Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 14

“Owiñi Walua Weya Kokuaye”

“Owiñi Walua Weya Kokuaye”

“Omãla veye ño kokuange”

1-3. Nye ca pita eci olonjali via nena omãla ku Yesu kuenda nye tu lilongisila ku Yesu?

 YESU wa kũlĩhĩle okuti omuenyo waye palo posi wa kala kesulilo. Ndaño okuti kua kambele lika olosemana vimue oco a ende kilu, lopo wa linga upange walua! Eye wa kunda kumue lolondonge viaye volupale luo Perea, ocipepi Lolui Yordão. Ovo va kala oku talavaya ocipepi lo Yerusalãi, kuna Yesu a lila o Paskoa ya sulako.

2 Eci Yesu a mãla oku vangula lasongui vetavo, pa kala onjuela. Omanu va kala oku nena omãla vavo ku Yesu. Omãla vaco, va kuata ovitunga via li tepa. Marko wa popia okuti omãla vaco va kuata 12 kanyamo, osimbu okuti Luka wa va tukula hati, va kala “omãla vatito.” (Luka 18:15; Marko 5:41, 42; 10:13) Ocili okuti, posi pa sangiwa omãla, pa siata oku kala onjuela yalua. Olondonge via Yesu via lemẽla olonjali, loku sima okuti Cime cavo ka kuatele otembo yoku kala lomãla. Nye Yesu a linga?

3 Eci Yesu a ci mola, wa tema. Wa temẽlele velie? Omãla? Ale olonjali? Wa temẽlele olondonge viaye! Eye wa vi sapuila hati: “Eceleli okuti omãla veya kokuange; ko ka va tateki, momo Usoma wa Suku wa tiamẽla ku vana va kasi ndomãla ava.” Yesu wa angata omãla loku va “kapa ovaka” kuenda wa va sumũlũisa. (Marko 10:13-16) Usonehi umue poku tukula olondaka vi sangiwa kelivulu lia Marko, wa lekisa okuti Yesu “wa va kapa ovaka” omo okuti vamue pokati kavo va kala omãla vatito. Eci ci lekisa okuti Yesu wa solele omãla. Kokuaye tu pondola oku lilongisilako ovina vialua via tiamẽla koku lianja.

4, 5. (a) Tua kũlĩha ndati okuti Yesu wa sungulukile? (b) Apulilo api tu ka lilongisa vocipama cilo?

4 Nda Yesu ka lianjale kuenda wa kuatele epela, omãla nda ka veyile kokuaye. Kuenda olonjali laviovo nda ka via nenẽle omãla vavo ku Yesu. O tẽla oku sokolola esanju olonjali via kuata loku limbuka okuti, omãla va kuete esilivilo kovaso a Suku kuenda o va sumũlũisa? Ndaño okuti Yesu wa kuata ocikele cinene, lopo wa lianjele.

5 Nye ca vetiya omanu oku iya ku Yesu? Momo lie Yesu a sungulukilile? Nye tu lilongisila ku Yesu koku lekisa esunguluko? Tu ci konomuisi.

Nye ca Vetiya Omanu Oku Iya ku Yesu?

6-8. Yesu wa kuata ukamba la velie kuenda ocituwa caco ca litepele ndati lasongui vetavo?

6 Poku tanga Avanjeliu, ove pamue o komõha poku mõla okuti owiñi, ka wakuatele ohele yoku amẽla ku Yesu. Olonjanja vialua vo tukula okuti wa ñualiwa “lowiñi wa lua.” “Owiñi walua wo kuama, vamue va tunda ko Galilea.” “Owiñi walua wa liongoluila kokuaye.” “Owiñi walua weya kokuaye.” “Owiñi walua wa kala oku linga ungende kumue laye.” (Mateo 4:25; 13:2; 15:30; Luka 14:25) Olonjanja vialua owiñi, wa enda oku liongoluila kovaso a Yesu.

7 Omanu vaco, va enda oku tukuiwa lasongui vetavo hati, “omanu vaño.” Va Fariseo kuenda ovitunda va enda oku popia hati: “Owiñi owu okuti ka wa kũlĩhĩle Ocihandeleko, wa siñaliwa.” (Yoano 7:49) Noke vakuavisonehua va popia okuti, va Fariseo kuenda ovitunda va kuata muẽle ocituwa caco. Asongui valua vetavo va enda oku pembula omanu vaco, poku likala oku lia lavo, oku landa cimue kokuavo ale oku kala lavo. Momo va simaile okuti, omanu vaco ka va kuete elavoko liepinduko omo ka va kũlĩhĩle ovihandeleko. Kuenje omanu vaco va yuvuile oku kala ocipepi lasongui vetavo, kuenda oku pinga ekuatiso ale onumbi yimue kokuavo. Pole, Yesu wa litepele calua lasongui vaco.

8 Yesu wa kuata ukamba lomanu vaño. Eye wa lia lia lavo, wa va sakula, wa va longisa kuenda wa va ĩha elavoko. Ocili, Yesu wa kũlĩhĩle okuti valua va ka likala oku vumba Yehova. (Mateo 7:13, 14) Eye wa kapeleko omunu lomunu kuenda wa kolelele okuti, ovo va tẽla oku linga eci ca sunguluka. Ocituwa caco, ca litepele calua la va Fariseo kuenda ovitunda omo via kuata ovitima via siva. Pole, va Fariseo kuenda ovitunda vimue, va amẽla ku Yesu kuenje valua pokati kavo va linga apongoloko, oco vo kuame. (Ovilinga 6:7, 15:5) Olohuasi vimue kuenda vana va kemãla, va limbukile okuti Yesu wa sunguluka.—Marko 10:17, 22.

9. Momo lie akãi va solelele oku kala la Yesu?

9 Akãi va solele oku kala la Yesu. Ovo va enda oku pembuiwa lalongisi vetavo. Vakuavisonehua va yuvuile oku longisa akãi ovihandeleko via Suku. Ka va tavaile okuti akãi va imba uvangi vekanga omo ka va koleliwile. Volohutililo viavo, va enda oku eca olopandu omo lioku kala alume! Pole, Yesu lalimue eteke a lavisile akãi. Akãi valua va linga akamba va Yesu kuenje va longisiwa. Umue pokati kakãi vaco, Maria manji a Lasaru una wa tumalele kolomãhi via Yesu, oku u yevelela osimbu Marta a sakalalele loku pongiya okulia. Yesu wa pandiya Maria omo lioku nõla eci ca velapo.—Luka 10:39-42.

10. Yesu wa li tepele ndati lasongui vetavo poku tata olombei?

10 Ndaño muẽle olombei, via solelevo oku kala la Yesu. Pole, asongui vetavo va enda oku vi tata lãvi. Ndaño okuti Ocihandeleko ca Mose ca ecele olonumbi vioku kapa ocipãla vakuavilundu, pole, vocihandeleko caco ka mua sangiwile olonumbi vioku va tata lãvi. (Ovisila ocipama 13) Omanu vakuavilundu, va enda oku tendiwa ndocina cimue ci linga onyanya. Alongisi vetavo va enda oku imba olombole ku vakuavilundu oco va kale ocipãla lavo! Omo lioku tatiwa lãvi ca tĩlile calua kuvakuavilundu oku amela kalongisi vaco, pole, ovo va amela ku Yesu. Umue pokati kavo wa lekisa ekolelo poku popia hati: “A Ñala, nda wa panga, ñayise.” (Luka 5:12) Vocipama ci kuãimo tu ka konomuisa etambululo lia Yesu. Omo liaco, tu pondola oku popia okuti, Yesu wa sungulukile calua.

11. Ovolandu api a lekisa okuti omanu vana va lemelẽlua lakandu va enda oku amela ku Yesu kuenda momo lie ci kuetele esilivilo?

11 Vana va lemelelua lakandu, va lianjele poku amela ku Yesu. Sokolola eci Yesu a kala konjo ya umue u Fariseo. Ukãi umue wa kũlĩhĩwile okuti ukuakandu, wa iñila vonjo kuenje wa kekamẽla kolomãhi via Yesu oku u lilila akandu aye. Wa kala oku yulisa olomãhi via Yesu lasuẽlela, noke wa vi puenya lesinga liaye. Omanu va vetela evelo Yesu, omo a ecelela ukãi oku amela ocipepi laye. Pole, eye wa pandiya ukãi waco loku u sapuila okuti Yehova wa ecela akandu aye omo liekolelo a kuata. (Luka 7:36-50) Koloneke vilo, omanu vana va sima okuti ka va kuete ongecelo yakandu avo, va sukila oku kuatisiwa oco va kuate ukamba la Suku. Nye ca vetiya Yesu oku sunguluka?

Momo Lie Yesu a Sungulukilile?

12. Momo lie ka ci tu komõhisila esunga lieci Yesu a sungulukilile?

12 Ivaluka okuti Yesu wa setukula ciwa Isiaye wokilu. (Yoano 14:9) Embimbiliya li tu sapuila okuti Yehova “ka kasi ocipãla lomunu lomunu pokati ketu.” (Ovilinga 17:27) Yehova “Ukuakuyeva ohutililo” viafendeli vaye vo kolela kuenda ava va yongola oku u vumba. (Osamo 65:2) Ndaño okuti Yehova wa Velapo voluali, eye ecelela okuti omanu va amela kokuaye! Yesu layevo o kuetele ocisola omanu nda Isiaye. Vovipama vi kuaĩmo tu ka konomuisa ocisola co vutima Yesu a lekisa. Omanu va amela ku Yesu omo va limbukile okuti, wa va kuatela ocisola. Tu konomuisi ndomo Yesu a lekisa ocisola caco.

13. Olonjali vi pondola oku setukula ndati Yesu?

13 Omanu va limbuka okuti Yesu wa va kuatela ocisola. Ocisola caco ka ca tepulukile ndaño muẽle ceci a liyaka lasakalalo. Ndomo tua ci mola, eci olonjali via nena omãla vavo ku Yesu, ndaño okuti wa kala lupange walua, wa ecelela okuti ovo veya kokuaye. Yesu wa sila ongangu yiwa olonjali! Oku tekula omãla koloneke vilo, ka ca lelukile. Omo liaco, ci kuete esilivilo nda omãla va limbuka okuti olonjali viavo via sunguluka. Nda ove wunjali, wa kũlĩha okuti olonjanja vimue omo liupange ka ca lelukile oku sapela lomãla vove. O pondola hẽ oku sanda otembo yoku vangula lavo kepuluvi likuavo? Nda wa tẽlisa ondaka yove, omãla va ka limbuka onima yi yilila koku kevelela. Va ka lilongisavo okuti olonjanja viosi va kuata ovitangi, va ka vangula lene.

14-16. (a) Kepuluvi lipi Yesu a linga ocikomo catete kuenda momo lie ca komõhisila omanu? (b) Ocikomo Yesu a linga ko Kanana ca lekisa nye catiamẽla kokuaye kuenda nye olonjali vi lilongisilako?

14 Omanu va limbuka okuti Yesu wa sakalalele lovitangi viavo. Tu kũlĩhĩsi ocikomo catete Yesu a linga. Eye wa lalekiwile kocipito cuvala volupale luo Galilea. Noke kua molẽha ocitangi cimue, okuti ovinyu ya pua! Maria ina ya Yesu, wo pula eci ci lingiwa. Nye Yesu a linga? Eye wa tuma akuenje oku yukisa lovava asanga epandu. Eci usongui wocipito caco a mãha ovava, wa komõha omo a pongoloka ovinyu ya fina. Anga hẽ Yesu wa linga ocikomo caco poku kapa ovaka aye vovava? Sio, ovava “a pongoluiwa ovinyu.” (Yoano 2:1-11) Oku pongolola ocina cimue oco ci linge cikuavo ocikomo komanu. Vokuenda kuanyamo alua, olonoño via siata oku seteka oku pongolola osumbu oco yi linge ulu. Lalimue eteke ci ka tẽliwa, ndaño okuti osumbu lulu ovikete vimue via lisetahãla calua. a Nye ci popiwa catiamẽla kovava kuenda kovinyu? Vovava mu iñila lika ovina vivali. Pole, ovinyu yi lingiwa lovina vialua okuti, via tatama! Oco hẽ momo lie Yesu a lingila ocikomo caco poku tetulula ocitangi cekambo liovinyu kocipito cuvala?

15 Ku sandombua la ndombua, oku tetulula ocitangi caco ka ca lelukile. Momo ocituwa coku laleka omanu ko Isareli, ca kuatele esilivilo lialua. Oku kambela ovinyu kocipito cuvala, nda ca koka osõi kuenda esumuo kolondombua ci kale kepuluvi liaco ale koloneke vikuavo. Ocitangi caco, ca sakalaisa olondombua kuenda Yesu. Kuenje Yesu wa tetulula ocitangi caco. O tẽla hẽ oku limbuka esunga lieci omanu va lianjela laye?

Lekisa komõlove okuti wa sunguluka kuenda wo kapako

16 Kulandu owu, olonjali vi pondola oku lilongisilako cimue. Nye o sukila oku linga nda omõlove weya kokuove kepuluvi limue okuti o kasi lupange walua? Pamue o sima okuti eci omõla a yongola oku vangula, ka ci kuete esilivilo. Ovitangi viove oku vi sokisa levi viomõla, o ka sima okuti viaye ka vi silivila. Ivaluka okuti ovitangi viomõla, vi kuete esilivilo lialua! Nda omõla una ove o sole calua o kuete ocitangi, nda kua ci tetuluile hẽ-e? Lekisa komõlove okuti wa kapako asakalalo aye kuenda o ka likolisilako oku kala onjali yimue ya sunguluka.

17. Yesu wa lekisa ndati umbombe kuenda momo lie ocituwa caco ka ci lombolokela oku hongua?

17 Ndomo tua lilongisa Vocipama 3, Yesu wonjukile haeye wa kala embombe. (Mateo 11:29) Umbombe ocituwa cimue ciwa kuenda ocindekaise coku liketisa vutima. Ocituwa caco, ci linga onepa kapako espiritu kuenda ci kuete elitokeko lolondunge viokilu. (Va Galatia 5:22, 23; Tiago 3:13) Ndaño ceci Yesu a pita lovitangi, wa likandangiya. Umbombe waco, ka wa lombolokele okuti eye wa honguele. Catiamẽla kocituwa eci, ulume umue ukuakukonomuisa Embimbiliya wa popia hati: “Konyima yumbombe kuli utale umue wa pama.” Ocituwa caco ci tu kuatisa oku yuvula onyeño kuenda oku tata vakuetu lumbombe. Nda tua likolisilako oku setukula Yesu koku lekisa umbombe kuenda esunguluko, Yehova o ka tu sumũlũisa.

18. Nye ci lekisa okuti Yesu wa sungulukile kuenda momo lie o simila okuti ocituwa caco ci kuatisa omunu oku amela kokuaye?

18 Yesu wa sungulukile. Eci Yesu a endele volupale luo Turo, ukãi umue weya kokuaye omo omõlaye wa kuatiwile “londele ya tema calua.” Volonjanja vitatu, Yesu wa lekisa okuti ka yonguile oku u kuatisa. Onjanja yatete, ko tambuluile. Yavali, wo sapuila esunga lieci ka yonguilile oku linga eci eye o pinga. Onjanja yatatu, Yesu wa ta olusapo lumue luo kuatisa oku kuata elomboloko lieci ka yonguilile oku ci linga. Anga hẽ eci ca lekisile ekambo liohenda? Anga hẽ omo Yesu ulume umue wa velapo, wa lekisa okuti ukãi ka sesamẽlele oku u linga epingilo? Sio, ukãi waco wa kuata ekolelo. Eye ka pingile lika ekuatiso, pole, wa lipilika ndaño okuti Yesu ka yonguile oku ci linga. Ekolelo ukãi a kuata lia komõhisa Yesu kuenje co vetiya oku sakula omõlaye. (Mateo 15:22-28) Oku sunguluka kua Yesu kuenda onjongole yaye yoku yevelela, kua vetiya omanu oku amela kokuaye!

Ove hẽ wa Sunguluka?

19. Tu pondola oku kũlĩha ndati nda tua sunguluka?

19 Omanu va siata oku sima okuti va sunguluka. Vana va tumĩla, va siata oku popia okuti va sunguluka kuenda olonalavayi viavo vi pondola oku lianja lavo. Vembimbiliya tu sangamo elungulo eli: “Omanu valua va popia lolukandi eci catiamẽla kocisola cavo ka ci pongoloka, pole, helie o pondola oku sanga omunu umue wa koleliwa?” (Olosapo 20:6) Oku popia okuti tua sunguluka ca leluka, pole, tu kasi hẽ oku setukula muẽle ocisola ca Yesu? Pamue ndomo etu muẽle tu tenda ekalo lietu, hacoko vakuetu va tu tenda. Upostolo Paulu wa popia hati: “Esunguluko liene li kũlĩhĩwe lomanu vosi.” (Va Filipoi 4:5) Omunu lomunu o sukila oku lipula ndoco: ‘Vakuetu va ndi tenda ndati? Oluhimo lupi ndi kuete?’

Akulu vekongelo va likolisilako oku lekisa esunguluko

20. (a) Momo lie akulu vekongelo va sukilila oku lekisa esunguluko? (b) Nye ci lekisa okuti tua sunguluka lakulu vekongelo?

20 Akulu vekongelo va siata oku likolisilako oku lekisa esunguluko. Ovo va yongola oku kapako olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 32:1, 2, via linga hati: “Omunu lomunu pokati kavo o ka kala ndocitumãlo coku tila ofela, ndocitumãlo cimue coku vunda ombela yenda lofela yalua, ndolondui viovava vofeka yimue ka muli ovava.” Ukulu wekongelo o pondola lika oku kala ocivundilo, pamue ndocipundo nda wamamako oku lekisa esunguluko. Ocili okuti, oku ci linga ka ca lelukile, pole, akulu vekongelo va tambula ocikele cinene koloneke vilo viohali. Akulu vekongelo va sukila oku yuvula oku limolẽhisa okuti ka va kuete otembo yoku tata olomeme via Yehova. (1 Petulu 5:2) Vamanji vekongelo va likolisilako oku lekisa esunguluko kokuavo, poku lekisa umbombe kuenda oku va kuatisa.—Va Heveru 13:17.

21. Olonjali vi lekisa ndati esunguluko komãla vavo kuenda nye tu ka konomuisa vocipama ci kuaĩmo?

21 Olonjali via siata oku likolisilako oku sanda otembo yoku kala lomãla vavo. Momo eci ci kuete esilivilo lialua! Ovo va yongola okuti omãla vavo va limbuka esilivilo lioku kolela Konjali yulume ale Konjali yukãi. Olonjali Akristão va lekisa umbombe kuenda esunguluko eci omãla vavo va lueya. Olonjali vi longisa omãla vavo lepandi kuenda vi likolisilako oku sapela ciwa lavo. Ocili okuti, vosi yetu tu yongola oku amamako oku lekisa esunguluko ndeci Yesu a linga. Vocipama ci kuaĩmo tu ka konomuisa ohenda ya Yesu, okuti ocituwa cimue ca velapo co kuatisa oku sunguluka.

a Olonoño via kũlĩha okuti osumbu ka ya litepele calua lulu. Koloneke vilo, ndaño okuti olonoño via siata oku pongolola olonepa vimue viosumbu oco vi linge ulu, pole, oku ci linga ca tĩla kuenda ci sukila olombongo vialua.