Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 120

Ovo va Sukila Oku Ima Epako Loku Kala Akamba va Yesu

Ovo va Sukila Oku Ima Epako Loku Kala Akamba va Yesu

YOANO 15:1-27

  • UYUVA WOCILI KUENDA OVIANJA

  • NDOMO TU AMAMAKO VOCISOLA CA YESU

Yesu o kasi oku pamisa olondonge viaye vakuekolelo lombangulo yimue yi kuete esilivilo lialua. Kua tekãva ale, citava okuti va pita ale vokati kuteke. Kaliye eye o ta olusapo lumue lu vetiya calua.

Eye o fetika oku popia hati: ‘Ame nduyuva wocili kuenda Isiange eye ongunja.’ (Yoano 15:1) Olusapo luaye, lu ivaluisa eci ca popiwile ale kovita vianyamo via pita catiamẽla kepata lia Isareli lia tukuiwile okuti uyuva wa Yehova. (Yeremiya 2:21; Hosea 10:1, 2) Pole, Yehova o kasi oku likala epata liaco. (Mateo 23:37, 38) Omo liaco, Yesu o lekisa ocisimĩlo cokaliye. Yesu eye uyuva una Isiaye a kũla tunde eci o waveka lespiritu sandu kunyamo 29 K.K. Pole, Yesu o lekisa okuti, uyuva u lomboloka vali ocina cikuavo.

Eye o popia hati: “[Isiange] o teta ocanja cosi okuti ka cimi epako vokuange kuenda cosi cima epako o ci sonjela oco cime apako alua. . . . Ndeci ocanja ka cimi epako lika liaco, te ci tokeka kuyuva, haico ene, vu tẽla lika oku ima epako nda vu kala vokuange. Ame nduyuva; ene vuvianja.”—Yoano 15:2-5.

Yesu o likuminya kolondonge viaye vakuekolelo okuti eci eye a enda, o tuma oñuatisi yimue, espiritu sandu. Eci ovapostolo lomanu vakuavo va ka tambula espiritu liaco, noke yoku pita 51 koloneke, ovo va ka linga ovianja viuyuva. Kuenje ovianja vi ka likuata omunga la Yesu. Momo lie?

Eye o lombolola hati: “Wosi o kala vokuange, ame ñala vokuaye, eye ima epako; momo nda vu litepa lame, ka vu tẽla oku linga cimue.” “Ovianja” viaco okuti olondonge vakuekolelo, va laikele oku ima epako lialua poku kuama ovituwa viaye, oku lekisa ombili poku sapela lomanu catiamẽla Kusoma wa Suku kuenda oku longisa omanu valua oco va linge olondonge. Nda umue ka yongola oku kala vomunga la Yesu kuenda ka imi epako, nye ci lingiwa? Yesu o lombolola hati: “Nda umue ka kala vokuange, o sokisiwa locanja okuti ci inasiwa.” Handi vali, Yesu o popia hati: “Nda wa kali vokuange kuenda olondaka viange vi kala vokuene, pingi cosi vu yongola kuenje cu wĩhiwi.”—Yoano 15:5-7.

Oku amisako Yesu o lombolola vali eci catiamẽla koku pokola ovihandeleko viaye okuti wa ci vanguile ale olonjanja vivali. (Yoano 14:15, 21) Yesu o tukula onjila yimue ya velapo yi lekisa okuti olondonge viaye vi kasi ale oku ci linga, poku popia hati: “Nda vu pokola kovihandeleko viange, vu kala vocisola cange, ndeci nda pokola kovihandeleko via Tate kuenje ñasi vocisola caye.” Eci ci lekisa okuti mua kongela oku linga ovina vikuavo okuti, oku sola lika Yehova Suku Lomõlaye, ci sule. Yesu o popia hati: “Eci oco ocihandeleko cange cokuti, vu lisola pokati ndeci ame ndo soli. Lomue o kuete ocisola ca velapo ndeci, okuti omunu o pesila omuenyo waye akamba vaye. Ene wakamba vange nda vu linga eci ndu tumi.”—Yoano 15:10-14.

Vokuenda kuolowola vimue, Yesu o ka lekisa ocisola caye poku eca omuenyo waye ku vosi vo kolela. Ongangu yaye yi pondola oku vetiya olondonge viaye oku likuatelavo ocisola cocili pokati. Eci oco ocisola ci ka va situlula ndomo Yesu a ci popia ale okuti: “Poku ci linga, vosi va limbuka okuti vulondonge viange—nda wa lisoli pokati.”—Yoano 13:35.

Ovapostolo va sukila oku limbuka okuti Yesu o va tukula hati “akamba.” Eye o lombolola esunga lieci a va tukuila ndoco eci a popia hati: “Ndu tukuli akamba, momo ndo sapuili ovina viosi nda yeva ku Isiange.” Ovapostolo va kuete ukamba umue wa velapo, momo ovo akamba va koleliwa va Yesu kuenda va kũlĩha ovina Isiaye o sapuila! Pole, oco vamameko oku kuata ukamba waco, va sukila oku ‘ima epako.’ Nda va ci linga, Yesu o va likuminya hati: “Cosi vu pinga ku Tate vonduko yange, eye [o ka ku] cĩhi.”—Yoano 15:15, 16.

Ocisola ci kasi pokati ‘kovianja’ viaco okuti olondonge viaye, ci ka va kuatisa oku pandikisa leci ci ka pita lavo. Eye o va lungula okuti oluali lu ka va suvuka, pole, o va lembeleka hati: “Nda oluali lu u suvuki, ivaluki okuti tete lua suvuka ame osimbu ka luo suvukili. Nda wa kali vakualuali, oluali nda luo soli, omo wa tiamẽli kokualio. Cilo omo okuti ka wakualualiko, . . . oco oluali luo suvukili.”—Yoano 15:18, 19.

Poku lombolola esunga likuavo lieci oluali lu va suvukila, Yesu amisako hati: “Ovo va ko lingili ovina evi viosi omo lionduko yange, momo ka va kũlĩhĩle U wa numa.” Yesu wa popia hati ovilinga viaye vi komõhisa vi pisa vana vo suvuka lolondaka viokuti: “Nda sia lingile pokati kavo ovilimbu vina okuti lomue wa vi lingile, nda ka va kuatele ekandu; pole, cilo ame la Isiange, kavali ketu va tu mola kuenda va tu suvuka.” Ocili okuti, esuvu liavo li kasi oku tẽlisa ovitumasuku.—Yoano 15:21, 24, 25; Osamo 35:19; 69:4.

Yesu o likuminya vali oku tuma oñuatisi okuti, espiritu sandu. Ongusu yaco ya pama yeciwa kolondonge viaye viosi kuenda yi pondola oku va kuatisa oku ima epako loku ‘imba uvangi.’—Yoano 15:27.