Skip to content

Skip to table of contents

ESAPULO 10

Etande Linene

Etande Linene

OMANU vana ka va kaile vocimbaluku, vamamako lomuenyo wavo ũvi. Toke opo ovo ka va tavele okuti kuiya muẽle Etande. Vamamako oku yola Noha epembe okuti kefetikilo ci sule. Pole oku yola kuavo kueya oku sulila.

Vonjanja yimosi ombela ya fetika oku loka. Kilu kua fetika oku tunda ovava alua ndeci omunu a pesela ovava a kasi vociyenjo. Noha eci a sapuila omanu catiamẽla kocipango ca Suku, wa va lomboluila muẽle ocili. Pole ovo ka va tavele. Omo liaco, eci ombela ya fetika oku loka, ka kua kaile vali epuluvi lioku iñila vocimbaluku. Epito liaco Yehova wa li yika.

Vonjanja yimosi oluali lueyuka ovava. Ovava a linga ndolui lunene. Ovava a fetika oku lundula oviti kuenda ovawe anene loku linga onjuvungo yalua. Omanu omo liusumba walua, va fetika oku londa kolomunda vina via lepa. Kuenje va fetika oku livela okuti nda va yevelile kondaka ya Noha osimbu epito lia kala upulule, nda va kasi vocimbaluku. Pole ka kua kale vali epuluvi.

Ovava amamako oku livokiya. Ombela yaco ya loka eci ci soka 40 kovotanya kuenda 40 kovoteke. Ovava aco a piãlele calua okuti olomunda viosi visõvi, via takatamo. Omanu kuenda ovinyama vina ka via kaile vocimbaluku, viosi via fa ndomo Suku a ci popele. Omanu vana va kala vocimbaluku kuenda ovinyama ovo lika va puluka.

Noha lomãla vaye valume, va linga upange umue uwa poku tunga ocimbaluku. Ovava a yelula ocimbaluku kuenje ca tunda posi, ca telela kilu liovava. Noke eteke limue eci ombela yaca, utanya wa fetika oku tua. Ca kala ocilunga cimue cinene! Kilu lieve kua kala ovava alua. Ocimbaluku oco lika ca kala oku telela kilu liovava.

Ovindululu viosi via kala kilu lieve via nyõliwa. Kilu lieve ka kua kaile vali olondingaĩvi momo viosi via fa. Olonjali viavo viakãi laviovo via fa. Oco hẽ nye ca pita la va isiavo?

Va isiavo ka va kaile omanu vamue vakuetimba liositu. Ovo va kala ovangelo vamue va tundile kilu. Eci Etande lieya, omanu vosi va fa, pole ovo ka va file. Ovo va lipongolola vali vetimba lina va kuatele tete kuenje va tiukila kilu. Ndaño okuti veya oku tiukila kilu, pole ka va tiamẽlele vali kepata liovangelo va Suku. Va linga ovangelo va Satana. Embimbiliya li va tukula hati, olondele.

Noke Suku wa sikisa ofela yalua kilu lieve kuenje ovava a fetika oku pupuluka. Eci papita olosãi vitãlo ocimbaluku ca wila komunda yimue. Noke yoloneke vialua omanu vana va kala vocimbaluku va fetika oku mola oloñoño violomunda. Kuenje ovava amamako oku tepuluka.

Oco Noha wa tundisa ocikuamanga vocimbaluku. Ocikuamanga ca ñuala ñuala kilu lieve pole ka ca sangele apa ci liatela kuenje ca tiukila ku Noha vocimbaluku. Olonjanja viosi Noha a enda loku tuma ocikuamanga, oco ca enda loku tiukila ku Noha.

Noha wa yonguile oku kũlĩha nda ovava kilu lieve a takata. Omo liaco, wa tundisa vali opomba vocimbaluku. Opomba ka ya sangele apa yi liatela, kuenje, ya tiukila ku Noha vocimbaluku. Eci papita oloneke vimue Noha wa tundisa vali opomba onjanja yavali. Opomba ya tiuka kokuaye lemẽla limue li talala. Kuenje Noha wa limbuka okuti ovava kilu lieve a tepuluka. Eci papita oloneke vimue, Noha wa tundisa vali opomba vocimbaluku onjanja yatatu. Onjanja eyi opomba ya sanga apa yi liatela kuenje ka ya tiukile vali kokuaye momo ovava a takata.

Noke Suku wa sapuila Noha hati: ‘Tunda vocimbaluku ove lepata liove kuenda ovinyama.’ Noha lepata liaye kuenda ovinyama va kala vocimbaluku eci ci pitahãla unyamo. Eci va tunda vocimbaluku va kuata esanju liocili.

Study Questions