Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 17

“Paulu . . . wa va Longisa Ovisonehua”

“Paulu . . . wa va Longisa Ovisonehua”

Ono yelongiso liwa kuenda ongangu yiwa ya va Berea

Wa kunamẽla Kovilinga 17:1-15

1, 2. Velie va kala oku linga ungende oku tunda ko Filipoi toke ko Tesalonike kuenda ovina vipi pamue va kala oku sokolola?

 VETAPALO mua enda oku pita omanu valua okuti lia pangiwa lolonoño vio ko Roma, li pita volomunda muli ovikulungu. Olonjanja vimue mu linga onjuela yalua ya litepa ndeci, oku koma kuovimbulu, yalola olokalosa poku pita kilu liovawe anene oku kandula lao, olondaka violongende viosi, oku kongelamo viasualali, vakualomĩlu kuenda vakuakupota. Akamba vatatu okuti, Paulu, Sila kuenda Timoteo, va kasi vetapalo liaco oku linga ungende u panda 130 kolokilometulu oku tunda ko Filipoi toke ko Tesalonike. Ungende waco ka wa lelukile, ca piãla enene ku Paulu, la Sila. Momo handi va kasi oku kaya kapute, omo lioku tipuiwa ko Filipoi.—Ovil. 16:22, 23.

2 Nye alume ava vatatu va linga oco ka va ka sokolole kungende walua va sukila handi oku linga? Ocili okuti, oku sapela ku kuatisa. Ovo handi va sokolola esanju va kuata ko Filipoi eci ukuakayike lepata liaye va linga olondonge. Ulandu waco wa va pamisa oku amamako oku kunda ondaka ya Suku. Pole, osimbu va amẽla ocipepi lolupale lu kasi kohulo yokalunga ko Tesalonike, pamue ovo va lipula ndomo va Yudea vo volupale luaco va laikele oku va tambula. Anga hẽ ovo va ka lambalaliwa, ale oku tipuiwa ndeci ca pita ko Filipoi?

3. Ongangu ya Paulu yoku kuata utõi oco tu kunde yi pondola oku tu kuatisa ndati koloneke vilo?

3 Noke, Paulu wa sonehela Akristão vo ko Tesalonike ndomo a liyeva vepuluvi liaco ndoco: “Ndaño tete tua talisiwa ohali loku tatiwa lãvi ko Filipoi ndeci wa ci kũlĩhi, tua kuata utõi omo lia Suku yetu oco tu vu sapuili olondaka viwa via Suku pokati kalambalalo alua.” (1 Va Tes. 2:2) Lolondaka evi, ci molẽha ndu okuti Paulu wa kuata ohele yoku iñila volupale luo Tesalonike, ca piãla enene noke lieci ca pita ko Filipoi. Ove hẽ wa liyevele ale ndeci Paulu? Pamue o sima okuti ca tĩla calua oku kunda olondaka viwa? Paulu wa kolelele ku Yehova oco o pamise, loku u kuatisa oku kuata utõi a sukilile. Oku lilongisa ulandu wa Paulu, ci ku kuatisa oku linga ocina cimuamue. —1 Va Kor. 4:16

“Paulu, . . . wa va Longisa Ovisonehua” (Ovil. 17:1-3)

4. Momo lie pamue Paulu ka kaile lika ko Tesalonike olosemana vitatu?

4 Ulandu u lekisa okuti eci Paulu a kala ko Tesalonike, wa kundila vosunangonga vokuenda Kuasambata atatu. Anga hẽ eci ci lekisa okuti epasu liaye volupale luaco lia tumãla lika olosemana vitatu? Ocili okuti, sio. Ka tua kũlĩhĩle otembo Paulu a endele vosunangonga onjanja yatete noke lioku pitĩla volupale luaco. Handi vali, ovikanda via Paulu vi lekisa okuti osimbu a kala vo Tesalonike, eye lakamba vaye vungende, va talavaya oco va litekule. (1 Va Tes. 2:9; 2 Va Tes. 3:7, 8) Vokuenda kuotembo Paulu a kalako, olonjanja vivali vamanji ko Filipoi vo wĩha ovina vioku litekula. (Va Fil. 4:16) Omo liaco, pamue ka kalele lika olosemana vitatu ko Tesalonike.

5. Paulu wa enda oku kuatisa ndati omanu oco va tave kovina a longisa?

5 Paulu noke lioku kuata utõi, wa kundila vana va liongoluile vosunangonga. Ndeci ca kala ocituwa ca Paulu, “wa iñila vosunangonga kuenda vokuenda kuasambata atatu wa va longisa Ovisonehua, wa lombolola kuenda wa tukula ovisonehua evi vi lekisa okuti, ca sukilile okuti Kristu o talisiwa ohali loku pinduiwa kuava va fa, loku popia hati: ‘U eye Kristu okuti, Yesu una ñasi oku vu lomboluili.’” (Ovil. 17:2, 3) Limbuka okuti, Paulu ka kaile oku vetiya olonjeveleli viaye oco vi kuate ocinguva; pole, wa kala oku vetiya ovitima viavo. Eye wa kũlĩhĩle okuti vana va endaile vosunangonga, va kũlĩhĩle Ovisonehua loku vi sumbila. Pole, ovo ka va kuatele elomboloko lia suapo Liovisonehua. Omo liaco, Paulu wa enda oku talavaya Lovisonehua oco a lombolole loku eca uvangi wokuti, Yesu u Nasara, eye Mesiya wa likuminyiwile ale Kristu.

6. Yesu wa enda oku kuatisa ndati omanu oco va pitĩle petosi lia suapo kuenda wa kuata onima yipi?

6 Paulu wa kuama ongangu Yesu a tumbika yoku talavaya Lovisonehua poku longisa. Ndeci, vokuenda kupange waye woku kunda, Yesu wa lekisa kolondonge viaye okuti ndomo Ovisonehua via popia, Mõlomunu o ka talisiwa ohali, o ka pondiwa kuenje o ka pinduiwa. (Mat. 16:21) Yesu noke liepinduko liaye wa molẽha kolondonge viaye. Kuenje ulandu waco wa lekisa okuti eye wa popele ocili. Pole, Yesu wa linga vali ovina vikuavo. Catiamẽla kueci a sapuila kolondonge vimue, tu tanga ndoco: “Oku upisa ku Mose toke Kovaprofeto vosi, wa va situluila Ovisonehua viosi viatiamẽla kokuaye.” Onima yipi yeyililako? Olondonge viti: “Ovitima vietu ka via tokotele hẽ eci a vangula letu vonjila, leci a tu situluila Ovisonehua?” —Luka 24:13, 27, 32.

7. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kunamisila alongiso etu Vovisonehua?

7 Esapulo Liondaka ya Suku, li kuete unene. (Va Hev. 4:12) Omo liaco, Akristão koloneke vilo va kunamisila alongiso avo Kondaka yaco ndeci ca linga Yesu, Paulu, lovapostolo vakuavo. Etu tu kuatisavo omanu poku lombolola esilivilo Liovisonehua, tu situlula uvangi weci tu longisa poku va tangela Embimbiliya, loku lekisa kokuavo eci olio li popia. Momo esapulo tu kundila omanu, halietuko. Poku talavaya Lembimbiliya otembo yosi, tu kuatisa omanu oku limbuka okuti, ka tu kasi oku kunda ovisimĩlo vietu muẽle, pole, alongiso a Suku. Tua siatavo oku kuatisiwa oku ivaluka okuti esapulo tu kunda, lia kunamẽla Kondaka ya koleliwa ya Suku. Esapulo liaco, lia suapo. Oku ci kũlĩha ka ci ku ĩha hẽ ekolelo lioku kunda lutõi ndeci Paulu?

“Vamue Pokati Kavo va Tava” (Ovil. 17:4-9)

8-10. (a) Ocituwa cipi omanu vo ko Tesalonike va lekisa omo liolondaka viwa? (b) Momo lie va Yudea vamue va kuatela esepa Paulu? (c) Ovanyãli va Yudea nye va linga?

8 Paulu wa limbukile ale ndomo olondaka via Yesu via kala viocili, viokuti: “Upika ka velelepo cime caye. Nda va ndi lambalala, vo lambalalivo; nda va pokola kondaka yange, va ka pokolavo kondaka yene.” (Yoa. 15:20) Eci oco Paulu a mola ko Tesalonike okuti, vamue va ‘tava kondaka, vakuavo va yi lambalala.’ Catiamẽla ku vana va tava, Luka wa soneha hati: “Vamue pokati kavo [okuti va Yudea] va tava [oku linga Akristão] kuenje va likongela ku Paulu la Sila kumue lowiñi walua wa va Helasi okuti, va enda oku fendela Suku kuenda akãi valua va kemãla.” (Ovil. 17:4) Ocili okuti, olondonge viaco viokaliye via sanjukile omo liekuatiso via tambula oco vi kuate elomboloko liwa Liovisonehua.

9 Ndaño okuti vamue va solele olondaka viupostolo Paulu, vakuavo vo kuatela onyeño yalua. Va Yudea vamue ko Tesalonike va kuatela esepa Paulu omo a litunda ciwa koku kuatisa ‘owiñi walua wa va Helasi’ oku tava kesapulo. Locisimĩlo coku linga olomongoloke, va Yudea vaco va longisile Ovisonehua vio Heveru ku Vakualofeka kuenje ovo va simĩle okuti, omanu vaco va tiamẽlele kokuavo. Pole, cilo ci kasi ndu okuti Paulu yo o nyana va Helasi ku va Yudea vosunangonga! Kuenje va Yudea va tema calua.

“Va yonguile oku eca Paulu la Sila kowiñi.”—Ovilinga 17:5

10 Luka o tu sapuila ovina via kuamamo ndoco: “Va Yudea omo liesepa, vongolola alume vamue olondingaĩvi okuti, vakuakuñuala ñuala pocitanda kuenda vongolola owiñi, yu va fetika oku linga ombuanja volupale. Va tuiyila onjo ya Yasone kuenda va yonguile oku eca Paulu la Sila kowiñi. Omo okuti ka va va sangele, vambata Yasone kumue la vamanji vamue kolombiali violupale, loku kaluka vati: ‘Alume vana va kasi oku koka ombuanja kilu lieve, va kasivo kulo, kuenje Yasone wa va tambula ndakombe. Vosi yavo va sinĩla ocihandeleko ca Kaisare loku popia hati, kuli osoma yikuavo okuti Yesu.’ (Ovil. 17:5-7) Elinga liocimunga eci colondingaĩvi lia laikele oku kokela nye ku Paulu lakamba vaye?

11. Alundi api a lingiwa ku Paulu lakamba vaye vupange woku kunda kuenda vakuakulundila citava okuti va sokolola kocihandeleko cipi? (Tala etosi.)

11 Omanu olondingaĩvi nda va likongela vocimunga cimue, va linga ovina vĩvi. Ovo va kala ndolusipa luovava olui lumue vokuenda kuandunde okuti, a koka ovina viosi vi kasi vonjila. Eyi oyo onjanjo va Yudea va talavaya layo, oco va tundise Paulu la Sila volupale. Va Yudea noke yoku lingisa okuti volupale mu kala “ombuanja” yalua, va seteka oku vetiya olombiali oku tava okuti olondonge via lueyele ocihandeleko. Tete va lundila Paulu lakundi vakuavo Vusoma okuti, va kala oku koka “ombuanja kilu lieve” liosi, ndaño Paulu lakamba vaye ka va kokele ombuanja vo Tesalonike! Elundi liavali, lia kãlele vali calua. Va Yudea va popia okuti, olomisionaliu via kala oku kunda okuti kuli osoma yikuavo Yesu, okuti ci lueya ovihandeleko via mbiali. a

12. Nye ci lekisa okuti alundi va lingila Akristão vo ko Tesalonike a ponduile oku koka ovitangi via kãla?

12 Ivaluka okuti, asongui vetavo va lingile ale elundi limuamue ku Yesu. Ovo va sapuila Pilato hati: “Tua sanga ulume u okuti, o kasi oku yapuisa vakuafeka yetu . . . kuenda wa litukula hati, eye Kristu soma.” (Luka 23:2) Pilato lusumba wokuti, pamue mbiali o sima okuti wa kala oku ecelela usuanji, wa pisila Yesu olofa. Cimuamue haico okuti alundi va lingila Akristão ko Tesalonike, a ponduile oku va kokela ovitangi vialua. Elivulu limue lia popia hati: “Ka ca piãlisiwilepo oku popia okuti Akristão va kala kohele yalua omo lielundi liaco, momo ‘oku lundiliwa kuaño kuoku lingila usuanji olombiali, otembo yosi kua enda oku koka olofa komunu wa lundiliwa.’” Anga hẽ esuvu liaco lia ponduile oku tẽlisa ocimãho calio?

13, 14. (a) Momo lie ocimunga colondingaĩvi ka ca tẽlele oku tateka upange woku kunda ko Tesalonike? (b) Paulu wa kuama ndati elungulo lia Kristu liatiamẽla koku lunguka kuenda tu setukula ndati ongangu yaye?

13 Ocimunga colondingaĩvi ka ca kuatele onima yiwa koku tateka upange woku kunda ko Tesalonike. Momo lie? Esunga limue lieli okuti, Paulu la Sila ka va sangiwile. Handi vali, citava okuti olombiali vio volupale ka via tavele okuti alundi aco a kala ocili. Noke lioku kisika oku “feta olombongo” ovo va yovola Yasone la vamanji vakuavo. (Ovil. 17:8, 9) Poku kuama elungulo lia Yesu liokuti Akristão va sukila oku ‘lunguka ndolonyõha kuenda oku unjuka ndolopomba,’ Paulu lutate wa tila ohele oco amameko lupange woku kunda kocitumãlo cikuavo. (Mat. 10:16) Eci ci lekisa okuti, ndaño Paulu wa kuatele utõi, wa lungukile. Akristão koloneke vilo, va setukula ndati ongangu yaye?

14 Koloneke vilo asongui vetavo olonjanja vialua, va vetiya ovimunga violondingaĩvi oco vi ñualelepo Olombangi Via Yehova. Poku va lundila okuti vakuambuanja kuenda vakuosuanji, va vetiya olombiali oku lambalala Olombangi Via Yehova. Ndeci vakuakulambalala vo kocita catete, vakuakulambalala vo koloneke vilo, va vetiyiwavo lesepa. Ndaño ndoco, Akristão vocili va yuvula oku litenga vovitangi. Otembo yosi citava, tu yuvula oku kuata ovitangi lomanu va tema haivo ka va sungulukile, poku sanda oku amamako oku linga upange wetu lombembua okuti, pamue tu tiuka eci ovina vi tulumũha.

Ovo “va Kuatele Ombili Yoku Lilongisa” (Ovil. 17:10-15)

15. Ocituwa cipi va Berea va lekisa kolondaka viwa?

15 Oco Paulu la Sila va kolepo, va tumiwa ko Berea okuti, ocinãla ci panda 65 kolokilometulu lo Tesalonike. Eci va pitĩlako, Paulu wa enda vosunangonga kuenda wa vangula lomanu va liongoluilemo. Ci sanjuisa oku sanga omanu va tava! Luka wa soneha okuti, va Yudea va kala ko Berea, “va kuatele ombili yoku lilongisa okuti, vana va kala ko Tesalonike va sule, momo va tambula ondaka lonjongole yalua kuenda va enda oku konomuisa lutate Ovisonehua eteke leteke loku kũlĩhĩsa nda ovina Paulu a popia viocili.” (Ovil. 17:10, 11) Anga hẽ olondaka evi vi sepula omanu vo ko Tesalonike vana va tava ocili? Sio. Noke Paulu wa va sonehela ndoco: “Tu . . . pandula Suku, momo eci wa tambuli ondaka ya Suku, yina wa yevi kokuetu, ka wa yi taveli ndondaka yomanu, pole, ndomo ci kasi ocili okuti, ondaka ya Suku, yina yi kasivo oku talavaya vokuene wa tavi.” (1 Va Tes. 2:13) Pole, nye ca enda oku lingisa okuti va Yudea vo ko Berea va kala vakuambili yoku lilongisa?

16. Momo lie va Berea va tukuiwila ndomanu “va kuatele ombili yoku lilongisa”?

16 Ndaño va Berea va yeva ocina cimue cokaliye, ka va kaile vakuatatahãi ale vakuakupisa. Handi vali, ka va lekisile uveke woku tava ño ovina viosi. Catete, va yevelela lutate ovina Paulu a ponduile oku va sapuila. Noke, va konomuisa Vovisonehua ovina Paulu a va lomboluila. Ovo ka va endele lika oku lilongisa Ondaka ya Suku Vasambata, pole, oloneke viosi. Handi vali, va ci linga “lonjongole yalua,” poku likolisilako oku kuata elomboloko Liovisonehua lielongiso liokaliye. Noke va lekisa okuti va kala ambombe poku linga apongoloko, momo “valua pokati kavo va tava.” (Ovil. 17:12) Ka ci tu komõhisa nda Luka wa va tukula okuti omanu “va kuatele ombili yoku lilongisa!”

17. Momo lie ongangu ya va Berea yi pandiyiwila calua kuenda tu amamako ndati oku setukula ongangu yavo ndaño tu kasi ale oku vumba Yehova otembo yalua?

17 Va Berea ka va kũlĩhĩle okuti ulandu wocituwa va lekisa kolondaka viwa wa laikele oku sonehiwa Vondaka ya Suku ndongangu yiwa yoku kala vakuambili koku lilongisa kuenda konepa yespiritu. Ovo va linga lonjila ya suapo ovina Paulu a lavokaile, leci Yehova Suku a yonguile okuti oco va linga. Tu vetiyavo omanu oku kuata ocituwa caco poku kũlĩhĩsa Embimbiliya lutate, oco va kuate ekolelo lia pama lia kunamẽla Kondaka ya Suku. Pole, noke yoku linga Akristão, anga hẽ ka tu sukila vali oku kuata ocituwa coku kala vakuambili yoku lilongisa? Hacoko, momo ci kuete vali esilivilo oku kuata onjongole yoku lilongisa catiamẽla ku Yehova loku kapako lonjanga alongiso aye. Lonjila eyi, tu ecelela okuti Yehova o tu pengulula, loku tu pindisa ndomo ci likuata locipango caye. (Isa. 64:8) Kuenje tu kamamako oku sanjuisa Isietu wo kilu loku kuata onima yiwa kupange waye.

18, 19. (a) Momo lie Paulu a tundila vo Berea, pole, wa lekisa ndati epandi li sukiliwa oku setukuiwa? (b) Noke Paulu wa laikele oku kundila ku velie kuenda pi?

18 Paulu ka kaile otembo yalua vo Berea. Tu tanga ndoco: “Eci va Yudea vo ko Tesalonike va yeva okuti, Paulu wa kalavo oku kunda ondaka ya Suku ko Berea, veya oco va tutuiye owiñi kuenda oku va sosuiya. Vonjanja yaco, haico vamanji va tuma Paulu oku lokila kokalunga, pole, Sila la Timoteo oko va siala. Vana va sindikila Paulu va enda laye toke ko Atenai kuenje noke ovo va enda eci va tambula olonumbi viokuti, Sila la Timoteo va sukila oku iya lonjanga ku Paulu.” (Ovil. 17:13-15) Ovanyãli vaco volondaka viwa, va lipilikile calua! Ovo ka va lupuisile lika Paulu ko Tesalonike; va lingavo ungende toke ko Berea, loku seteka oku kokavo ocitangi cimuamue volupale luaco, pole, ka va kuatele onima yiwa. Paulu wa kũlĩhĩle okuti ocikanjo caye cinene calua kuenje wa nõlapo oku ka kundila kocitumãlo cikuavo. Koloneke vilo, ka tu ka ecelelivo okuti umue o tateka upange wetu woku kunda!

19 Paulu poku eca uvangi wosi ku va Yudea va kala ko Tesalonike lo ko Berea, wa lilongisa calua catiamẽla koku eca uvangi lutõi, loku va kuatisa oku sokolola pocakati Covisonehua. Ulandu owu u tu kuatisavo. Pole, cilo Paulu o laika oku kundila kolonjeveleli via litepa ndeci, ku Vakualofeka vo ko Atenai. Wa laikele oku litunda ndati volupale luaco? Eci oco tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo.

a Ndomo ca lekisiwa lonoño yimue, kotembo yaco kua kala ocihandeleko cimue ca Kaisare ci pisa ohuminyo yosi yatiamẽla “koku iya kuosoma yokaliye, ale usoma umue ca piãla enene nda u velapo, ale u sombisa ombiali yi kasiko.” Citava okuti, ovanyãli va pengisa esapulo liupostolo Paulu, poku lekisa okuti kua lueyiwa ocihandeleko caco. Tala okakasia, “ Olombiali Vio Roma Kuenda Elivulu Liovilinga.”