Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 14

Yehova wa Linga Eliangiliyo ‘Liocisembi Coku Yovola Omanu Valua’

Yehova wa Linga Eliangiliyo ‘Liocisembi Coku Yovola Omanu Valua’

1, 2. Embimbiliya li lombolola ndati ekalo liomanu kuenda kuli lika onjila yipi yoku yovuiwa?

 “OVILUVO viosi vi amamako oku leña leña kumosi kuenda vi talela kumosi ohali.” (Va Roma 8:22) Olondaka evi viupostolo Paulu, vi situlula ciwa ekalo lietu tu sangiwa. Omanu pamue va pondola oku sima okuti, ka kuli onjila yoku yovuiwa kohali, kekandu kuenda kolofa. Pole, Yehova ka kuete olongave ndeci omanu va kuete. (Atendelo 23:19) Suku ukuesunga wa linga eliangiliyo limue lioku tu yovola kohali. Eliangiliyo liaco li tukuiwa okuti, ocisembi.

2 Ocisembi ombanjaile ya velapo Yehova a eca komanu. Ombanjaile yaco yecelela okuti tu yovuiwa kekandu kuenda kolofa. (Va Efeso 1:7) Oyo ono yelavoko liomuenyo ko pui, ci kaile wo kilu, ale wo Vocumbo Celau palo posi. (Luka 23:43; Yoano 3:16; 1 Petulu 1:4) Pole, nye ci lomboloka ocisembi? Nye ci tu longisa catiamẽla kesunga ka li sokisiwa lia Yehova?

Esunga Lieci Kua Sukiliwila Ocisembi

3. (a) Momo lie kua sukiliwile ocisembi? (b) Momo lie Suku ka ponduile oku pongola episo liolofa viovitumbulukila via Adama?

3 Kua sukiliwila ocisembi omo liekandu lia Adama. Omo okuti ka pokuile ku Suku, wa nenela uvei, esumuo, evalo kuenda olofa kocitumbulukila caye. (Efetikilo 2:17; Va Roma 8:20) Suku ka ponduile oku ecelela okuti ohenda yaye yi piñainya episo liolofa poku ku va ĩha ekangiso limue li sulemo. Nda eye wa ci lingile, nda ca lekisa okuti ka kapeleko ocihandeleko caye ci popia hati: “Onima yi fetiwa omo liekandu oku fa.” (Va Roma 6:23) Nda Yehova ka kapeleko olonumbi viaye viesunga, voluali nda mua kala ombuanja yalua!

4, 5. (a) Satana wa lundila ndati Suku kuenda Yehova wa vetiyiwa ndati oku tambulula alundi aco? (b) Nye Satana a lundila afendeli va Yehova vakuekolelo?

4 Ndomo tua ci mola kocipama 12, esino lia lingiwa vocumbo Cedene, lia votola apulilo a velapo. Satana wa vĩhisa onduko ya Suku. Eye wa lundila Yehova okuti ohembi, o viala lungangala kuenda ka ecelela okuti oviluvo viaye vi kuata elianjo. (Efetikilo 3:1-5) Poku lingisa okuti Adama la Eva va sinĩla Suku, Satana wa lekisavo ndu okuti Suku ka ponduile oku tẽlisa ocipango caye coku yukisa ongongo lomanu va lipua. (Efetikilo 1:28; Isaya 55:10, 11) Nda Yehova ka tambuluile alundi a lingiwa la Satana, pamue oviluvo vialua nda ka via kolelele vali kuviali Waye.

5 Satana wa lundilavo afendeli va Yehova vakuekolelo poku popia okuti va kasi loku u vumba lika omo liovina viwa a va ĩha, wa popiavo okuti nda ovo va tala ohali lomue amamako oku vumba Yehova lekolelo. (Yovi 1:9-11) Alundi aco a kuata vali esilivilo lialua okuti, ohali yomanu yi sule. Lesunga lialua, Yehova wa vetiyiwa oku tambulula alundi Satana a linga. Pole, Eye wa ponduile oku potolola ndati ovitangi viaco kuenda vepuluvi limuamue oku yovola omanu?

Ocisembi—Ocina Cimue ca Lisoka Leci ca Pumbiwa

6. Olondaka vipi via tukuiwa Vembimbiliya vioku lombolola onjila ya Suku yoku yovola omanu?

6 Onjila Yehova a nõlapo, ya lekisa ohenda kuenda esunga lialua. Ka kuli omunu laumue wa ponduile oku sokolola konjila yaco ya leluka haiyo yolondunge vialua. Onjila yaco, yi kuete olonduko vialua ndeci: oku landa, oku linalisa, eyovo kuenda ocilumba coku tuvika akandu. (Olosamo 49:8, tala etosi; Daniele 9:24; Va Galatia 3:13; Va Kolosai 1:20; Va Heveru 2:17) Pole, ondaka yeca elomboloko liwa konjila yaco, yeyi Yesu a popia hati: “Mõlomunu keyilile oku vumbiwa, te oku vumba loku eca omuenyo waye ndocisembi [kelimi lio Helasi, lyʹtron] coku yovola omanu valua.”—Mateo 20:28.

7, 8. (a) Ondaka “ocisembi,” Vovisonehua yi lomboloka nye? (b) Momo lie tu popela okuti ocisembi ocina cimue ca lisoka locina cikuavo?

7 Ocisembi ci lomboloka nye? Kelimi lio Helasi ondaka eyi yi lomboloka “oku ecela, ale oku yovola.” Ondaka yaco ya enda oku tiamisiwila kondando yoku yovola olomandekua viuyaki. Tu pondola oku popia okuti ocisembi ci kasi ndocina cimue ca fetiwa oco ku landiwe vali ocina cikuavo. Vovisonehua vio Heveru, ondaka “ocisembi” (kófer), yopiwa kondaka yi lomboloka, “oku sitika.” Ndeci, Suku wa sapuilile Noha oco a ‘lañe’ ale oku tuvika (ondaka yaco yi kuete elomboloko limuamue) ocimbaluku lekokoto. (Efetikilo 6:14) Eci ci tu ĩha elomboloko liokuti, ocisembi ci lombolokavo oku sitika akandu.—Olosamo 65:3.

8 Ondisionaliu teológico yi popia okuti ondaka (kófer) “olonjanja viosi yi lomboloka cimue ca lisoka,” ale cimue ci likuata. Oco ku yovuiwe ale ku sitikiwe akandu, ca sukilile oku feta ondando yimue ya lisoka ale oku sitika ciwa ovitangi via kokiwa lekandu. Suku wa sapuila va Isareli hati: “Omuenyo lomuenyo, iso liso, eyo leyo, eka leka, omãhi lomãhi.”—Esinumuĩlo 19:21.

9. Momo lie omanu vakuekolelo va lumbaile ovilumba viovinyama kuenda Yehova wa tendele ndati ovilumba viaco?

9 Omanu vakuekolelo oku upisa ku Abele, va enda oku eca ovilumba viovinyama ku Suku. Poku ci linga, va lekisa okuti va kũlĩhĩle ekandu kuenda va sukilile oku yovuiwa kuenje va lekisa ekolelo liavo kohuminyo ya Suku pocakati “kocitumbulukila cukãi.” (Efetikilo 3:15; 4:1-4; Ovisila 17:11; Va Heveru 11:4) Yehova wa sanjukilile calua ovilumba viavo kuenje wa tava okuti ovo va kala afendeli vaye. Pole, ovilumba viovinyama, ka via ponduile oku tuvika akandu avo omo okuti, ovinyama ka via velelepo omanu. (Osamo 8:4-8) Eli olio esunga lieci Embimbiliya li popela hati: “Momo osonde yolongombe kuenda yolohombo ka yi imũla akandu.” (Va Heveru 10:1-4) Ovilumba viaco via kala ño ndocindekaise, cocisembi ca laikele oku lingiwa kovaso yoloneke.

‘Ocisembi Coku Yovola Vosi’

10. (a) Omunu o yovola wa ponduile oku lisoka lelie kuenda momo lie? (b) Momo lie kua sukiliwila lika ocilumba comunu umosi?

10 Upostolo Paulu wa popia okuti omo lia “Adama vosi va fa.” (1 Va Korindo 15:22) Omo liaco, vocisembi mua sukilile oku kongela olofa viomunu wa lisoka la Adama okuti, omunu umue wa lipua. (Va Roma 5:14) Ka kua kaile ociluvo cikuavo okuti nda ca lisoka lombalãsa yesunga. Te lika omunu umue wa lipua ka kasi vemẽhi liepiso liolofa via Adama okuti wa ponduile oku eca ‘ocisembi coku yovola vosi,’ okuti wa lipua ndeci Adama. (1 Timoteo 2:6) Ka ca sukilile okuti, olohuluwa violohuluwa viomanu va lieca kolofa oco va yovole ocitumbulukila locitumbulukila ca Adama. Upostolo Paulu wa lombolola ndoco: “Ekandu lia iñilila voluali omo liomunu umosi [Adama] kuenda oku fa omo liekandu.” (Va Roma 5:12) Kuenje omo okuti, “ekandu lia iñilila voluali omo liomunu umosi,” Suku wa angiliya eyovo liomanu pocakati ‘comunu umosi.’ (1 Va Korindo 15:21) Ndamupi?

‘Ocisembi coku ovola omanu vosi’

11. (a) Njovoli wa ponduile oku ‘fila ndati omanu vosi’? (b) Momo lie Adama la Eva ka va ponduile oku kuatisiwa locisembi? (Tala etosi.)

11 Yehova wa linga eliangiliyo liokuti omunu umue wa lipua eca omuenyo waye olumue ndocilumba. Ndomo ca sonehiwa ku Va Roma 6:23: “Onima yi fetiwa omo liekandu oku fa.” Poku lumba omuenyo waye, njovoli wa ponduile oku “fila omanu vosi.” Volondaka vikuavo ci lomboloka okuti nda wa feta onima yekandu lia Adama. (Va Heveru 2:9; 2 Va Korindo 5:21; 1 Petulu 2:24) Eci nda ca nena ovitangi vialua. Poku imũla episo liolofa kovitumbulukila vakuepokolo via Adama, ocisembi ca ponduile oku malako ono yunene woku nyõla wekandu. aVa Roma 5:16.

12. Lombolola ndomo oku fetiwa kuofuka yimue ku pondola oku kuatisa omanu valua.

12 Ndocindekaise: Sokolola okuti ove o kasi volupale lumue okuti, omanu vosi va talavaya vonjo yoku panga ovikuata. Ove lomanu vana va lisungue love, vu fetiwa ciwa kuenda vu kuete ekalo liwa komuenyo. Pole, noke onjo yaco yi yika. Momo lie? Momo usongui wonjo yaco wa linga ukuavitukiko kuenda wa sandola olombongo. Vocipikipiki ove la vana vu lisungue, vu pumba upange kuenda olofuka vi fetika oku livokiya. Olohueli, omãla, la vana va levalisile, va tala ohali omo liovitukiko viulume waco. Kuli hẽ onjila yoku tetulula ocitangi caco? Oco, kuli! Omunu umue uwa okuti ohuasi, o nõlapo oku eca ekuatiso liaye. Eye wa kũlĩha esilivilo lionjo yaco yupange kuenda o sokolola ovitangi vi kasi oku pita lolonalavayi kumue lapata avo. Eye o feta olofuka vionjo yaco yupange kuenda o yikula vali apito onjo yaco. Oku fetiwa kuofuka yonjo yaco yupange, ku nenela ekavuluko kolonalavayi vialua, kapata avo kuenda ku vana va levalisile. Cimuamue haico okuti, oku fetiwa kuofuka yekandu lia Adama, ku kuatisa olohuluwa violohuluwa viomanu.

Helie wa Angiliya Ocisembi?

13, 14. (a) Yehova wa angiliya ndati ocisembi oco ci kuatise omanu? (b) Ocisembi ca fetiwa ku lie kuenda momo lie ofeto yaco ya sukiliwile?

13 Yehova eye lika wa ponduile oku angiliya ‘Kameme . . . upa akandu voluali’. (Yoano 1:29) Pole, Suku ka tumile ungelo waño oco a yovole omanu. Eye wa tuma Una wa ponduile oku eca etambululo lia suapo halio lia sulako liatiamẽla kalundi Satana a lingila afendeli va Yehova. Suku wa eca ocilumba ca velapo poku tuma Omõlaye wongunga una “a sanjukilile calua.” (Olosapo 8:30) Omõla a Suku wa lieca olumue poku “sia cosi a kuatele” kilu. (Va Filipoi 2:7) Yehova wa linga ocikomo poku sondoluila omuenyo Womõlaye wongunga oku upisa kilu vimo liufeko umue u Yudea o tukuiwa, Maria. (Luka 1:27, 35) Omo lioku kala ukuesetahãlo liomanu, wa tukuiwa londuko ya Yesu. Pole, Embimbiliya li u tukulavo okuti Adama yavali, momo eye wa lipuile ndeci Adama a kala. (1 Va Korindo 15:45, 47) Kuenje Yesu wa ponduile oku lieca ndocilumba cocisembi coku yovola omanu vakuakandu.

14 Ocisembi nda ca fetiwa ku lie? Olosamo 49:7, vi popia okuti ocisembi ci fetiwa lika ku “Suku.” Pole, Yehova haeyeko hẽ wa angiliya ocisembi caco? Ocili okuti eye, pole, eci ka ci tu ĩha esunga lioku tenda elinga lioku tolokala ndocina cimue ka ci kuete esilivilo, ndu okuti upa olombongo vonjipẽla yimue loku vi kapa vonjipẽla yikuavo. Ivaluka okuti ocisembi ci tu longisa ocina cimue ci kuete esilivilo lialua catiamẽla kesunga lia Yehova. Poku eca omõlaye ndocisembi, Yehova wa lekisa okuti, olonjanja viosi o kuama olonumbi viaye via lipua viesunga ndaño cu kokela esumuo lialua.—Efetikilo 22:7, 8, 11-13; Va Heveru 11:17; Tiago 1:17.

15. Momo lie ca sukililile okuti Yesu o tala ohali kuenda o fa?

15 Kefetikilo liunyamo 33 K.K., Yesu Kristu wa likapeleleko oku tala ohali yalua oco a fete ocisembi. Eye wa ecelela okuti omanu vo lundila loku u sombisa okuti, o kuete eko kuenje wa valeliwa kuti wekangiso. Anga hẽ ca sukilile muẽle okuti Yesu o talisiwa ohali yalua? Oco, momo eye wa sukilile oku lekisa okuti Satana wa kala ohembi. Ci sanjuisa ceci okuti, Suku ka ecelele okuti Herode o ponda Yesu osimbu a kala oñaña. (Mateo 2:13-18) Pole, eci Yesu a kula, wa ponduile oku pandikisa kayonjo a Satana loku kuata elomboloko lia suapo liovitangi via kongeliwamo. b Poku amamako oku kala ‘ukuesunga, wa pua eko, wa pua etondelo kuenda oku litepa la vakuakandu’ ndaño loku tatiwa lãvi, Yesu wa lekisa uvangi u komõhisa hawo wa litepa wokuti, Yehova o kuete muẽle afendeli vamamako lekolelo poku liyaka loloseteko. (Va Heveru 7:26) Ka tu komõha lolondaka Yesu a popia eci a kala oku panda kolofa viokuti: “Ca tẽlisiwa!” ka vi tu komõhisa.—Yoano 19:30.

Eye o Malusula Upange Waye Woku Yovola

16, 17. (a) Yesu wa malusula ndati upange waye woku yovola? (b) Momo lie ca sukilile okuti Yesu o “molẽha kovaso a Suku oco tu kuatisiwe?”

16 Yesu handi wa sukilile oku malusula upange waye woku yovola. Eci pa pita oloneke vitatu noke yolofa viaye, Yehova wo pindula kolofa. (Ovilinga 3:15; 10:40) Omo lielinga eli li komõhisa, Yehova ka sumũlũisile lika Omõlaye omo liupange waye wekolelo, pole, wa ecavo kokuaye epuluvi lioku malusula upange waye woku yovola Ndocitunda Cinene ca Suku. (Va Roma 1:4; 1 Va Korindo 15:3-8) Upostolo Paulu o lombolola okuti: “Eci Kristu eya ndocitunda cinene . . . , eye ka iñilile vocitumãlo ci kola losonde yolohombo kuenda yolonãle, te losonde yaye muẽle onjanja yimosi lika kuenda wa tu sangelako eyovo ka li pui. Momo Kristu ka iñilile vocitumãlo ci kola ca tungiwa lovaka okuti, okopia yimue yeci cocili, pole, wa iñila kilu okuti cilo o molẽha kovaso a Suku oco tu kuatisiwe.”—Va Heveru 9:11, 12, 24.

17 Kristu ka ponduile oku ambata osonde yaye kilu. (1 Va Korindo 15:50) Pole, eye wambata eci ca lombolokele osonde yaye okuti, esilivilo liocilumba comuenyo waye wa lipua. Noke wa eca ku Suku esilivilo liomuenyo waye ndocisembi coku yovola omanu vakuakandu. Anga hẽ Yehova wa tava ocilumba caco? Ocili okuti wa tava, eci ca limbukiwa ko Pendekoste yunyamo 33 K.K., eci olondonge vi soka 120 via kala ko Yerusalãi, va tambula espiritu sandu. (Ovilinga 2:1-4) Ndaño okuti ocina caco ca komõhisile, pole, ca kala ño ocina catete pokati kasumũlũho alua ocisembi ca laikele oku nena.

Asumũlũho Ocisembi

18, 19. (a) Ovimunga vipi vivali vi kuatisiwa locisembi ca Yesu? (b) Catiamẽla kuava va panga onepa ‘kowiñi wakahandangala,’ asumũlũho api va kasi oku tambula cilo kuenda kovaso yoloneke omo liocisembi?

18 Vukanda Paulu a sonehela Va Kolosai wa lombolola okuti, pocakati cocisembi ca Yesu, Suku wa sanjukila oku ecelela vali okuti omanu va kuata ukamba Laye. Paulu wa lombololavo okuti kuli ovimunga vivali viomanu via litepa vi kasi oku linalisa la Suku okuti, “ovina vio posi” levi “vio kovailu.” (Va Kolosai 1:19, 20; Va Efeso 1:10) Vocimunga catete, muli 144.000 Kakristão vana va tambula elavoko lioku vumba ndovitunda kilu loku viala Ongongo ndolosoma kumue la Yesu Kristu. (Esituluilo 5:9, 10; 7:4; 14:1-3) Ovo va ka talavaya kumue la Yesu, oco okuti omanu vakuepokolo va ka kuatisiwa calua locisembi vokuenda kuolukãi yanyamo.—1 Va Korindo 15:24-26; Esituluilo 20:6; 21:3, 4.

19 “Ovina vio posi,” vi lomboloka omanu va lavoka oku kuata omuenyo wa lipua Vocumbo Celau palo posi. Esituluilo 7:9-17, li tukula omanu vaco okuti, “owiñi wakahandangala,” una u ka puluka “kohali ya piãla.” Pole, ovo ka va sukila oku kevelela toke kotembo yaco oco va kuatisiwe locisembi. Ovo ‘va sukula ale ovowalo avo a lepa kuenda va a yelisa vosonde ya Kameme.’ Omo okuti ovo va lekisa ekolelo kocisembi, cilo muẽle va kasi oku tambula ale asumũlũho konepa yespiritu pocakati celiangiliyo liaco liocisola. Ndeci, va tendiwa okuti vakuesunga kuenda akamba va Suku! (Tiago 2:23) Omo lionima yocilumba ca Yesu, ovo va pondola oku ‘amela kocalo cohenda ya piãla lutõi woku vangula.’ (Va Heveru 4:14-16) Eci ovo va lueya, va tambula ongecelo yocili yakandu. (Va Efeso 1:7) Ndaño okuti ovo ka va lipuile, pole, va kuete owanji wutima wa yela. (Va Heveru 9:9; 10:22; 1 Petulu 3:21) Ovo ka va sukila oku kevelela kovaso yoloneke oco va kuate ukamba la Suku! (2 Va Korindo 5:19, 20) Vokuenda Kuohulukãi yanyamo, kamue kamue ovo va “ka yovuiwavo kupika wetimba li nyõleha,” kuenje va ka “kuata eyovo liulamba womãla va Suku.”—Va Roma 8:21.

20. Oku sokolola kocisembi, ci tu kuatisa ndati?

20 Tu ‘eca olopandu ku Suku omo okuti, pocakati ca Yesu Kristu’ wa angiliya ocisembi! (Va Roma 7:25) Ocisembi ci molẽha ndu okuti ocina cimue ca leluka, pole, ci tu komõhisa calua. (Va Roma 11:33) Nda tua sokolola lutate kocisembi, ci ka vetiya utima wetu kuenda tu ka kuata ukamba wa pama la Suku ukuesunga. Ndeci Ukualosamo, tu ka kuatavo asunga alua oku sivaya Yehova una “o sole esunga.”—Olosamo 33:5.

a Adama la Eva ka va ponduile oku kuatisiwa locisembi. Catiamẽla komanu vana va ponda kocipango, Ocihandeleko ca Mose ca lekisa onumbi yi kuãimo yokuti: “Ka citava oku tambula ocisembi coku yovola omuenyo womondi yi sesamẽla oku fa.” (Atendelo 35:31) Ocili okuti Adama la Eva va sesamẽlele oku fa omo lioku lueyela Suku ocipango kuenda va kũlĩhĩle ovina va kala oku linga. Lonjila eyi, va pumba elavoko liavo lioku kuata omuenyo ko pui.

b Yesu oco a fete ocisembi ca lisoka leci Adama a pumba, ca sukilile okuti ka fi eci a kasi omõla, pole, o fa eci a linga ukulu umue wa li pua. Ivaluka okuti Adama wa linga ekandu kocipango, momo wa kũlĩhĩle onima ya laikele oku tunda kovina a kala oku linga. omo liaco, oco a kale “Adama wa sulako” loku tuvika akandu, Yesu wa sukilile oku nõla lutate onjila ya sunguluka loku amamako oku pandikisa ku Yehova. (1 Va Korindo 15:45, 47) Epandi lia Yesu vokuenda kuomuenyo waye wosi, oku kongelamo olofa viaye, via linga ‘ndelinga limosi liesunga.’—Va Roma 5:18, 19.