Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 17

“Lomue o Kuete Ocisola ca Velapo Ndeci”

“Lomue o Kuete Ocisola ca Velapo Ndeci”

1-4. (a) Nye ca pita, eci Pilato a eca Yesu kowiñi wa tema wa kala posamua yelombe liaye? (b) Nye Yesu a linga eci a talisiwa ohali kuenda eci ci votola apulilo api?

 “TALI! Ulume yu!” Olondaka evi, via popiwa Lombiali yo ko Roma, Pondio Pilato, eci a eca Yesu Kristu kowiñi wa tema wa liongoluilile posamua yelombe liaye, komele yo Paskoa yunyamo wa 33 K.K. (Yoano 19:5) Pa pitile lika oloneke vimue, eci Yesu a iñila vo Yerusalãi Ndosoma, yu owiñi wo yolela. Pole, vuteke waco, owiñi ka wa tendele vali Yesu Ndosoma.

2 Va walisa Yesu olonanga viohusu, ndeci olosoma via enda oku wala kuenda va kapa kutue waye ekolowa. Olonanga viaco, via sikĩlila apute vonyima yaye kuenda ekolowa liolosongo lia toma vutue waye kuenje eci ca kala etombo linene kokuaye. Ovitunda vinene via vetiya omanu oku likala Yesu. Ovitunda via kaluka viti: “A valeliwe kuti! A valeliwe kuti!” Lonyeño yalua omanu, va kaluka vati: “Eye o sesamẽla oku fa.”—Yoano 19:1-7.

3 Yesu lutõi walua, wa pandikisa lesepu kuenda kohali. a Eye wa kũlĩhĩle okuti o laika oku fa. Noke keteke lio Paskoa, wa talisiwa ohali yalua kuenda wa pondiwila kuti wekangiso.—Yoano 19:17, 18, 30.

4 Yesu poku eca omuenyo waye, wa lekisa ukamba wocili kolondonge viaye. “Lomue o kuete ocisola ca velapo ndeci okuti, omunu o pesila omuenyo waye akamba vaye.” (Yoano 15:13) Eci ci votola apulilo amue a kuete esilivilo lialua. Anga hẽ ca sukilile okuti Yesu o talisiwa ohali yosi eyi toke kolofa? Momo lie a ci lingila? Omo okuti tulondonge via Yesu, tu kuama ndati ongangu yaye?

Momo Lie Yesu a Sukilile Oku Tala Ohali Kuenda Oku fa?

5. Yesu wa kũlĩhĩle ndati ohali a laikele oku pita layo?

5 Yesu okuti Mesiya wa likuminyiwile, wa kũlĩhĩle ovina via laikele oku pita laye. Eye wa kũlĩhĩlevo ovitumasuku vialua vi sangiwa Vovisonehua vio Heveru okuti, via tukula ohali kuenda olofa via Mesiya. (Isaya 53:3-7, 12; Daniele 9:26) Handi vali, wa sapuila olondonge viaye ohali a laikele oku pita layo. (Marko 8:31; 9:31) Eci va kala oku enda ko Yerusalãi ko Paskoa ya sulako, Yesu wa sapuila ovapostolo vaye hati: “Mõlomunu ambatiwa kovitunda via velapo kuenda ku vakuavisonehua. Kuenje va ko pisila oku fa, loku u weca ku vakualofeka kuenda va ko sepula loku u siyila, o tipuiwa kuenda o pondiwa, pole, keteke liatatu o ka pinduiwa.” (Marko 10:33, 34) Olondaka evi via tẽlisiwa muẽle. Ndomo tua ci mola, Yesu vo sepula, vo siyila, vo tipula kuenda vo ponda.

6. Momo lie ca sukilile okuti Yesu o tala ohali kuenda o pondiwa?

6 Momo lie ca sukilile okuti Yesu o talisiwa ohali kuenda o pondiwa? Kuli esunga linene lieci Yesu a talela ohali yaco toke koku fa. Catete, poku pandikisa Yesu wa lekisa okuti, wa teyuila Uviali loku sivaya onduko ya Yehova. Ivaluka okuti Satana wa popia hati, omanu va vumba ño Suku ocikukũi. (Yovi 2:1-5) Poku pandikisa toke “koku fila . . . kuti wekangiso,” Yesu wa eca etambululo kalundi a Satana. (Va Filipoi 2:8; Olosapo 27:11) Cavali, Mesiya wa tala ohali kuenda wa pondiwila oku tuvika akandu vomanu. (Isaya 53:5, 10; Daniele 9:24) Yesu wa eca “omuenyo waye ndocisembi coku yovola omanu valua” oco va kuate ukamba la Suku. (Mateo 20:28) Catatu, poku tala ohali yaco, Yesu wa “yonjaiwa kovina viosi ndetu.” Eye Ocitunda Cinene, okuti ca kapako “oku hongua kuetu.”—Va Heveru 2:17, 18; 4:15.

Momo Lie Yesu a Ecela Omuenyo Waye?

7. Nye Yesu a sia eci eya palo posi?

7 Oco tu kuate elomboloko liwa lieci Yesu a ecela omuenyo waye, sokolola epulilo eli: Omunu upi o tava oku sia epata liaye, onjo yaye, okuti enda oku tungayala kofeka yiñi, nda eye wa kũlĩha okuti olonungi viofeka yaco va ko likala, loku u talisa ohali oku sulako vo ponda? Kaliye kũlĩhĩsa eci Yesu a linga. Eci handi Yesu keyile palo posi, wa kala kilu la Isiaye. Ocili okuti, Yesu wa tava oku sia ocitumãlo caye kilu kuenje weya palo posi ndomunu. Eye wa kũlĩhĩle okuti omanu va ko likala, va ko sepula, va ko talisa ohali loku u ponda. (Va Filipoi 2:5-7) Nye ca vetiya Yesu oku tala ohali yaco?

8, 9. Nye ca vetiya Yesu oku eca omuenyo waye?

8 Ocina ca velapo ca vetiya Yesu, ocisola a kuatela Isiaye. Epandi liaye ocindekaise cocisola a kuetele Yehova. Ocisola caco, ca vetiya Yesu oku sakalala loku teyuila onduko ya Isiaye okuti, ka va yi sepula. (Mateo 6:9; Yoano 17:1-6, 26) Ocina cikuavo ca velapo, Yesu wa yonguile okuti onduko ya Isiaye yi yelisua kalundi osi a lingiwa. Yesu wa yonguile oku talisiwa ohali omo lioku linga esunga, momo wa kũlĩhĩle okuti epandi liaye, lieca esivayo konduko ya Isiaye.—1 Asapulo 29:13.

9 Esunga likuavo lieci Yesu a ecela omuenyo waye, ocisola a kuetele omanu. Ocisola caco wa ci lekisa tunde kefetikilo lioluali. Embimbiliya li lekisa okuti eci handi Yesu keyile palo posi, wa popia hati: “Nda sanjukilile calua omãla vomanu.” (Olosapo 8:30, 31) Ocisola caye ca muiwa ciwa eci a kala palo posi. Ndomo tua ci mola vovipama vitatu tua lilongisa velivulu lilo, kolonepa vialua Yesu wa lekisa ocisola caye komanu vosi, pole, ca piãla enene kolondonge viaye. Keteke 14 liosãi ya Nisana kunyamo wa 33 K.K., eye wa tu fila. (Yoano 10:11) Ocili okuti, eli halioko lika esunga a lekisila ocisola kokuetu. Tu kasi hẽ oku kuama ongangu yaye? Oco. Tua kisikiwa oku ci linga.

“Lisoli Pokati . . . Ndeci Ame Ndo Soli”

10, 11. Ocihandeleko cipi cokaliye Yesu a eca kolondonge viaye? Vocihandeleko caco mua kongela nye kuenda momo lie ci kuetele esilivilo oku ci pokola?

10 Vuteke waco eci handi Yesu ka file, wa sapuila olondonge viaye hati: “Ndu wĩhi ocihandeleko cokaliye, cokuti vu lisola pokati; ndeci ame ndo soli, ene lisolivo pokati. Poku ci linga, vosi va ka limbuka okuti vulondonge viange, nda wa lisoli pokati.” (Yoano 13:34, 35) Momo lie okuti “oku lisola pokati” “ocihandeleko cokaliye”? Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ca lekisile okuti: “Sola ukuene ndeci o lisole ove muẽle.” (Ovisila 19:18) Pole, ocihandeleko cokaliye, ci kisika oku kuata ocisola ca piãla, okuti ci tu vetiya oku pesila omuenyo wetu vakuetu. Yesu wa ci lekisa poku popia hati: “Eci oco ocihandeleko cange cokuti, vu lisola pokati ndeci ame ndo soli. Lomue o kuete ocisola ca velapo ndeci okuti, omunu o pesila omuenyo waye akamba vaye.” (Yoano 15:12, 13) Ocihandeleko cokaliye ca popia hati: “Sola vakuene, ku ka lisole ove muẽle, pole, tu sukila oku sola ca velapo vakuetu okuti etu muẽle ci sule.” Yesu poku pesela omuenyo waye, wa lekisa ocisola caco.

11 Momo lie ci kuetele esilivilo oku pokola kocihandeleko cokaliye? Ivaluka okuti Yesu wa popia hati: “Poku ci linga, vosi va ka limbuka okuti vulondonge viange, nda wa lisoli pokati.” Ocisola caco, oco ci tepisa Akristão vocili. Tu pondola oku sokisa ocisola caco ndukanda wuvangi. Unyamo lunyamo, ava va endaenda kolohongele viofeka Violombangi Via Yehova, va siata oku wala okokanda kuvangi. Okokanda kaco ka lekisa onduko yomunu kuenda ekongelo a kasi. Ocisola oco ondimbukiso Yakristão vocili, ale oco “ukanda wetu wuvangi.” Ocisola tu li kuetele pokati, ondimbukiso yokuti tulondonge viocili via Kristu. Omo liaco, tu sukila oku li pula ndoco, ‘Ocisola cange ca siata hẽ oku limbukiwa “ndukanda” wuvangi kovina viosi ndi linga komuenyo wange?’

Vocisola Cocili Mua Kongela Nye?

12, 13. (a) Tu lekisa ndati ocisola cocili ku vakuetu? (b) Nye ci lomboloka oku lieca olumue?

12 Omo okuti tulondonge via Yesu, tu sukila oku lisola pokati ndeci eye a tu sola. Eci ci lomboloka okuti tu sukila oku lieca olumue koku kuatisa vamanji. Tu ci linga hẽ ndati? Embimbiliya li popia hati: “Tua kũlĩha ocisola, momo eye wa eca omuenyo waye mekonda lietu kuenda tu sesamẽlavo oku eca ovimuenyo vietu omo lia vamanjetu.” (1 Yoano 3:16) Ndeci Yesu a linga, olonjanja vimue citava okuti tu pesila ovimuenyo vietu vamanji. Eci ku iya alambalalo, pamue tu kapa omuenyo wetu kohele oco ka tu ka pakule vamanjetu kespiritu. Kolofeka vina okuti ku kasi oku pita uyaki omo liolonepele viapata, ci sukila oku teyuila vamanji oco ka va ka kape omuenyo wavo kohele, ndaño okuti pamue ovo ka va tiamẽlele kocikoti cimuamue. Eci omanu vakualuali va linga uyaki, tu nõlapo oku kapiwa vokayike, ale oku fa, pole, oku kuata vovota loku ponda vamanjetu kespiritu hacoko.—Yoano 17:14, 16; 1 Yoano 3:10-12.

13 Oku pesila ovimuenyo vietu vamanji, hayoko lika onjila yoku lekisa ocisola. Olonjanja vimue, tu vetiyiwa oku kuatisa vamanji. Nda tu pondola oku pesila omuenyo wetu vamanji omo liocisola, ka tu tẽla hẽ oku va kuatisavo lovina vitito? Oku lieca olumue ci lomboloka oku siapo olonjongole vietu oco tu kuatise vakuetu. Ci lombolokavo, oku pitisa kovaso ekalo lia vakuetu ndaño okuti oku ci linga ka ca lelukile. (1 Va Korindo 10:24) Kolonepa vipi tu pondola oku lekisa ocisola cocili ku vakuetu?

Vekongelo Kuenda Vepata

14. (a) Kolonepa vipi akulu vekongelo va siata oku lieca olumue? (b) O tenda ndati upange akulu vekongelo va siata oku linga vekongelo liene?

14 Akulu vekongelo va siata oku lieca olumue poku kapako olondaka viokuti, “lavi ocunda.” (1 Petulu 5:2, 3) Handi vali, va tata epata liavo, loku sokiya otembo yoku pasuisa vamanji koñolosi ale kesulilo liosemana. Va pongiya ovipama violohongele kuenda va tata ovina via tiamẽla koku tetulula ovitangi vekongelo. Akulu vekongelo va siata oku talavaya calua kolohongele vimbo, viofeka kuenda va siatavo oku talavaya vocisoko ci tukuiwa okuti, Oseketa Yoku Tetulula Ocitangi Coku Yuvula Oku Sakuiwa Losonde ale Kocimunga ci Nyũla Umue o Vela kuenda vakuavo va talavaya Koseketa Yoku Kuatisa Koku Tunga. Akulu vekongelo va lieca olumue kuenda va pesela otembo, ongusu lovipako viavo poku tata ocunda. Poku ci linga, va lekisa okuti va kuete ocisola cocili. (2 Va Korindo 12:15) Upange wavo ka u soliwe lika la Yehova, pole, u soliwevo la vosi vekongelo.—Va Filipoi 2:29; Va Heveru 6:10.

15. (a) Ekuatiso lipi akãi vakulu vekongelo va siata oku eca? (b) O tenda ndati ekuatiso akãi vakulu vekongelo va siata oku eca kalume vavo eci va tẽlisa ovikele viekongelo?

15 Anga hẽ akãi vakulu vekongelo ka va siatelevo oku kuatisa va veyavo oku tata ocunda? Ocili okuti, ka ca lelukile kakãi vakulu vekongelo oku ecelela alume vavo oku tẽlisa ovikele viekongelo osimbu nda va pesila otembo yavo koku tata epata. Sokololavo akãi vavamanji va nyula akongelo, epandi va siata oku lekisa poku kuama alume vavo kupange waco osemana losemana. Vamue va siapo olonjo viavo kuenda osemana losemana va lala volonjo via li tepa. Akãi vosi va lieca olumue koku kuatisa ekongelo va pandiyiwa omo liocisola cocili va lekisa.—Va Filipoi 2:3, 4.

16. Ovina vipi olonjali Akristão via siata oku linga oco vi tate omãla vavo?

16 Tu lekisa ndati ocisola cocili vepata? Olonjali vi sukila oku likolisilako oku tata omãla vavo kuenda oku “va lungula loku va pindisa ndomo ci likuata leci Yehova a popia.” (Va Efeso 6:4) Pamue o sukila oku talavaya calua oco o sange eteku liepata liove, uwalo kuenda onjo. O sukila oku likolisilako calua oco omãla vove ka va ka fukĩle. Ove o sukilavo oku lilongisa lomãla vove, oku pongiya lavo ovipama violohongele kuenda oku enda lavo kupange woku kunda. (Esinumuĩlo 6:6, 7) Ocisola cocili wa siata oku lekisa, ci sanjuisa Usovoli wepata kuenda ceca elavoko liomuenyo ko pui komãla vove.—Olosapo 22:6; Va Efeso 3:14, 15.

17. Alume Akristão va setukula ndati Yesu koku lekisa ocisola?

17 Alume va setukula ndati Yesu koku lekisa ocisola cocili? Embimbiliya li popia hati: “Ene alume, amamiko oku sola akãi vene ndeci Kristu a sola ekongelo kuenda wa ecela omuenyo waye ekongelo.” (Va Efeso 5:25) Ndomo tua ci lilongisa ale, Yesu wa sola calua olondonge viaye toke eci a vi fila. Alume Akristão va sukila oku lekisa ocisola cocili ndeci ca Yesu, una “ka sandele oku lisanjuisa eye muẽle.” (Va Roma 15:3) Ulume o sukila oku pitisa kovaso olonjongole viukãi waye okuti viaye muẽle ci sule. Eye ka kisika ukãi waye oku pokola lika kokuaye, pole o lekisavo esunguluko poku tava kueci ukãi a yongola oku linga nda ka ci li patãla lolonumbi Viembimbiliya. Ulume o lekisa ocisola, o taviwa la Yehova kuenda ukãi lomãla vaye va lekisavo esumbilo kokuaye.

Nye Ove o ka Linga?

18. Nye ci tu vetiya oku pokola kocihandeleko cokaliye coku lisola pokati?

18 Ndaño okuti oku pokola kocihandeleko cokaliye coku lisola pokati ka ca lelukile, pole, tu kuete esunga lioku ci linga. Momo Paulu wa soneha hati: “Ocisola ca Kristu ci tu vetiya, omo eci oco tua sima okuti, omunu umosi o fila omanu vosi. . . . Kuenje eye wa fila vosi oco okuti, vana va kasi lomuenyo ka va li sanjuisa ovo muẽle, te oku sanjuisa una wa va fila kuenje wa pinduiwa.” (2 Va Korindo 5:14, 15) Omo okuti Yesu wa tu fila, eci hẽ ka ci tu vetiya oku pokola kokuaye? Tu pondola oku ci linga poku kuama ongangu yaye yoku lekisa ocisola cocili.

19, 20. Ombanjaile yipi ya velapo Yehova a tu ĩha kuenda tu lekisa ndati okuti tua sanjukila ombanjaile yaco?

19 Yesu poku popia hati: “Lomue o kuete ocisola ca velapo ndeci okuti, omunu o pesila omuenyo waye akamba vaye” ka kaile loku luluviya. (Yoano 15:13) Poku eca omuenyo waye, eye wa lekisa ocisola ca piãla kokuetu. Ocili okuti, kulivo omunu ukuavo wa lekisa kokuetu ocisola ca velapo. Yesu wa popia hati: “Omo Suku a sola calua oluali, wa eca Omõlaye wongunga okuti, wosi o kolela kokuaye ka nyõliwa, pole, o kuata omuenyo ko pui.” (Yoano 3:16) Ocisola Suku a lekisa kokuetu ca velapo, omo wa eca Omõlaye ndocisembi oco a tu yovole kupika wekandu kuenda koku fa. (Va Efeso 1:7) Ndaño okuti ocisembi ombanjaile yimue ya velapo Yehova a eca kokuetu, Eye ka tu kisika oku yi tambula.

20 Etu muẽle tu nõla nda tu tava ombanjaile Yehova a tu ĩha. Tu ci linga hẽ ndati? Poku ‘kolela’ Komõlaye. Ekolelo liaco, ka li lekisiwila lika kolondaka. Li lekisiwavo kovilinga kuenda ndomo tu ambata omuenyo wetu. (Tiago 2:26) Tu lekisa okuti tua kolela Yesu Kristu poku u kuama eteke leteke. Oku ci linga ci nena asumũlũho cilo kuenda oloneke vi laika oku iya, ndomo tu ka ci lilongisa vocipama ca sulako celivulu lilo.

a Yesu vo siyila olonjanja vivali, tete asongui vetavo, noke asualãli vo ko Roma. (Mateo 26:59-68; 27:27-30) Ndaño lesepu liaco, eye ka liyeyele kuenje wa tẽlisa ocitumasuku ca popia hati: “Sia sitikile ocipala cange kovina vi kutisa osõi kuenda koku siyilua.”—Isaya 50:6.