Skip to content

Skip to table of contents

Esapulo 33: Ceci va Isareli va Yoka Okalunga Kakusuka

Esapulo 33: Ceci va Isareli va Yoka Okalunga Kakusuka

KŨLĨHISA ocina eci. Mose o kasi loku imba ombueti yaye kilu liovava Vokalunga Kakusuka. Eye o kasi kumosi la va Isareli. Pole Fareo lolohoka viaye, va kasi loku fila Vokalunga kaco. Tu konomuisi ndomo ca pita.

Olohoka via va Egito via taka vovova

Etu tua lilongisa okuti Yehova wa tumĩle vofeka Yegito eci ci soka ekũi kafengi. Noke liafengi aco, Fareo wa sapuila va Isareli oco va tunde vofeka yaco. Va Isareli va kala eci ci soka ovita epandu kolohulukãi pole akãi lomãla ka va tendiwile. Kua kalavo owiñi ukuavo womanu va tavele ku Yehova kuenje va kuama va Isareli. Ovo vambata oviunda viavo violomeme lolohombo kuenda olongombe.

Osimbu handi ka va tundile vofeka, va Isareli va pinga ku va Egito uwalo, ulu, kuenda opalata. Omo okuti va Egito va kuata usumba wa fengi a sulako, ovo veya oku eca cosi va Isareli va pinga.

Noke lioloneke vimue, va Isareli va pitĩla Kokalunga Kakusuka kuenje va puyuka. Vokuenda kuotembo yimue yitito Fareo lomanu vaye va fetika oku livela omo lioku eca va Isareli. Ovo va popia hati, ‘nye tua linga ndeti oku eca va Isareli okuti ka va tu vumbi vali?’

Fareo weya oku li tiukamo. Wa pongiya lonjanga akãlu ovita kuenda olohoka viaye. Noke wa fetika oku landula va Isareli leci ci soka 600 kakãlu ovita kuenda akãlu vosi va kala Vegito.

Eci va Isareli va mola Fareo lolohoka viaye, va fetika oku kuata usumba. Ka va kuatele vali epuluvi lioku tila. Ovo va kala pokati Kokalunga kuenje va Egito va kala loku iya konyima yavo. Pole Yehova wa kapa elende limue pokati komanu vaye la va Egito. Omo liaco, va Egito ka va kuatele epondolo lioku mola va Isareli oco va va kundule.

Yehova wa sapuila Mose oco a imbe ombueti yaye kilu liovava Okalunga ka Kusuka. Eci Mose a imba ombueti yaye kilu liovava, Yehova wa nena ofela yalua. Kuenje ovava o vokalunga a litepa pokati.

Va Isareli va fetika oku yoka o kalunga posi ya kukuta. Omo okuti va kala owiñi walua lovinyama viavo, poku yoka okalunga va pita eci ci soka owola yimosi. Noke va Egito va fetika oku mola va Isareli. Kuenje va wila vokalunga.

Eci va wila vokalunga, Yehova wo pako alola akãlu avo okuti va enda lovitangi. Noke va fetika oku kuata usumba walua kuenje va popia hati: ‘Tu tili va Isareli, momo Yehova o kasi oku va kuatisa oku yaka letu.’ Pole ka kua kaile vali otembo.

Ndomo wa ci mola vociluvialuvia, eci oco Mose a linga. Momo Yehova wo sapuila hati veta ombueti yove kilu Liokalunga Kakusuka. Eci Mose a veta ombueti yaye kilu liokalunga, ovava a likongela pamosi. Kuenje va Egito lakãlu kuenda olohoka viavo, va takata vokalunga. Lomue wa supapo!

Va Isareli veya oku kuata esanju lialua omo lieyovo liaco! Ovo veya oku imba ocisungo colupandu ku Yehova hati: ‘Yehova wa yula. Okavalu lomanu va endelako wa va imba vokalunga.’ Miriama manji a Mose wa tikula oñoma yaye kuenje akãi vakuavo vokuamavo loloñoma viavo. Osimbu va kala loku piluka omo liesanju, va imba ocisungo cimuamue hati: ‘Yehova wa yula. Okavalu lomanu va endelako, wa va imba vokalunga.’

Etundilo kocipama 12 toke 15.



Apulilo

  • Alume vañami va Isareli kumue lakãi kuenda omãla va tunda Kegito? Kuenda velie va endela kumue lavo?
  • Fareo wa liyeva ndati pana okuti wa ecelela va Isareli oku enda? Kuenda nye eye a linga?
  • Nye Yehova a linga oco a yovole omanu vaye peka lia va Egito?
  • Nye ca pita eci Mose a veta lombueti yaye kilu liovava o Vokalunga Kakusuka? Noke nye va Isareli va linga?
  • Nye ca pita eci va Egito va iñila vokalunga pana okuti va Isareli va yoka ale?
  • Nye va Isareli va linga oco va lekise esanju kuenda olopandu viavo ku Yehova omo a va yovola?

Apulilo akuavo

  • Tanga Etundilo12:33-36.

    Yehova wa linga eliangiliyo lipi oco omanu vaye va tambule ofeto yupange wosi va linga eci va kala kupika Kegito? (Etu. 3:21, 22; 12:35, 36)

  • Tanga Etundilo14:1-31.

    Olondaka via Mose kelivulu Lietundilo 14:13, 14 vi kuatisa ndati afendeli va Yehova koloneke vilo osimbu va lavoka uyaki wo Harmagedo? (2 Asa. 20:17; Osa. 91:8)

  • Tanga Etundilo 15:1-8, 20, 21.

    Momo lie omanu va Yehova va sukilila oku wimbila ovisungo viesivayo? (Etu. 15:1, 2; Osa. 105:2, 3; Esit. 15:3, 4)

    Miriama lakãi vakuavo eci va yoka Okalunga Kakusuka va imbila Yehova ovisungo. Oco hẽ ongangu ye va sila akãi Akristão koloneke vilo? (Etu. 15:20, 21; Osa. 68:11)