Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 15

Jesus “Sets Justice in the Earth”

Jesus “Sets Justice in the Earth”

1, 2. Otembo yipi Yesu a temẽle kuenda momo lie?

 YESU eci a temẽle wa kala lesunga liwa. Ove pamue cu ku tĩlila calua oku sokolola esunga liaco, momo eye wa kũlĩhĩwile okuti omunu umue wonjuka. (Mateo 21:⁠5) Eye wa enda oku likandangiya calua momo onyeño yaye ya kala yesunga. a Oco hẽ, nye ca kokisa omunu u ndeti ukuambembua oku tema? Ocina cimue ka ca sungulukile okuti ci kutisa osõi.

2 Yesu kutima waye, wa solaile calua onembele ya kala ko Yerusalãi. Voluali luosi, onembele yaco oyo lika ya kala ocitumãlo ci kola ca tumbikiwile oku fendelelamo Isiaye wokilu. Va Yudea vana va tundaile kolofeka vialua, va endaenda ungende walua oco vaka fendele kocitumãlo caco. Ndaño muẽle omanu vakualofeka va sumbile Suku veyailevo kuenda va iñilaile vocitali conembele cina ca va sokiyiwilile. Kefetikilo liupange waye woku kunda, onjanja yimue eci Yesu a iñila vonembele wa muĩlamo ocina cimue ka ca sungulukile. Onembele ya mõlehele ndocitanda okuti hacitumãloko vali cefendelo! Vonembele mueyukile to omanu vakuaku landisa kuenda vakuaku tolokalisa olombongo. Ocina hẽ cipi ka ca sungulukile? Komanu ava ndeti onembele ya Suku ya kala ocitumãlo cimue coku linga omĩlu kuenda oku nyanela omanu vondando. Oco hẽ ndamupi? ​—⁠Yoano 2:⁠14.

3, 4. Umunu upi wa lingiwila vonjo ya Yehova, kuenda nye Yesu a linga oco a mãleko ocituwa caco?

3 Asongui vetavo va kapele ocihandeleko cokuti ku kala lika ocingangu copalata yimosi ci tava oku feta laco elisimu lionembele. Omo liaco, akombe va sukilile oku tolokala olombongo viavo oco va kuate ocingangu cina ca sukiliwile koku feta elisimu. Kuenje, omanu vakuaku tolokalisa olombongo viaco va kapaile olomesa viavo vokati konembele, loku tana ondando yelisimu ka liafetiwile. Omĩlu ya ecaile vali olombongo, vioku landisa ovinyama. Akombe vana va yongowaile oku eca ovilumba, ca tavaile oku landa ovinyama komunu wosi ukuamĩlu volupale, pole vakuopange wonembele ka va tavaile ovilumba viaco momo va endaenda loku vi tenda okuti ka vi silivila. Pole, ovinyama via landawaile vonembele ovio lika via tavawaile. Lonjila ndoyo, omanu poku landisa va seyaile ondando yimue ya tĩla.  b Ocituwa caco eci comĩlu ka ca kaile lika cimue cĩvi, pole ca kala muele ocituwa cimue coku nyanela vondando!

“Ovina evi, tundi lavio!”

4 Yesu ka ecelele elinga liaco ka lia sungulukile. Ocitumãlo caco oco ca kala onjo ya Isiaye! Eye wa linga osikote yukolo kuenje wa tundisa olongombe lolomeme via kala vonembele. Noke eye wamẽla komanu vakuaku tolokalisa olombongo kuenje wa leñula olomesa viavo. Sokolola ovingangu viaco violombongo oku lolokaila posi! Lolukandi eye wa popia lomanu vakuaku landisa hati: “Ovina evi, tundi lavio!” (Yoano 2:​15, 16) Ndomo ci molẽha, lomue omunu wa tẽla oku tutuiya omunu waco ukuotõi.

“Omõla la Isia va Kuete Ocituwa Cimuamue”

5-7. (a) Ndamupi ekalo lia Yesu osimbu handi keyile palo posi lio kuatisa kolondunge viaye viesunga? Nye tu lilongisila kongangu yaye? (b) Ndamupi Kristu a teyuila ocituwa ka ca sungulukile catiamẽla kuviali wa Yehova kuenda onduko yaye?

5 Ocili okuti noke yotembo yimue omanu vakuaku landisa va tiuka vali. Eci pa pita ci soka anyamo atatu, Yesu poku mõla ocituwa cimuamue ca lisoka leci ka ca sungulukile, onjanja eyi wa tukula olondaka via Yehova vioku pisa vana va lingisa onjo Yaye oku kala ‘ocilala covingumba.’ (Mateo 21:13; Yeremiya 7:11) Oco, eci Yesu a mõla umunu womanu vaco vakuaku landisa kuenda ndomo va vihĩsa onembele ya Suku, Yesu co vala muẽle kutima ndeci Isiaye co valavo. Eci ka ci komohĩsa! Volohuluwa vianyamo ka va tendiwa, Yesu wa longisiwa la Isiaye wokilu. Omo liaco, eye wa kuata olondunge vieci cesunga ndevi via Yehova. Eye wa tẽlisa vokuaye muẽle olusapo lua popia hati: “Omõla la Isia va kuete ocituwa cimuamue.” Ndoco, nda tu yongola oku kuata elomboloko liwa liocituwa cesunga lia Yehova, etu tu sukila lika oku sokolola kongangu ya Yesu Kristu. ​—⁠Yoano 14:​9, 10.

6 Omõla wa Yehova wongunga wa kalapo eci Satana a vangula etonãi, poku tukula Yehova Suku okuti ohembi kuenda oku katula ocitangi catiamẽla Kuviali Waye wa sunguluka. Helundikuolio! Yesu wa yevavo eci Satana a lipanda poku popia okuti lomue omunu oka vumba Yehova lutima wocili omo liocisola. Alundi aco uhembi, ocili okuti a valula utima Womõla ukuesunga. Hesanjukuolio eye a kala lalio lilongisa okuti eye o pondola oku linga onepa koku potolola ovitangi viaco evi! (2 Va Korindo 1:​19-20) Eye nda wa ci linga hẽ ndamupi?

7 Ndomo tua lilongisa vocipama 14, Yesu Kristu wa eca etambululo liasuapo koku lipanda kua Satana kuatiamẽla kesunguluko liomanu va Yehova. Poku ci linga, Yesu wa tumbika ongangu ya sulako yoku teyuila Uviali wa velapo wa Yehova kuenda oku kemãlisa onduko Yaye. Ndomunu Yehova a Velisapo, Yesu oka tumbika esunga lia Suku voluali luosi. (Ovilinga 5:31) Vokuenda kuomuenyo waye palo posi, Yesu wa molehĩsa esunga lia Suku. Kuenje catiamẽla kokuaye, Yehova wa popia okuti: “Ndu wiha Espiritu liange. Eye o sapuila vakualofeka okuti kuli ekanga liesunga.” (Mateo 12:18) Ndamupi Yesu a tẽlisa olondaka evi?

Yesu o Lombolola Eci “Esunga li Lomboloka”

8-10. (a) Ndamupi oviholo viasongui vetavo va Yudea via sepula omanu ha va Yudeako kuenda akãi? (b) Ndamupi ovihandeleko viomanu via lingisa okuti ocihandeleko Cesambata lia Yehova ci kala ocilemo cimue ca tĩla?

8 Yesu wa solaile ovihandeleko via Yehova kuenda wa vi kapeleko komuenyo waye. Pole asongui vatavo vo koloneke viaye va pengasaile ocihandeleko kuenda ka va ci kapaileko komuenyo wavo. Yesu wa va sapuila hati: “Ene a vakuavisonehua lene a va Fariseo, wakuambambe, ngongo yene!. . . vu lomboka ovina via velapo viovihandeleko, ndeci esunga vekanga lohenda, kuenda ekolelo.” (Mateo 23:23) Ocili okuti, alongisi vaco vocihandeleko ca Suku, ka va lombolowaile ciwa “eci esunga li lomboloka.” Pole, ovo va pengasaile esunga lia Suku. Ndamupi? Kũlĩhĩsa ovolandu amue.

9 Yehova wa handelekele omanu vaye oco va litepe lomanu vana vakualofeka va lisunguile lavo. (1 Olosoma 11:​1, 2) Pole, asongui vamue vatavo va vetayaile omanu oku sepula vosi vana okuti ha va Yudeako. Toke muẽle elivulu li tukuiwa hati, Míxena lia kongelelemo ocihandeleko cokuti: “Ka ci tava okusia ovinyama viafukiwa povitumãlo viomanu vakualofeka, omo lioku yuvula oku lipekela lovinyama.” Ocisimĩlo cĩvi va kala laco lomanu vana ha va Yudeako ka ca kale cesunga kuenda ca litepele calua locihandeleko ca Mose. (Ovisila 19:34) Ovihandeleko vikuavo via tumbikiwile lomanu, ka via velisilepo akãi. Ovihandeleko viomanu via popawaile lomẽla via lungula okuti ukãi ci tava lika oku kuama konyima yulume waye, pole konẽle yaye hakoko. Ulume wa lunguiwile okuti ka ci tava oku vangula lukãi umue pokati kowiñi, ndaño muẽle ukãi waye muẽle. Ndeci ca kala konepa yapika, haicovo okuti akãi ka va eceliwile oku eca uvangi umue vekanga. Handi vali kuakalavo ocituwa cohutililo yimue yalume oku eca olopandu ku Suku omo liokuti ovo ka va citiwile akãi.

10 Asongui vetavo va enda oku totomisa Ocihandeleko ca Suku omo liovihandeleko viavo vioku luvikiya. Eci catiamẽla kocihandeleko Cesambata, ka ca tavawaile ocili oku talavaya veteke liaco eli, omo okuti eteke eli lia kala eteke limue liefendelo, liekavuluko kespiritu hailio liepuyuko. Pole, va Fariseo va pongoluisa ocihandeleko caco ndocilemo. Ovo va nõlapo oku kũlĩhĩsa eci ci lomboloka “upange.” Va nõlele 39 kovopange a litepa ndeci okungula loku yeva ovinyama. Kuenje omo liolonumbi viaco, kua votola apulilo amue. Nda okuti omunu wa ponda onambue Kesambata, ci lomboloka hẽ okuti wa yeva? Nda eye vungende wa pita vepia kuenje wongula olomema oco a lie, ci lomboloka hẽ okuti eye wa kala loku talavaya? Nda eye wa sakula omunu ovela, ci lomboloka hẽ okuti wa kala loku talavaya? Kua kala olonumbi via tĩla vioku potolola apulilo a ndeti.

11, 12. Ndamupi Yesu a lekisa episo liaye koviholo via va Fariseo ka vi sangiwa Vembimbiliya?

11 Konepa yaco ndamupi Yesu nda a kuatisa omanu oku kũlĩha “eci esunga li lomboloka?” Koku longisa kuaye kuenda kekalo liaye liomuenyo, eye wa kuata utõi woku pisa asongui vetavo. Catete kũlĩhĩsa amue alongiso aye. Eye loku teta onimbu, wa pisa ovihandeleko viavo, poku popia hati: “Ovihõlo viene vi enda kovitumbulukila ovio vi nyõla ondaka ya Suku.”​—⁠Marko 7:⁠13.

12 Yesu wa longisa lutõi wocili okuti va Fariseo va lueya eci catiamẽla kocihandeleko Cesambata, omo okuti ovo ka va kuatele elomboloko liwa liocihandeleko caco. Eye wa lombolola okuti Mesiya eye “Cime cesambata.” Kuenje, eye ci tava okuti nda o sakula omanu keteke liaco eli Liesambata. (Mateo 12:⁠8) Poku ci lombolola eye wa linga asakulo a komohĩsa keteke Liesambata. (Luka 6:​7-10) Asakulo aco a lingiwa, a lekisa eci eye aka linga kilu lieve vokuenda Kuohũlũkãi Yanyamo Yuviali waye. Ohulukãi yaco yanyamo, yika kala eteke Liesambata lienda ño hũ, otembo yimue okuti omanu vosi vakuekolelo vaka puyuka kekavo liocilemo cekandu lolofa cina va kasi laco vokuenda kuovita vianyamo.

13. Ocihandeleko cipi ceya oku kalapo okuti oco ca lekisa esilivilo liupange wa Kristu kulo kilu lieve? Ndamupi ocihandeleko caco ca litepele calua locihandeleko catete?

13 Yesu layevo wa lombolola ciwa “eci esunga li lomboloka” vocihandeleko cokaliye, okuti “ocihandeleko ca Kristu,” cina ca tumbikiwa noke eci eye a mãlusula upange waye kulo kilu lieve. (Va Galatia 6:⁠2) Eci ca litepa calua Locihandeleko catete ca Mose, omo okuti ocihandeleko cokaliye ka ca kunamẽlele kovihandeleko vimue via sonehiwa, pole ca kunamẽla kolonumbi. Volonumbi viaco evi mua kongelelevo ovihandeleko vimue viteta onimbu. Ovihandeleko vimue Yesu wa vi tukula okuti “ocihandeleko cokaliye.” Yesu wa longisa olondonge viaye oku lisola pokati ndeci eye a va solele. (Yoano 13:​34, 35) Ocisola oco ca sukilile oku kala ondimbukiso komanu vosi va litumbikile “kocihandeleko ca Kristu.”

Ongangu Yimue Yiwa Yesunga

14, 15. Ndamupi Yesu a lekisa okuti eye wa kũlĩhĩle ongave yomoko a tambula? Kuenda momo lie eci ci tu lembelekela?

14 Yesu wa linga vali calua okuti hakulongisako ño lika ocisola. Eye wa kapeleko “ocihandeleko ca Kristu.” Ocihandeleko caco ca kala onepa yocituwa vomuenyo waye weteke leteke. Kũlĩhĩsa olonjila vitatu viongangu ya Yesu vi lekisa ciwa “eci esunga li lomboloka.”

15 Catete, Yesu wa yuvula oku linga ocina cimue ka ca sungulukile. Pamue ove wa muĩle ale ovina vialua ka via sungulukile vi lingiwa lomanu ka va lipuile vakuamanya okuti ka va sumbila ongave yomoko va kuete. Yesu ka la linga ocina ca soka ndoco. Eteke limue, ulume umue wa amẽla ku Yesu loku popia hati: “Olongisi, va popie la huvange okuti o nepelako kocipiñalo”. Nye Yesu o tambulula? “Puãi Yesu wo kumbulula hati, Amunu, helie wo nukuili onganji pamue onepisi?” (Luka 12:​13, 14) Eci hẽ ka ca kũlĩhĩwile? Olondunge via Yesu, oku tẽla oku tepisa kuaye ovina kuenda omoko Suku o wĩha via velelepo vali calua olondunge viomunu waño palo posi. Ndaño muẽle ndoco, eye wa yuvula oku likapa vocitangi caco eci, omo okuti eye ka ihĩwile omoko yoku ci linga Konepa eyi olonjanja viosi Yesu wa kala umue wombokele, ndaño muẽle vokuenda kuolohuluwa vianyamo osimbu handi keyile palo posi ndomunu ukuetimba liositu. (Yuda 9) Eci ci lekisa okuti Yesu leliketiso liocili wa kolela, kovina viosi Yehova a nõlapo okuti ovio viesunga.

16, 17. (a) Ndamupi Yesu a lekisa esunga poku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku? (b) Ndamupi Yesu ka lekisile lika esunga pole wa lekisavo ohenda?

16 Cavali, Yesu wa lekisa esunga kocituwa caye coku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. Eye ka kalele ukualonepele. Pole, eye wa likolisilileko oku kundila omanu vakuavisoko viosi, cikale olohuasi cikale olohũkui. Eci cimue ca litepa leci va Fariseo va lingaile omo okuti ovo va enda loku sepula olohũkui, loku va tukula ʽam-ha·ʼaʹrets, okuti (“omanu va siñaliwa.”) Yesu lutõi walua wa sepula ovina ka via sungulukile. Eci eye a longasaile olondaka viwa Viusoma komanu, ale ceci a lia lomanu, eci a va ĩha okulia, eci eye a sakula loku pindula omanu kolofa, eye wa teyuila esunga lia Suku omo a yongola okuti “omanu vosi va popeliwa.” c​—⁠1 Timoteo 2:⁠4.

17 Catatu, ceci okuti ocituwa cesunga lia Yesu ca litokeka calua lohenda. Eye wa likolisilileko oku kuatisa omanu vakuakandu. (Mateo 9:​11-13) Eye, wa kuatisa omanu vana ka va kuatele eteyuilo. Yesu ka lingaile ndeci asongui vatavo va lingaile, okuti ka va kuatelele ekolelo omanu Vakualofeka. Eye lohenda yalua wa longisa omanu vakualofeka, ndaño okuti ocikele caye catete ca kala coku longisa va Yudea. Eye locikomo wa tava oku sakula ukuenje wa kesongo liasualali vo ko Roma, loku popia hati: “Ndaño ku va Isareli sia sangele ekolelo ndeli.”​—⁠Mateo 8:​5-13.

18, 19. (a) Lonjila yipi Yesu a velisilepo esumbilo akãi va sesamẽla? (b) Ndamupi ongangu ya Yesu yi tu kuatisa oku limbuka elitokeko li kasi pokati kutõi kuenda kesunga?

18 Cimuamue haicovo, Yesu ka teyuilile ovisimĩlo vĩvi va kuatele viatiamẽla kakãi. Pole, eye lutõi walua wa linga eci ca sunguluka. Akãi voko Samaria va tendiwile ndava va vĩha nda Vakualofeka. Pole, Yesu ka sumĩle oku kundila olondaka viwa kukãi umue u Samaria ocipepi locisimo coku tapa ovava ko Sukare. Ocili okuti kukãi u samaria ca kala onjanja yatete eci Yesu a litukulula okuti eye mesiya wa likuminyiwa (Yoano 4:​6, 25, 26) Va Fariseo va enda loku popia hati akãi ka ci tava okuti va longisiwa Ovihandeleko via Suku, pole Yesu wa pita otembo yalua poku likolisilako oku longisa akãi. (Luka 10:​38-42) Ndaño oviholo viomanu via sokasaile okuti ka ci tava oku kolela kuvangi weciwa lakãi, Yesu wa lekisa esumbilo kakãi poku eca epuluvi kakãi liovo oku u mõla tete noke liepinduko liaye kolofa. Yesu handi wa va tuma oku ka sapuilako olondonge viaye eci catiamẽla kocina eci ca velapo vali! ​—⁠Mateo 28:​1-10.

19 Ocili okuti Yesu wa lomboluila olofeka “eci esunga li lomboloka.” Olonjanja vialua, Yesu wa ci lingainga ndaño muẽle eye wa kala kohele. Ongangu ya Yesu yi tu kuatisa oku limbuka okuti oku teyuila ocili esunga, ci sukila oku kuata utõi. Yesu wa tukuiwa okuti “Hosi yokepata lia Yuda.” (Esituluilo 5:⁠5) Ivaluka okuti ohosi ondimbukiso yimue yutõi wesunga. Omo liaco ndopo muẽle, Yesu oka linga vali ovilinga vialua viesunga. Eye oka tumbika “esunga kilu lieve,” ndomo mua sunguluka. ​—⁠Isaya 42:⁠4.

Soma Mesiya ‘o Tumbika Esunga Kilu Lieve’

20, 21. Kotembo yetu, ndamupi Soma Mesiya a siata oku tumbika esunga kilu lieve kuenda Vekongelo lia Kristão?

20 Tunde eci Yesu a linga Soma Mesiya kunyamo 1914, eye wa siata oku tumbika esunga kilu lieve. Ndamupi? Eye wa siata oku kuata ocikele coku tẽlisa ocitumasuku caye ci sangiwa kelivulu lia Mateo 24:14. Olondonge via Yesu palo posi va kasi loku vangula lomanu kolofeka viosi ocili catiamẽla Kusoma wa Yehova. Ndeci Yesu a linga, ovo va siata oku kundila olondaka viwa via Suku komanu vosi locituwa cimue ca sunguluka okuti kava lekisa ocame, loku sandiliya omanu vosi, cikale amalẽhe ale akulu, cikale olohuasi ale olohukũi, akãi ale alume okuti va kuata epuluvi lioku kũlĩha Yehova, Suku yesunga.

21 Yesu layevo o kasi loku tumbika esunga vekongelo Liakristão, muna okuti eye Utue. Ndomo ca popiwa vovitumasuku, Yesu wa eca ‘olongavelo viomanu,’ Akristão akulu vakuekolelo vana va songuila ekongelo. (Va Efeso 4:​8-12) Poku tata olomeme vi soliwe via Suku, akulu vaco vekongelo va kuãi ongangu ya Yesu Kristu koku tumbika esunga. Ovo olonjanja viosi va ivaluka okuti Yesu o yongola oco olomeme viaye vi tatiwa ciwa lesunga, okuti ka ci kuete oku kapako ekalo, ocituwa ale ukuasi.

22. Yehova o liyevite hẽ ndati, catiamẽla kovina ka via sungulukile vi lingiwa mulo voluali etaili lilo? Kuenda Suku wa nõla omõlaye Yesu oco a linge nye?

22 Kotembo yi keya kovaso, Yesu oka tumbika esunga kolonepa viosi violuali. Ovina ka via sungulukile via siata oku lingiwa voluali lulo luevĩho, vi kasi loku livokiya. Omãla valua va siata oku fa lonjala, omo liovina ka via sungulukile, ca piãla enene eci tu sokolola kueci catiamẽla kolombongo kuenda kotembo yi pesiwila ño olivova koku panga ovota ovoyaki kuenda oku posuisa omanu vana vakuepela va siata oku vanjiliya ño ovina viavo muẽle. Olohuluwa viomanu va kasi loku fa unyamo lunyamo, omo liovina ka via sungulukile vi kasi loku lingiwa. Omo liaco, ovina viosi ka via sungulukile, vi kokisa onyeño yesunga lia Yehova. Eye wa nõla omõlaye oco a linge uyaki umue wa sunguluka loluali olu ka lua sungulukile, oco ku nyõliwe ovina viosi ka via sungulukile. ​—⁠Esituluilo 16:​14, 16; 19:​11-15.

23. Noke yo Harmagedo, ndamupi Kristu aka tumbika esunga otembo yenda ño hũ?

23 Pole, esunga lia Yehova li kisika vali calua okuti hakukundulako ño lika olondingaĩvi. Eye wa nõla Omõlaye oco a viale “Ndosoma Yombembua.” Noke yuyaki wo Harmagedo, uviali wa Yesu uka tumbika ombembua koluali luosi, kuenda eye oka viala “lesunga.” (Isaya 9:​6, 7) Yesu lonjongole yalua oka mãlusulako ovina ka via sungulukile vina vi koka evalo kuenda ohali mulo voluali. Kolonepa viosi violuali, Yesu oka teyuila esunga liwa lia Yehova. Eci ci kuete esilivilo lialua okuti tu sandiliya oku setukula esunga lia Yehova. Tu sokololi ndomo etu tu pondola oku ci linga.

a Eci Yesu a lekisa onyeño lesunga, wa setukula Yehova, una o ‘temẽla’ evĩho liosi. (Nahumi 1:⁠2) Ndeci, Yehova noke yoku sapuila omanu vaye vakuesino okuti ovo va pongoluisa onjo yaye “ndocilala covingumba,” eye wamisako loku popia hati: “Okutema kuange lonyeño yange vi pesiliwa kocitumãlo cilo.”​—⁠Yeremiya 7:​11, 20.

b Ndomo elivulu limue liovihandeleko li tukuiwa hati Míxena li ci lombolola, hati noke yanyamo amue kueya oku kala oku lisiõsiõla kuomanu omo liondando va seyaile yolopomba via landasaiwa vonembele. Vonjanja yaco, ondando ya tepuluka eci ci soka 99 kolopusendu! Helie wopaileko esilivilo lialua kolomĩlu viaco? Omanu vakuasapulo va popia okuti muẽle ukuavina via landasawaile pocitanda ca kala vonembele, Anasi, Ocitunda Cinene. Kuenje eci ceya oku kuatisa kukuasi walua wepata liaco liutunda. ​—⁠Yoano 18:⁠13.

c Va Fariseo va sokasaile omanu vaño ka va lilongisile, okuti va “siñaliwila.” (Yoano 7:49) Va Fariseo, va popaile okuti omanu vaco vaño ka ci tava okuti va longisiwa ndaño oku landisila kumue lavo, loku lia lavo kuenda ndaño oku likutilila kumosi lavo ka ca tavele. Nda okuti omõla ufeko wa kuela ulume umue ka longisiwile ovihandeleko, ocituwa caco ca sokasawaile ndoku eca ukãi kocinyama. Ovo va popaile okuti omanu vaco ka va kuete elavoko lioku pinduiwa kolofa.