Skip to content

Skip to table of contents

Esapulo 51: Ruti Kuenda Naomi

Esapulo 51: Ruti Kuenda Naomi

VEMBIMBILIYA muli elivulu lia Ruti. Elivulu liaco li lombolola ulandu wepata limue lia kala kotembo yolonganji via va Isareli. Ruti wa kala umalẽhe umue wa tundile kofeka ya va Moavi. Eye ka tiamẽlele kofeka ya va Isareli omanu va Suku. Pole eci a lilongisa ovina viatiamẽla ku Yehova Suku, weya oku sola calua Yehova. Naomi wa kukile ale kuenje wa kuatisa Ruti oku lilongisa ovina viatiamẽla ku Yehova.

Naomi wa kala ukãi umue u Isareli. Eye lulume waye va kuata omãla vavali. Eci vofeka ya va Isareli mua kala onjala, va ilukilile kofeka ya Moavi. Noke ulume wa Naomi wa fa. Omãla va Naomi veya oku kuela akãi va Moavi okuti, Ruti kuenda Arape. Eci papita ekũi lianyamo, omãla vavali va Naomi veya oku fa. Naomi lolondatembo viaye viakãi va sumuĩle calua. Nye Naomi a linga?

Eteke limue Naomi wa sokolola oku tiukila kepata liaye. Ruti la Arape va enda kumue la Naomi oco va kale laye. Osimbu va kala loku linga ungende, Naomi wa popia lavo hati: ‘Tiukili kimbo. Omunu omunu a tiukile konjo ya inaye.’

Naomi wa va sipula, kuenje wa vosika. Noke va fetika oku lila, omo liocisola va kuatela Naomi. Ovo va popia hati: ‘Sio hacoko! Etu tu enda love kepata liove.’ Pole Naomi wa kumbulula hati: ‘Tiukili ño, amãla vange. Ca velapo ene oku tiukila kimbo.’ Omo liaco, Arape wa tiukila kimbo liaye, pole Ruti ka tavele oku tiukila.

Naomi wa popia la Ruti hati: ‘Arape wa tiukila. Lovevo kuama vonjila yaye.’ Ruti wa kumbulula hati: ‘Ku ka seteke oku litepa lame! Ame ngenda love. Oku wenda haiko ngenda, oku oka kala haiko ha kala. Omanu vove, va linga omanu vange. Suku yove o linga Suku yange. Oku oka fila, haiko ha fila kuenda haiko ha kendiwila.’ Eci Ruti a popia olondaka evi, Naomi ka popele vali cimue kokuaye.

Noke kavali kavo va pitila ko Isareli. Kuenje oko va tunga. Ruti wa fetika oku talavaya vepia momo ca kala kotembo yoku ungula osevata. Ulume umue otukuiwa hati Boasi, wa ecelela okuti Ruti ungula osevata vepia liaye. Ove hẽ wa kũlĩha ina ya Boasi? Ina ya Boasi, Rahava una wa kala volupale luo Yeriko.

Eteke limue Boasi wa popia la Ruti hati: ‘Nda yeva ovina viosi viatiamẽla kokuove kuenda ovina wa lingila Naomi. Nda kũlĩha ndomo wa sia olonjali viove lofeka yove. Nda kũlĩhavo ndomo weya kulo komanu vana kua kũlĩhile. Yehova a ku muise onima yiwa.’

Ruti wa kumbulula hati: ‘Acime cange, wa ndingila cimue ca piãla. Kuenda wa ndi lembeleka momo wa vangula lame lohenda.’ Boasi weya oku sola calua Ruti kuenje noke wo kuela. Naomi weya oku sanjuka calua. Pole weya oku sanjuka vali calua eci Ruti la Boasi va cita omõla wavo watete. Omõlaco voluka Ovede. Vokuenda kuotembo Ovede weya oku linga kukululu ya Daviti. Noke tu ka lilongisa vali ovina vikuavo viatiamẽla kokuaye.

Ruti la Naomi

Vembimbiliya kelivulu lia Ruti.



Apulilo

  • Momo lie Naomi a endelele kofeka ya Moavi?
  • Helie wa kala Ruti kuenda Arape?
  • Eci Naomi a popia la Ruti kuenda Arape oco va tiukile kuvangadiavo ovo va kumbulula ndati?
  • Helie wa kala Boasi? Kuenda eye wa kuatisile ndati Ruti la Naomi?
  • Omõla Boasi a cita la Ruti onduko yaye helie? Kuenda momo lie tu sukilila oku wivaluka?

Apulilo akuavo

  • Tanga Ruti 1:1-17.

    Olondaka vipi viocisola cocili Ruti a popia? (Ruti 1:16, 17)

    Ocituwa ca Ruti coku lieca olumue ca lisoka ndati leci “colomeme vikuavo” coku kuatisa olombuavekua vi kasi palo posi koloneke vilo? (Yoa. 10:16; Sak. 8:23)

  • Tanga Ruti 2:1-23.

    Ongangu yipi yiwa Ruti a sila amalẽhe afeko koloneke vilo? (Ruti 2:17, 18; Olosap. 23:22; 31:15)

  • Tanga Ruti 3:5-13.

    Boasi wa tendele ndati onjongole ya Ruti yoku tava oku u kuela ndaño okuti eye ka kalele vali umalẽhe?

    Ocituwa ca Ruti ci tu longisa nye catiamẽla koku lekisa ocisola cocili? (Ruti 3:10; 1 Va Kor. 13:4, 5)

  • Tanga Ruti 4:7-17.

    Alume Akristão koloneke vilo va setukula ndati Boasi? (Ruti 4:9, 10; 1 Tim. 3:1, 12, 13; 5:8)