Momo lie vu setekela Suku poku kapa ovilemo vinene kolondonge okuti, ndaño vakukululu yetu, ale etu ka tu tẽla oku vi ambata? Etu puãi tu kuete ekolelo liokuti, tu popeliwa omo liohenda ya piãla ya Ñala Yesu ndeci ovo.” (Ovil. 15:10, 11) Vana va kakatelele koku seviwa evamba, va kala oku “kapa Suku voseteko” ale oku “seteka epandi liaye” ndomo ca lekisiwa Vambimbiliya amue. Ovo va kala oku seteka oku kisika Vakualofeka oku tẽlisa ocihandeleko cina va Yudea vaco ka va tẽlele oku ci tẽlisa lonjila ya suapo okuti, ca ponduile oku va pisila olofa. (Va Gal. 3:10) Va Yudea vana va kala oku yevelela Petulu, va sukilile oku eca olopandu ku Suku omo liohenda a lekisa pocakati ca Yesu okuti, va yuvula oku vetiya oku seviwa evamba.

21. Ekuatiso lipi Barnaba la Paulu va eca kohongele ya lingiwa?

21 Citava okuti olondaka via Petulu, via vetiya calua omanu momo “ocimunga cosi cõhako.” Noke Barnaba la Paulu va lombolola “olondimbukiso kuenda ovikomo vialua Suku a linga pocakati cavo pokati ka vakualofeka.” (Ovil. 15:12) Oku sulako, ovapostolo lakulu, va kuata epondolo lioku kũlĩhĩsa ovovangi osi, loku nõla onjila yimue yi situlula ocipango ca Suku kocitangi coku seviwa evamba.

22-24. (a) Osungu Yolombangi Via Yehova yo koloneke vilo, yi kuãi ndati ongangu yosungu yakulu vo kocita catete? (b) Akulu vosi vekongelo va lekisa ndati okuti va sumbila olonumbi viocisoko?

22 Cimuamue haico koloneke vilo, eci Osungu Yolombangi Via Yehova yi liongolola, va sanda olonumbi Vondaka ya Suku kuenda va likutilila lutima wosi oku pinga espiritu sandu. (Osa. 119:105; Mat. 7:7-11) Omo liaco, omunu lomunu pokati kavo o tambula selo ulala wovolandu u ka konomuisiwa kohongele, oco a sokolole lohutililo kulandu waco. (Olosap. 15:28) Volohongele viaco, vamanji olombuavekua va situlula lutima wosi ovisimĩlo viavo lesumbilo. Kolohongele viaco, ku talavayiwa calua Lembimbiliya.

23 Akulu vekongelo va sukilavo oku kuama ongangu yaco. Nda okuti noke yohongele yimue akulu vekongelo ka va tẽlele oku tetulula ocitangi cimue, ovo va sukila oku pinga ekuatiso ko Filiale yo pocitumãlo, ale kolonumiwa viavo okuti vamanji va nyula akongelo. Kuenje o Filiale yi sonehela Kosungu Yolombangi Via Yehova, nda ci sukiliwa.

24 Ocili okuti Yehova o sumũlũisa vana va sumbila olonumbi viocisoko caye haivo va lekisa umbombe, ocili kuenda epandi. Ndomo tu ka ci konomuisa vocipama ci kuãimo, pokati kasumũlũho Suku a eca poku ci linga, ya-a: ombembua yocili, ekalo liwa konepa yespiritu kuenda omunga pokati Kakristão.

a Tala okakasia, “ Alongiso a va Yudea.”

b Ocisila coku seviwa evamba, ka ca pangele onepa kocisila ca lingiwa la Avirahama cina ci kasi oku amamako toke cilo. Ocisila ca lingiwa la Avirahama, ca fetika oku kuamiwa kunyamo 1943 O.Y., eci Avirahama (okuti Avirama) a yoka olui Ferati, oku enda ko Kanana. Kotembo yaco, wa kuata 75 kanyamo. Ocisila coku seviwa evamba ca lingiwa noke kunyamo 1919 O.Y., eci Avirahama a kuata 99 kanyamo. —Efet. 12:1-8; 17:1, 9-14; Va Gal. 3:17.

c Tito Ukristão umue u Helasi okuti noke wa linga ekamba lia koleliwa haeye omunga ya Paulu, citava okuti wa kala umue pokati ka vamanji va tumiwa. (Va Gal. 2:1; Tito 1:4) Ulume waco wa kala Ukualofeka haeye ka seviwile evamba, wa linga ukuangangu yiwa kuenda wa wavekiwa lespiritu sandu. —Va Gal. 2:3.