Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 15

Yesu o ‘Tumbika Esunga Vongongo’

Yesu o ‘Tumbika Esunga Vongongo’

1, 2. Vepuluvi lipi Yesu a temẽle calua kuenda momo lie?

 OMANU vosi va ponduile oku mola ndomo Yesu a temẽle calua kuenda eye wa kuata esunga liwa lioku tema. Pamue kokuove ci tĩla oku u sokolola lonjila ndeyi momo eye wa kũlĩhĩwile okuti, omunu umue wonjuka calua. (Mateo 21:5) Ocili okuti, ndaño ndoco Yesu wamamako oku likandangiya lonjila ya lipua momo onyeño yaye yesunga. a Pole, nye ca kokisa Yesu ukuambembua oku tema calua? Ocina cimue cĩvi okuti, ekambo liesunga.

2 Yesu wa solele calua onembele yo Yerusalãi. Voluali luosi, onembele yaco oyo lika ya kala ocitumãlo ci kola ca tumbikiwilile oku fendela Isiaye wo kilu. Va Yudea vana va kala kovitumãlo vialua viocipãla, va enda oku linga ungende walua oco veye oku fendela vocitumãlo caco. Ndaño muẽle omanu Vakualofeka va sumbilile Suku, va enda oku iyavo loku kala kocitali conembele cina ca va sokiyiwile. Pole, eteke limue kefetikilo liupange waye woku kunda, Yesu eci a iñila vonembele wa mola ocina cimue co sumuisa calua. Ocitumãlo ca molẽhele ndocitanda okuti, cefendelo sio! Vonembele mueyukile omanu vakuaku landisa kuenda vakuakutolokala olombongo. Pole lipi lia kala ekambo liesunga? Komanu vaco, onembele ya Suku ya kala ocitumãlo cimue coku linga olomĩlu loku nyanelamo omanu vondando. Ndamupi?—Yoano 2:14.

3, 4. Ovina vipi viocipuluu via kala oku lingiwila vonjo ya Yehova kuenda nye Yesu a linga oco a maleko ocitangi caco?

3 Asongui vetavo va luvikiyile ocihandeleko cimue ca popele okuti, ku kala lika ocingangu cimosi copalata okuti oco va ponduile oku talavaya laco poku feta elisimu vonembele. Akombe va sukilile oku tolokala olombongo viavo oco va kuate ovingangu viaco. Kuenje, vakuakutolokala olombongo va kapale olomesa viavo vokati konembele loku pinga olombongo vialua poku tolokala. Vakuavo va enda oku landisa ovinyama vonembele va endavo oku nganyala olombongo vialua. Akombe vana va yonguile oku eca ovilumba, va ponduile oku landa ovinyama kukualomĩlu volupale ovo va seya, pole, olondingupange vionembele ka va tavaile ovilumba viaco momo va vi tendaile okuti ka vi silivila. Pole, va enda oku tava lika ovinyama via landiwa vonembele. Vakualomĩlu va enda oku landisa londando ya tĩla calua. b Ocituwa caco coku landisa, ka ca pisiwile lika. Pole, ca kala coku nyana!

4 Yesu ka ponduile oku ecelea ekambo liaco liesunga. Ocitumãlo caco ca kala onjo ya Isiaye! Eye wa linga osikote yukolo kuenje wa tundisa olongombe kuenda olomeme via kala vonembele. Noke wamẽla ku vakuakutolokala olombongo kuenje wa kupula olomesa viavo. Sokolola ovingangu vialua oku lolokaila posi yovawe a sielena! Lutõi wa handeleka ku vakualomĩlu hati: “Upi ovina evi palo!” (Yoano 2:15, 16) Ci molẽha okuti, lomue wa tẽla oku tutuiya omunu waco ukuotõi.

“Upi ovina evi palo!”

Yesu wa Kala Nda Isiaye

5-7. (a) Yesu osimbukeyile palo posi, ekalo liaye lio kuatisa ndati oku lekisa eunga kuenda ongangu yaye yi tu longisa nye? (b) Nye Yesu a linga oco a liyake lekambo liesunga Satana a siata oku koka kuenda nye a ka linga kovaso yoloneke?

5 Ocili okuti, noke yotembo yimue vakualomĩlu va tiuka vali. Noke lianyamo atatu, Yesu wa lipita lekambo liesunga limuamue kuenje onjanja eyi wa tukula olondaka via Yehova via pisa vana va lingisa onjo Yaye “ocilala covimunu.” (Yeremiya 7:11; Mateo 21:13) Eci a mola omanu va kala oku nyanela vondando kuenda ndomo onembele ya Suku ya vĩhisiwa, Yesu wa liyeva ndeci Isiaye. Eci ka ci komõhisa! Vokuenda kuolohuluwa vianyamo kilu, Yesu wa longisiwa la Isiaye. Omo liaco, wa lilongisa lutate eci ci lomboloka esunga lia Yehova. Nda tu yongola oku kuata elomboloko liwa liocituwa cesunga lia Yehova, ka kuli eci ca velapo okuti oku sokolola kongangu ya Yesu Kristu ci sule.—Yoano 14:9, 10.

6 Eci Satana a lundila Ululiki okuti ohembi loku votola atatahãi atiamẽla Kuviali Waye wesunga, Omõla wongunga wa Yehova opo a kala. Ocili okuti, alundi amue ka a sungulukile! Omõla wa yevavo eci Satana a lundila okuti ka kuli omunu umue wa ponduile oku vumba Yehova lutima wosi omo liocisola cocili. Alundi aco wuhembi, a sumuisa calua Omõla. Eci a limbuka okuti wa laikele oku panga onepa koku potolola ovitangi viaco, ocili okuti co sanjuisa calua! (2 Va Korindo 1:19-20) Wa laikele oku ci linga ndati?

7 Ndomo tua lilongisa vocipama 14, Yesu Kristu wa eca etambululo lia suapo kalundi a Satana atiamẽla kafendeli va Yehova. Yesu wa tumbika ociseveto coku yelisa onduko yi kola ya Yehova Suku kalundi osi—oku kongelamo onjila Yaye ya lipua yoku viala nda ya sungulukile ale sio. Ndusongui wa Velapo wa Yehova, Yesu o ka tumbika esunga lia Suku voluali luosi. (Ovilinga 5:31) Onjila ndomo ambatele omuenyo waye palo posi, ya lekisa okuti wa setukula esunga lia Suku. Catiamẽla kokuaye, Yehova wa popia hati: “Ndi ka kapa espiritu liange vokuaye kuenda o ka lekisa kolofeka eci ci lomboloka esunga.” (Mateo 12:18) Yesu wa tẽlisa ndati olondaka evi?

Yesu o Lombolola “Eci Esunga li Lomboloka”

8-10. (a) Oviholo viasongui vetavo lia va Yudea via vetiyile ndati oku sepula vana ka va kalele va Yudea kuenda akãi? (b) Ovihandeleko via tumbikiwa lomanu via lingisile ndati okuti ocihandeleko Cesambata lia Yehova ci kala ocilemo?

8 Yesu wa solole Ovihandeleko via Yehova loku vi kapako komuenyo waye. Pole, asongui vetavo vo koloneke viaye va pengasaile Ocihandeleko kuenda ka va ci kapeleko. Yesu wa va sapuila hati: “Ene avakuavisonehua la va Fariseo, ngongo yene, wakuambambe! . . . Ka wa sumbili ovina via velapo Viocihandeleko, ndeci esunga, ohenda kuenda ekolelo.” (Mateo 23:23) Ocili okuti, alongisi vaco Vocihandeleko ca Suku, ka va kaile oku lombolola “eci esunga li lomboloka.” Pole, va pengasaile esunga lia Suku. Ndamupi? Kũlĩhĩsa ovolandu amue.

9 Yehova wa handelekele okuti omanu Vaye va litepa la vakualofeka va lisunguile lavo. (1 Olosoma 11:1, 2) Pole, asongui vamue vetavo va enda oku vetiya omanu oku sepula vana okuti ka va kalele va Yudea. Velivulu Míxena mua kongelele ocihandeleko cokuti: “Ka citava oku sia ovinyama viove kolonjo vina okuti omanu vaco ka va kaile va Yudea momo, ovo va pondola oku lipekela lovinyama viove.” Ocituwa eci colonepele ca lisanduila ku vana okuti ka va kaile va Yudea, ca kala ekambo liesunga kuenda ca litepele calua Locihandeleko ca Mose. (Ovisila 19:34) Ovihandeleko vikuavo via sovuiwa lomanu, ka via velisilepo akãi. Ndeci ovihandeleko viaco via popele okuti ukãi wa sukilile oku endela konyima yulume waye okuti konele yaye sio. Ka ca tavele okuti alume va sapela lakãi powiñi ndaño muẽle ukãi waye muẽle. Uvangi weciwa lakãi kuenda apika, ka wa endaile oku taviwa kombonge. Kua kalavo ohutililo yimue alume va enda oku linga oco va pandule Suku omo okuti ka va citiwile akãi.

10 Asongui vetavo va enda oku tumbika ovihandeleko vialua okuti ca tĩlile calua oku limbuka ovina Suku a yonguile oku popia. Ndeci, Ocihandeleko Cesambata, ca pisile lika oku linga upange veteke liaco oco okuti, li kala lika lioku fendela loku sokolola kovina viespiritu kuenda oku puyuka. Pole, va Fariseo va tĩlisa calua ocihandeleko caco okuti ka ca lelukile komanu oku ci kapako. Ovo va nõlapo oku tumbika ovina vi lomboloka ondaka “upange.” Va tendele 39 kovina ndovopange ndeci, oku ungula kuenda oku yeva. Ovihandeleko viaco vikuavo via enda oku lingisa okuti ci tĩla calua omanu oku kũlĩha ovina va ponduile levi ka va ponduile oku linga Vocasapalo. Nda omunu wa ponda osuyu Kesambata, ca ponduile hẽ oku tendiwa ndoku yeva? Poku pita vepia limue nda wa tukũla epunga limue liolomema oco o lie ci lomboloka hẽ okuti wongula? Nda ove wa sakula ombei yimue, wa kala hẽ oku talavaya? Kua kala olonumbi via tĩla calua viatiamẽla kapulilo a lingiwa ndeti.

11, 12. Yesu wa lekisa ndati okuti oviholo via va Fariseo ka via sungulukile?

11 Vekalo lia soka ndeli, Yesu wa kuatisa ndati omanu oku kũlĩha eci esunga li lomboloka? Oku longisa kuaye kuenda ekalo liomuenyo waye, wa kuata utõi woku pisa asongui vetavo. Tete kũlĩhĩsa amue pokati kalongiso aye. Eye loku teta onimbu, wa pisa ovihandeleko vialua via luvikiyiwile lomanu vaco poku popia hati: “Ondaka ya Suku wa yi lingisi okuti ka yi kuata esilivilo omo lioviholo wa tumbiki.”—Marko 7:13.

12 Omo okuti va Fariseo ka va kuatele elomboloko liwa liocihandeleko catiamẽla Kesambata, Yesu wa va longisa lutõi wocili eci ocihandeleko caco ci lombolokoka. Eye wa lombolola okuti Mesiya eye “Ñala Yesambata” Kuenje wa ponduile oku sakula keteke liaco. (Mateo 12:8) Oco ci lomboloke ciwa, eye wa sakula olombei kovaso yomanu Vesambata. (Luka 6:7-10) Oku sakula kuaco, kua kala ocindekaise covina eye a ka linga palo posi vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali waye. Ohulukãi yaco yanyamo, yi ka kala Esambata liotembo ka yi pui, lina okuti omanu vosi vakuekolelo va ka puyuka kekavo liocilemo cekandu kuenda colofa.

13. Ocihandeleko cipi ca tumbikiwa okuti ceyilila omo liupange woku kunda wa Yesu palo posi kuenda ca litepa ndati leci ca Mose?

13 Yesu wa lombololavo eci esunga li lomboloka pocakati cocihandeleko cokaliye, ale “ocihandeleko ca Kristu,” cina ca tumbikiwa noke lioku malusula upange waye woku kunda palo posi. (Va Galatia 6:2) Ocihandeleko eci cokaliye, ca litepa leci ca Mose. Oco ka ca sevetiwile kovihandeleko vialua via sonehiwa, pole, ca sevetiwa kolonumbi. Pole, mua kongelelevo ovihandeleko vimue vi teta onimbu. Yesu wa tukula cimue pokati kavio okuti “ocihandeleko cokaliye.” Yesu wa longisa olondonge viaye oku lisola pokati ndeci eye a va solele. (Yoano 13:34, 35) Ocisola ca sukilile oku kala ondimbukiso ku vosi va pokola ‘kocihandeleko ca Kristu.’

Ongangu Yiwa Yesunga

14, 15. Yesu wa lekisa ndati okuti wa kũlĩhĩle ongave yomoko yaye kuenda momo lie ci tu kavuluisila?

14 Yesu ka longisile lika ocisola. Eye wa kapeleko “ocihandeleko ca Kristu.” Oco ca pangele onepa kekalo liomuenyo waye weteke leteke. Kũlĩhĩsa olonjila vitatu okuti ongangu ya Yesu ya lekisa eci ci lomboloka esunga.

15 Catete, Yesu wa kuatele utate walua oco ka ka linge lacimue okuti cekambo liesunga. Citava okuti, wa muile ale omanu vamue okuti, olonjanja vialua va lekisa ekambo liesunga omo liepela kuenda va linga ovina ka va kuete omoko yoku vi linga. Yesu ka kuatele ocitangi caco. Vepuluvi limue, ulume umue wamela kokuaye loku popia hati: “Olongisi, sapuila manjange oco tu litepele ocipiñalo.” Lipi lia kala etambululo lia Yesu? Wo tambulula ndoco: “Olume, helie wa ndi nõla oco ndi linge onganji ale onepisi pokati kene?” (Luka 12:13, 14) Eci ci tu longisa nye catiamẽla kokuaye? Yesu wa loñolohele calua, wa kuatele olondunge kuenda omoko Suku a ecele kokuaye, ya velelepo yomanu vosi vo kilu lieve; ndaño ndoco, eye wa yuvula oku litenga vocitangi caco momo ka tambuile omoko yatiamẽla koku tetulula ocitangi eci. Konepa eyi, olonjanja viosi Yesu wa lekisa umbombe ndaño muẽle vokuenda kuolohuluwa vianyamo osimbu keyile palo posi. (Yuda 9) Cimue pokati kocituwa ca Yesu, ceci okuti eye lumbombe walua wa kolelele okuti ovina viosi Yehova a nõlapo oku linga viesunga.

16, 17. (a) Yesu wa lekisa ndati esunga poku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku? (b) Yesu wa lekisa ndati esunga kuenda ohenda?

16 Cavali, Yesu wa lekisa esunga konjila ndomo a kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. Eye lalimue eteke a lekisile olonepele poku kunda. Pole, eye wa likolisilako calua oku kundila omanu vosi ci kaile olohuasi ale olohukũi. Eye wa litepele la va Fariseo va enda oku sepula olohukũi vana ka va lilongisile poku va tukula londuko yesepo hati, ʽam-ha·ʼaʹrets ale, “omanu vokovaimbo”. Yesu lutõi wa pengulula ekambo liaco liesunga. Poku longisa olondaka viwa Viusoma komanu—ale poku lia lavo, poku va sakula kuenda oku va pindula Yesu wa teyuila esunga lia Suku momo Eye o yongola okuti “omanu vosi va popeliwa.” c1 Timoteo 2:4.

17 Catatu, esunga lia Yesu lia kuatele elitokeko lohenda. Eye wa likolisilileko oku kuatisa vakuakandu. (Mateo 9:11-13) Wa enda oku teyuila lonjanga yalua vana ka va kuate u o va teyuila. Ndeci Yesu ka tavele kocisimĩlo casongui vatavo va enda oku longisa omanu okuti ka citava oku kolela ku Vakualofeka. Eye lohenda wa kuatisa kuenda wa longisa ovingendeleyi ndaño okuti ocimãho caye ca velapo ca kala oku kundila va Yudea. Eye wa tava oku sakula locikomo ukuenje wa kesongo kesualali lio ko Roma poku popia hati: “Vo Isareli sia sangelemo omunu o kuete ekolelo lialua ndeli.”—Mateo 8:5-13.

18, 19. (a) Lonjila yipi Yesu a lekisa esumbilo kakãi? (b) Ongangu ya Yesu yi tu kuatisa ndati oku kuata elomboloko lielitokeko li kasi pokati kutõi kuenda esunga?

18 Cimuamue haico okuti, Yesu ka teyuilile ovisimĩlo vaño via siatele viatiamẽla kakãi. Eye lutõi walua wa linga eci ca sunguluka. Akãi vo ko Samaria va tendiwile okuti va vĩha calua ndeci Vakualofeka. Pole, Yesu ka sumile oku kundila olondaka viwa kukãi umue u Samaria ocipepi locisimo co Sukare. Ocili okuti kukãi waco Yesu wa lisitulula onjanja yatete okuti, eye Mesiya wa likuminyiwa. (Yoano 4:6, 25, 26) Va Fariseo va enda oku popia okuti ka citava okuti akãi va longisiwa Ovihandeleko via Suku, pole, Yesu wa pita otembo yalua poku likolisilako oku va longisa. (Luka 10:38-42) Ndaño okuti oviholo via tendaile okuti ka citava oku kolela kuvangi weciwa lakãi, Yesu wa eca kakãi valua esumũlũho lioku kala omanu vatete oku u mola noke liepinduko liaye. Eye handi wa va tuma oco va ka sapuileko olondonge viaye catiamẽla kocina caco ci kuete esilivilo lialua!—Mateo 28:1-10.

19 Ocili okuti Yesu wa lomboluila olofeka eci esunga li lomboloka. Olonjanja vialua, eye wa enda oku ci linga ndaño okuti wa kala kohele. Ongangu yaye yi tu kuatisa oku kuata elomboloko liokuti, oku teyuila esunga liocili ci sukila utõi. Eli olio esunga lieci Embimbiliya li tukuila Yesu hati: “Ohosi yocikoti ca Yuda.” (Esituluilo 5:5) Ivaluka okuti ohosi ondimbukiso yutõi wesunga. Ndopo Yesu o ka linga ovina vialua viesunga. Eye o ka tumbika “esunga . . . vongongo” lonjila ya suapo.—Isaya 42:4.

Soma Mesiya o ‘Tumbika Esunga Vongongo’

20, 21. Koloneke vilo Soma Mesiya wa siata oku tumbika ndati esunga kolonepa viosi violuali kuenda vekongelo Liakristão?

20 Tunde eci Mesiya a linga Osoma kunyamo 1914, wa siata oku talavaya oco a tumbike esunga kilu lieve. Ndamupi? Eye wa siata oku eca olonumbi oco ocitumasuku ci sangiwa ku Mateo 24:14 ci tẽlisiwe. Olondonge via Yesu palo posi via siata oku longisa omanu kolofeka viosi ocili catiamẽla Kusoma wa Yehova. Ndeci Yesu a linga, ovo va yuvula ocame poku kundila omanu vosi ndeci, amalẽhe, vana va kuka, olohuasi, olohukũi, akãi kuenda alume oco va kuate epuluvi lioku kũlĩha Yehova, Suku yesunga.

21 Yesu o kasivo oku tumbika esunga vekongelo Liakristão, muna okuti eye Utue. Ndomo ocitumasuku ca popele, eye wa sokiya “alume ndolombanjaile” okuti Akristão akulu vekongelo vakuekolelo vana va songuila ekongelo. (Va Efeso 4:8-12) Ku Yesu vosi vekongelo va kuete esilivilo lialua. Yesu o yongola okuti, akulu vekongelo va kuama ongangu yaye poku tata vosi lesunga cikaile okuti olohuasi ale olohukũi.

22. Yehova o liyeva ndati catiamẽla kekambo liesunga lia siata voluali kuenda wa nõla Omõlaye oco a linge nye?

22 Ndopo Yesu o ka tumbika esunga voluali luosi. Voluali lulo luovitukiko, ekambo liesunga lia siata oku livokiya calua kolonepa viosi. Omõla lomõla okuti o fa lonjala, eko liaco li tunda kuyaki lekambo liesunga ka li eceliwa, ca piãla enene eci tu sokolola kolombongo kuenda kotembo yi pesiwa koku panga ovota ovoyaki ale koku tẽlisa olonjongole via vana va litumbika kayele. Olohuluwa viomanu via siata oku fa unyamo lunyamo omo liovitangi vina okuti nda ca tava oku vi tateka. Ovina viosi evi kuenda vikuavo viekambo liesunga, via siata oku wengula onyeño ya Yehova. Eye wa nõla Omõlaye oco a linge uyaki umue wesunga lolondingaĩvi violuali lulo oco a maleko ekambo liosi liesunga otembo ka yi pui.—Esituluilo 16:14, 16; 19:11-15.

23. Noke lio Harmagedo, Kristu o ka tumbika ndati esunga otembo ka yi pui?

23 Pole, esunga lia Yehova li kisika ovina vialua okuti oku kundula lika olondingaĩvi ci sule. Eye wa nõlavo Omõlaye oco a viale ‘Ndombiali Yombembua.’ Noke liuyaki wo Harmagedo, uviali wa Yesu u ka tumbika ombembua voluali luosi kuenda eye o ka viala ‘lesunga.’ (Isaya 9:6, 7) Yesu o ka sanjukila oku nyõla ekambo liosi liesunga li koka evalo kuenda ohali voluali. Olonjanja viosi, eye o ka teyuila lekolelo esunga lia lipua lia Yehova. Omo liaco, ci kuete esilivilo lialua oku likolisilako cilo oku setukula esunga lia Yehova. Tu kũlĩhĩsi ndomo tu pondola oku ci linga.

a Eci Yesu a lekisa onyeño lesunga, wa setukula Yehova, una “wa lipongiyila oku lekisa onyeño yaye” kevĩho liosi. (Nahumi 1:2) Ndeci, noke yoku sapuila omanu vaye vakuesino okuti onjo yaye va yi pongolola “ocilala covimunu,” Yehova wamisako hati: “Tali! Onyeño yange yalua kuenda oku tema kuange, vi ka wengukila kocitumãlo eci.”—Yeremiya 7:11, 20.

b Elivulu li tukuiwa okuti Míxena lia lombolola okuti noke lianyamo amue, omanu veya oku linga ombuanja omo liondando va enda oku landisa layo olopomba vonembele. Lonjanga yalua ondando yaco ya tepuluka eci ci soka 99 kolopulusendu! Helie wa enda oku nganyala onepa yalua yolombongo via tundaile komĩlu yaco? Vakuovolandu va lekisa okuti, ovitanda vio vonembele via tiamẽlele kepata Liocitunda Cinene Anasi, kuenje eci ca ecelela okuti epata liaco li kuata ovokuasi alua.—Yoano 18:13.

c Va Fariseo va tendele ambombe vana ka va kũlĩhĩle Ocihandeleko ndomanu va “siñaliwa.” (Yoano 7:49) Ovo va enda oku popia okuti ka citava oku longisa omanu vaco, oku landisa kumue lavo, oku lia lavo ale oku likutilila kumue lavo. Oku ecelela omõla ufeko oku kuela la umue pokati komanu vaco, ca tendiwile ndocina cimue ca vĩha calua okuti hĩse oku eca omõlaco kovinyama viovusenge. Va popaile okuti omanu vaco ka va sukilile oku kevelela oku pinduiwa.