Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 30

Amamiko Oku ‘Endela Vocisola’

Amamiko Oku ‘Endela Vocisola’

1-3. Onima yipi tu kuata poku setukula ongangu ya Yehova yoku lekisa ocisola?

 “ESANJU li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.” (Ovilinga 20:35) Olondaka evi via Yesu, vi lekisa ocili cimue ci kuete esilivilo lialua cokuti: Ca sunguluka kokuetu oku lekisa ocisola cocili ku vakuetu. Tu sanjuka eci vakuetu va lekisa ocisola kokuetu, pole, tu sanjuka vali eci tu ci lekisa komanu vakuavo.

2 Isietu wo kilu wa ci kũlĩha ciwa okuti omunu umue ukuavo ci sule. Ndomo tua lilongisa vovipama via pita vionepa yilo, Yehova eye ongangu ya velapo yocisola. Lomue wa lekisile ocisola lonjila ya velapo, ale vokuenda kuotembo yalua okuti eye ci sule. Anga hẽ ci komõhisa nda o tukuiwa okuti, “Suku ukuesanju?”—1 Timoteo 1:11.

3 Suku yetu ukuacisola o yongola okuti, tu lekisa ovituwa ndevi viaye, ca piãla enene koku lekisa ocisola. Ku Va Efeso 5:1, 2, ku tu sapuila hati: “Lingi olosetukuli via Suku ndomãla va soliwe, kuenda endaili vocisola.” Eci tu setukula ongangu ya Yehova yoku lekisa ocisola, tu kuata esanju li tunda koku eca. Tu kuatavo esanju lioku kũlĩha okuti, tu kasi oku sanjuisa Yehova, momo Ondaka yaye yi tu vetiya ‘oku lisola pokati.’ (Va Roma 13:8) Pole, kuli asunga akuavo lieci tu sukilila oku amamako oku ‘endela vocisola.’

Esunga Lieci Ocisola ci Kuetele Esilivilo

Ocisola ci tu vetiya oku kolela vamanjetu

4, 5. Momo lie ci kuetele esilivilo oku lekisa ocisola ku vamanjetu?

4 Momo lie ci kuetele esilivilo oku lekisa ocisola ku vamanjetu? Vupopi umue wa leluka, ocisola oco ondimbukiso Yakristão vocili. Nda ka tua lekisile ocituwa caco, ka tu ka kuata ukamba wa pama Lakristão vakuavo kuenda alikolisilo etu ka a ka kuata esilivilo kovaso a Yehova. Kũlĩha ndomo Ondaka ya Suku yi tu kuatisa oku kuata elomboloko liesunga lieci tu sukilila oku lekisa ocisola.

5 Yesu vuteke wa sulako womuenyo waye palo posi, wa sapuila olondonge viaye hati: “Ndu wĩhi ocihandeleko cokaliye, cokuti vu lisola pokati; ndeci ame ndo soli, ene lisolivo pokati. Poku ci linga, vosi va ka limbuka okuti vulondonge viange, nda wa lisoli pokati.” (Yoano 13:34, 35) Yesu poku popia okuti “ndeci ame ndo soli,” wa kala oku popia okuti, Akristão va sukila oku lekisa ocisola cimuamue ndeci eye a lekisa. Vocipama 29, tua lilongisa okuti Yesu wa eca ongangu yiwa yoku lekisa ocisola lutima wosi, poku pitisa kovaso olonjongole via vakuavo okuti viaye muẽle ci sule. Etu tu sukilavo oku lekisa ocisola lutima wosi okuti, ci limbukiwa lomanu vosi ndaño muẽle ku vana ka va fendela Yehova. Kuenje, eci tu lekisa ocisola komanu vakuavo, tu ka limbukiwa okuti tulondonge viocili via Kristu.

6, 7. (a) Tua kũlĩha ndati okuti Ondaka ya Yehova yi tõlisa calua esilivilo lioku li lekisa ocisola pokati? (b) Olondaka via Paulu kukanda 1 Va Korindo 13:4-8, vi tiamisiwila vali konepa yipi yocisola?

6 Nye ci popiwa nda ka tu lekisa ocisola? Upostolo Paulu wa popia hati: “Nda . . . si kuete ocisola, nda linga ndocivela ci ñoña ale osimbalu yi yokoya.” (1 Va Korindo 13:1) Osimbalu yi yokoya, yi linga onjuela yimue yi koka ocinyuañi. Nye ci popiwa catiamẽla kocivela ci ñoña? Evi, ovindekaise vimue via sunguluka! Omunu ka kuete ocisola wa lisoka locimalẽho cimue coku sika ci linga onjuela yalua okuti, ka ci vetiya. Omunu waco o kuata ndati ukamba uwa la vakuavo? Paulu wa popiavo hati: “Nda . . . ñuete ekolelo liosi okuti, ndi sondolola olomunda, pole, si kuete ocisola, si cimueko.” (1 Va Korindo 13:2) Sokolola ño handi! Omunu una ka kuete ocisola, ‘hacimueko’ ndaño muẽle o linga ovina vi komõhisa. Eci hẽ ka ci lekisa ciwa okuti Ondaka ya Yehova yi tu vetiya oku lekisa ocisola?

7 Pole, tu lekisa ndati ocituwa caco konjila ndomo tu li tata la vakuetu? Oco tu kuatisiwe oku tambulula epulilo eli, tu konomuisi olondaka via Paulu vi sangiwa kukanda 1 Va Korindo 13:4-8. Ovinimbu evi ka vi tiamisiwila kocisola Suku a tu kuetele, ale kocisola tu kuetele Suku. Pole, Paulu wa kala oku vangula catiamẽla konjila ndomo tu lekisa ocisola ku vakuetu. Eye wa lombolola ovina vimue vieci ocisola ci lomboloka kuenda vieci ka ci lomboloka.

Ceci Ocisola ci Lomboloka

8. Epandi li tu kuatisa ndati konjila ndomo tu li tata la vakuetu?

8 “Ocisola ci pandikisa.” Ocisola ci lomboloka oku pandikisa la vakuetu. (Va Kolosai 3:13) Anga hẽ vosi yetu ka tu sukila oku lekisa epandi la vakuetu? Omo okuti ka tua lipuile kuenda tu kasi oku vumbila kumosi, olonjanja vimue vamanjetu Akristão va tu sumuisa, ale tu va sumuisavo. Pole, epandi loku likandangiya vi tu kuatisa oku liyaka lovitangi vitito vi pondola oku iya pokati ketu kuenje tu teyuila ombembua yekongelo.

9. Tu lekisa ndati uwa ku vakuetu?

9 “Ocisola . . . ci lingainga uwa.” Uwa u lekisiwila kovilinga vioku kuatisa kuenda kolondaka vi situlula okuti, tua kapako vakuetu. Ocisola ci tu vetiya oku sanda olonjila vioku linga uwa, ca piãla enene ku vana va suka. Ndeci, manji umue wa kuka pamue o kasi ulika kuenda o sukila epasu limue li pamisa. Ina umue o tekula omãla lika liaye, ale manji umue ukãi okuti vepata eye lika o vumba Yehova, pamue o sukila ekuatiso. Omunu umue o vela, ale o kasi oku liyaka lovitangi, pamue o sukila oku yeva olondaka viwa vi popiwa lekamba limue ukuacili. (Olosapo 12:25; 17:17) Nda tu eca enanga liatete lioku linga uwa, lonjila eyi tu lekisa okuti ocisola cetu cocili.—2 Va Korindo 8:8.

10. Ocisola ci ka tu kuatisa oku teyuila ndati ocili kuenda oku yuvula oku kemba ndaño ceci ka ca lelukile?

10 “Ocisola . . . ci yolaila locili.” Embimbiliya limue li popia hati: “Ocisola . . . lesanju lialua ci kala konele yocili.” Ocisola ci tu vetiya oku teyuila ocili kuenda oku ‘vangula ocili omunu la vakuetu.’ (Sakariya 8:16) Ndeci, nda omunu tu sole wa linga ekandu linene, ocisola tu kuetele Yehova kuenda omunu waco wa lueya, ci ka tu kuatisa oku teyuila olonumbi via Suku okuti, ka tu seteka oku limbika ekandu, oku u tundila olunda, ale oku kemba kueci catiamẽla kekandu liaco. Ocili okuti, pamue ka ca lelukile oku tava okuti omunu waco wa linga ekandu limue. Pole, oco omunu waco a kuatisiwe lepindiso liocisola li tunda ku Suku kuenda tu yongola eci ciwa kokuaye, tu u vetiya oku tava. (Olosapo 3:11, 12) Omo okuti Tuakristão vakuacisola, tu yongolavo “oku kala vakuacili kovina viosi.”—Va Heveru 13:18.

11. Omo okuti ocisola “cecaila ovina viosi,” nye tu sukila oku linga nda vamanjetu va tu lueyela?

11 “Ocisola . . . cecaila ovina viosi.” Vembimbiliya Kingdom Interlinear ondaka eyi yi lomboloka “oku tuvika ovina viosi.” Kukanda 1 Petulu 4:8, tu tangako hati: “Ocisola ci tuvika akandu alua.” Ocili okuti, Ukristão umue o songuiwa locisola, o ka yuvula oku tenda akulueya osi kuenda ekambo lioku lipua lia vamanji. Olonjanja vialua, akulueya a vamanjetu, atito kuenda tu pondola oku a tuvika locisola.—Olosapo 10:12; 17:9.

12. Upostolo Paulu wa lekisa ndati okuti wa kolelele Filemone kuenda ongangu yaye yi tu longisa nye?

12 “Ocisola . . . ci kolela ovina viosi.” Embimbiliya likuavo lia popia okuti, ocisola “olonjanja viosi ci kuete onjongole yoku tava kueci ciwa.” Ka tu lekisa ekambo liekolelo ku vamanjetu loku patãla olonjanja viosi nda ovo va kasi oku linga ovina lovisimĩlo via sunguluka. Ocisola ci tu kuatisa “oku tava kueci ciwa” catiamẽla ku vamanjetu loku kolela kokuavo. a Konomuisa ulandu umue kukanda Paulu a sonehela Filemone. Upostolo Paulu wa soneha oco a vetiye Filemone oku tambula vali ciwa upika waye Onesimo una wa tilile okuti, kaliye wa linga Ukristão. Paulu ka setekele oku kisika Filemone oku ci linga, pole, wo vetiya locisola. Eye wa lekisa okuti Filemone o linga eci ca sunguluka, poku popia hati: “Nda kolela okuti, o ka linga eci nda pinga, eli olio esunga lieci nda ku sonehelela, momo nda kũlĩha okuti o ka linga eci ca velapo okuti, eci ñasi loku popia ci sule.” (Ocinimbu 21) Poku vetiyiwa locisola, tu kolelivo vamanjetu kuenje ci ka va vetiyavo oku situlula ovituwa viavo via velapo.

13. Tu lekisa ndati okuti tu lavoka ovina viwa ku vamanjetu?

13 ‘Ocisola . . . ci lavoka ovina viosi.’ Ocisola ka ci lekisa lika ekolelo, pole, cecavo elavoko. Omo liocisola, tu lavoka ovina viwa ku vamanjetu. Ndeci, nda manji umue “wa linga ekandu limue okuti eye ka ci limbukile,” tu lavoka okuti o tava kalungulo a eciwa locisola. (Va Galatia 6:1) Tu kuetevo elavoko liokuti vamanji vana va hongua kekolelo, va ka pama vali. Tu lekisavo epandi lavo, loku linga cosi tu tẽla oco tu va kuatise oku pama kekolelo. (Va Roma 15:1; 1 Va Tesalonike 5:14) Ndaño okuti omunu umue tu sole o yapuka vekolelo, tu amamako oku lavoka okuti, eteke limue eye o limbuka akandu aye kuenje o tiuka ku Yehova, ndeci ca linga omõla ocisandui wa tukuiwa volusapo lua Yesu.—Luka 15:17, 18.

14. Epandi lietu li pondola oku setekiwa ndati vekongelo?Ocisola ci ka tu kuatisa oku linga nye?

14 ‘Ocisola . . . ci pandakaisa kovina viosi.’ Epandi li ka tu kuatisa oku lekisa utõi poku liyaka lesumuo, ale lovitangi. Ovina vi seteka epandi lietu, pamue ka vi tundi komanu ka va fendela Yehova. Ovio olonjanja vimue vi tunda muẽle ku vamanji. Omo ka tua lipuile, olonjanja vimue vamanjetu va ka tu sumuisa. Olondaka vi popiwa okuti ka via sokoluiwile, olonjanja vimue vi pondola oku tu sumuisa. (Olosapo 12:18) Pamue ocitangi cimue cekongelo ka ci potoluiwa ndomo tua simĩle. Ocituwa ca manji umue wa sumbiwa, pamue ci tu sumuisa kuenje tu lipula ndoco: “Momo lie Ukristão umue a lekisila ocituwa ndeci?” Eci tu liyaka lovitangi ndevi, anga hẽ tu siapo ekongelo, ale oku liwekapo oku vumba Yehova? Nda tu kuete ocisola, ka tu ci lingi! Ocituwa caco ci ka tu kuatisa oku yuvula oku luluvalela lika kakandu a manji umue okuti, ka tu tẽla oku limbuka cimue ciwa kokuaye, ale ku vamanji vakuavo vekongelo. Ocisola ci ka tu kuatisa oku amamako oku kolela ku Suku kuenda oku kuatisa ekongelo, ndaño omanu vakuavo ka va lipuile va popia ale va linga cimue ci tu sumuisa.—Olosamo 119:165.

Ceci Ocisola ka ci Lomboloka

15. Onya yi lomboloka nye kuenda ocisola ci ka tu kuatisa ndati oku yuvula ocituwa caco ka ca sungulukile?

15 “Ocisola ka ci kuete onya.” Onya yi pondola oku tu kokela esepa omo liovina vakuetu va kuete ndeci: ovokuasi avo, ovikele ale ovoloño. Nda ka tua lavuluile, ocituwa cocipululu ci pondola oku nyõla ombembua vekongelo. Nye ci ka tu kuatisa oku yuvula onya? (Tiago 4:5) Vondaka yimosi, ocisola. Ocituwa caco ci ka tu kuatisa oku sanjukila ovina vakuetu va kuete, ndaño okuti ka tu vi kuete. (Va Roma 12:15) Nda vakuetu va pandiyiwa omo liovoloño va kuete, ale omo liovopange awa va linga, ocisola ci ka tu kuatisa oku yuvula oku sumua omo liovina viaco.

16. Nda tu sole vamanjetu, momo lie tu sukilila oku yuvula oku lipanda omo liovina tu linga kupange wa Yehova?

16 “Ocisola . . . ka ci lipandiya kuenda ka ci litunula.” Ocisola tu kuetele vamanji, ci ka tu kuatisa oku yuvula oku lipanda omo liovoloño tu kuete, ovina tu linga, onima yiwa tu kuata kupange woku kunda, ale ovikele tu tambula vekongelo. Momo nda tua ci linga, ci pondola oku sumuisa vamanji loku liyeva ndu okuti ka va kuete esilivilo. Ocisola, ci ka tu tateka oku lipanda omo liovina Suku a tu ecelela oku linga kupange waye. (1 Va Korindo 3:5-9) Momo, ocisola ka “ci lipandiya” ale ndomo Embimbiliya limue li popia, ocisola “ka ci vetiya omunu oku sima okuti wa velapo calua vakuavo.” Ocisola ci ka tu kuatisa oku yuvula ocisimĩlo cokuti tua velapo vakuetu.—Va Roma 12:3.

17. Ocisola ci ka tu vetiya oku linga nye ku vakuetu? Pole, ocituwa cipi tu sukila oku yuvula?

17 “Ocisola . . . ka ci lingi akutisasõi.” Omunu wosi o linga akutisasõi, ka lekisa esumbilo komanu vakuavo kuenda o va sumuisa. Ocituwa caco ka ci lekisa ocisola, momo ci situlula okuti ka tua sumbilile ovisimĩlo kuenda ekalo liwa lia vakuetu. Pole, ocisola, ci tu vetiya oku kala vakuahenda loku kapako vakuetu. Ocisola ci vetiya oku lekisa ovituwa viwa, ekalo liwa kuenda oku sumbila vamanji. Omo liaco, ocisola lalimue eteke ci ka ecelela oku linga “akutisasõi,” ale oku sumuisa vamanjetu.—Va Efeso 5:3, 4.

18. Momo lie omunu ukuacisola ka kisikila okuti ovina viosi vi lingiwa ndomo eye a yongola?

18 “Ocisola . . . ka ci sandi ovina vialio muẽle.” Catiamẽla kocinimbu eci, Embimbiliya limue li popia hati: “Ocisola ka ci kisika okuti ovina vi lingiwa ndomo tu yongola.” Omunu ukuacisola, lalimue eteke a ka kuata ovisimĩlo viaco, ndu okuti olonjanja viosi ovio lika via suapo. Eye ka kisika vakuavo oku tava kovisimĩlo viaye kuenda oku linga ovina ndomo eye a yongola. Oku ci linga, nda ca lekisa okuti omunu waco ukualonamalãla, ukuepela, kuenje Embimbiliya li popia hati: “Epela li tuala koku kupuka.” (Olosapo 16:18) Nda tu sole muẽle vamanjetu, tu ka sumbila ovisimĩlo viavo kuenda nda ci sukiliwa, tu ka ecelela okuti ovina vi lingiwa ndomo ovo va yongola. Ocituwa caco coku ecelela, ci likuata lolondaka via Paulu viokuti: “Omunu lomunu ka kamameko oku sanda olonjongole viaye muẽle, pole, te viomunu ukuavo.”—1 Va Korindo 10:24.

19. Ocisola ci tu kuatisa oku lekisa ocituwa cipi eci vakuetu va tu sumuisa?

19 “Ocisola . . . ka ci temi lonjanga. Ka ci amamako oku patekela onyeño.” Ocisola ka ci temi lonjanga lovina vakuetu va popia ale levi va linga. Ocili okuti, ka tu sanjuka eci vakuetu va tu sumuisa. Pole, ndaño tu kuete esunga lioku tema, ocisola ci ka tu kuatisa oku yuvula oku amamako lonyeño. (Va Efeso 4:26, 27) Ka tu ka patekela olondaka, ndu okuti tu soneha ovina va tu linga. Pole, ocisola ci tu vetiya oku setukula Suku yetu ukuacisola. Ndomo tua lilongisa kocipama 26, Yehova ecela nda kuli esunga lioku ci linga. Eci a tu ecela, eye ivalako kuenda kovaso yoloneke lalimue eteke a ka tu kangisa omo liakandu tua linga kosimbu. Ka tu sanjuka hẽ omo okuti Yehova kamamako oku patekela onyeño?

20. Nye tu linga nda manji umue wa linga ekandu kuenje o tala ohali omo liekandu liaco?

20 “Ocisola . . . ka ci yolela ekambo liesunga.” Catiamẽla kocinimbu eci, Embimbiliya limue li popia hati: “Omunu ukuacisola ka sanjuka eci umue a linga ocina ka ca sungulukile.” Embimbiliya likuavo li popia hati: “Ocisola lalimue eteke ci sanjuka eci vakuavo va lueya.” Omo okuti ocisola ka ci yolela ekambo liesunga, ka tu ecelela evĩho lalimue. Pole, nye tu linga nda manji umue wa linga ekandu kuenje o tala ohali omo liekandu liaco? Ocisola ka ci tu ecelela oku sanjuka ndu tu popia okuti: “Wa lunga! Oco muẽle a sesamẽlele!” (Olosapo 17:5) Pole, tu sanjuka eci manji umue wa linga ekandu a likekembela kuenje eca ananga a sukiliwa oco a tumbulule vali ukamba waye la Yehova.

“Onjila ya Velapo Vali”

21-23. (a) Nye Paulu a yonguile oku popia eci a soneha hati: “Ocisola lalimue eteke ci tokoka?” (b) Nye tu ka lilongisa vocipama ca sulako?

21 “Ocisola lalimue eteke ci tokoka.” Nye Paulu a yonguile oku popia lolondaka evi? Ndomo ca lekisiwa vulandu, eye wa tukula olongavelo viespiritu Akristão vo kocita catete va tambuile. Olongavelo viaco via kala ondimbukiso yokuti, Suku wa tavele ekongelo liokaliye lia sokiyiwile. Pole, Akristão havosiko va kuatele unene woku sakula, oku imba owanji, ale oku vangula alimi. Olongavelo viaco, ka via kuatele esilivilo lialua, momo via laikele oku imũha. Pole, kua kala cimue ca laikele oku amamako okuti, oco Akristão vosi va sukilile oku kuata, haico ca kuatele esilivilo lialua okuti, olongavelo vioku linga ovikomo vi sule. Paulu wa tukula ocina caco hati: “Onjila ya velapo vali.” (1 Va Korindo 12:31) Yipi ya kala “onjila ya velapo vali”? Onjila yocisola.

22 Ocili okuti, ocisola Cakristão Paulu a lombolola, “lalimue eteke ci tokoka,” ale lalimue eteke ci ka sulila. Toke koloneke vilo, ocisola ca vamanji oco ci situlula olondonge viocili via Yesu. Anga hẽ ka tua siatele oku limbuka ocisola caco vakongelo afendeli va Yehova voluali luosi? Ocituwa caco ci kamamako otembo ka yi pui omo okuti, Yehova wa likuminya omuenyo ko pui kafendeli vaye vakuekolelo. (Olosamo 37:9-11, 29) Omo liaco, tu likolisiliko oku amamako ‘oku endela vocisola.’ Nda tua ci linga, tu ka kuata esanju li tunda koku eca. Handi vali, tu kamamako oku kala lomuenyo kuenda oku kuata ocisola vokuenda kuotembo ka yi pui, poku setukula Suku yetu ukuacisola, Yehova.

Afendeli va Yehova va limbukiwila kocisola va li kuetele pokati

23 Ocipama cilo, ci malusula lonepa yi lombolola ocisola kuenda tua kũlĩhĩsa ndomo tu li lekisa ocisola pokati. Pole, ndomo tua kuatisiwa lovituwa via Yehova ndeci unene, esunga, olondunge kuenda ocisola, ciwa nda tua lipula ndoco: ‘Ndi lekisa ndati ku Yehova okuti ndu u sole?’ Epulilo eli, li ka konomuisiwa vocipama ca sulako.

a Ondaka yokuti ‘ocisola ci kolela ovina viosi,’ ka yi lomboloka oku ecelela okuti vakuetu va tu yapuisa. Embimbiliya li tu lungula ndoco: “Lavululi vana va koka olonepele kuenda ocilondokua; . . . kuenda va yuvuli.”—Va Roma 16:17.