Skip to content

Skip to table of contents

Onjila, Ocili Haeye Omuenyo

Onjila, Ocili Haeye Omuenyo

Citava okuti ove o sole oku yeva asapulo awa. Wa kũlĩha hẽ okuti kuli asapulo awa calua ana ove kumue lomanu o sole vu sukila oku yeva?

Asapulo aco awa a sangiwa Vembimbiliya okuti, elivulu limue Ululiki woluali luosi Yehova Suku, a tuma oku soneha tunde osimbu. Velivulu lilo, tu ka konomuisa alivulu akuãla Embimbiliya mu sangiwa asapulo alua awa okuti, vosi yetu tu sukila oku a kũlĩha. Alivulu aco a kũlĩhĩwa lolonduko vialume Suku a tuma oku soneha okuti: Mateo, Marko, Luka, kuenda Yoano.

Ovolandu aco akuãla, olonjanja vialua a siata oku tukuiwa okuti, Avanjeliu akuãla. Avanjeliu aco a lombolola olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu. Handi vali, a lombolola okuti Yesu eye onjila yeyovo ya sokiyiwa la Suku kuenda omo lioku kala Soma Yusoma wa Suku kilu, o ka nena asumũlũho komanu vosi va kolela kokuaye.—Marko 10:17, 30; 13:13.

MOMO LIE KUA SONEHIWILA AVANJELIU AKUÃLA?

Pamue o lipula esunga lieci Suku a tumĩla okuti, ku sonehiwa ovolandu akuãla atiamẽla komuenyo wa Yesu kuenda kalongiso aye.

Ci kuete esilivilo oku kũlĩha ovolandu alua atiamẽla ku Yesu. Sokolola ocindekaise cokuti, alume vakuãla va vandekela ulongisi umue wa kemãla. Ulume o tãi kovaso yulongisi, ukuakutambula elisimu. Ulume o kasi kondio ondotolo. Ulume o kasi kepĩli, ukuakupipa olõsi kuenda ekamba lia velapo liulongisi. Ulume wakuãla, una o kasi konyima yulongisi, eye umalẽhe pokati ka vosi. Alume vaco vakuãla, vakuacili, pole, va tiamisila utima kovina via litepa. Nda ovo va sonehele ulandu umue watiamẽla kolondaka ale kovopange wulongisi, citava okuti ovolandu aco akuãla nda a lekisa ovina via litepa. Poku konomuisa ovolandu osi akuãla loku sokolola kovimãho via litepa, lovisimĩlo viomunu lomunu, tu pondola oku kuata elomboloko lia suapo liovina ulongisi a popia levi a linga. Eci ci lekisa okuti tu kuatisiwa poku kuata ovolandu akuãla atiamẽla komuenyo Wulongisi wa Velapo okuti, Yesu.

Oku amisako locindekaise, ulume ukuakutambula elisimu, o yongola okuti ulandu waye u vetiya ovitima via va Yudea. Omo liaco, o sokiya ciwa alongiso amue ale ovolandu, oco a kuatise omanu vaco. Pole, ndotolo o tiamisila ulandu waye koku sakula omanu ale ovilema. Omo liaco, eye ka lombolola ovolandu osi a sonehiwa lulume ukuakutambula elisimu, pole, o a soneha lonjila yimue ya litepa. Ekamba lia velapo liulongisi, li tiamisila calua ulandu waye kovisimĩlo kuenda kovituwa viulongisi waco. Ulandu wulume umalẽhe, ka wa luile kuenda u teta onimbu. Pole, ovolandu aco osi a suapo. Ovina evi vi lekisa okuti, oku kũlĩha ciwa ovolandu akuãla omuenyo wa Yesu, ci vokiya ukũlĩhĩso wetu watiamẽla kovopange aye, kalongiso kuenda kekalo liaye.

Citava okuti omanu vamue va popia vati ‘Evanjeliu lia Mateo’ ale ‘Evanjeliu lia Yoano.’ Eci ka ci lekisa okuti ovisimĩlo viaco via pia, momo vavanjeliu aco mu sangiwa ‘olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu Kristu.’ (Marko 1:1) Omo liaco, tu pondolavo oku popia okuti, kuli lika evanjeliu limosi ale olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu, vi sangiwa vovolandu akuãla a eciwa kokuetu.

Omanu valua vakuakulilongisa Ondaka ya Suku, va sokisa, loku sokiya ovovangi kuenda ovolandu a sangiwa kelivulu lia Mateo, Marko, Luka kuenda lia Yoano. Vokuenda kunyamo 170 K.K., usonehi umue wo ko Suria o tukuiwa hati Taciano wa likolisilako oku kuama onjila yaco. Eye wa limbuka okuti alivulu aco akuãla a suapo kuenda a tunda ku Suku. Noke eye wa soneha o Diatessaron okuti velivulu liaco limosi wa kongelamo ovolandu omuenyo wa Yesu kuenda upange waye woku kunda.

Elivulu lilo, Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo, lia kuamavo onjila yimuamue lelivulu Diatessaron, pole, elivulu lilo lia suapo vali kuenda lia sokapo okuti elivulu Diatessaron li sule. Momo cilo tu pondola oku kuata elomboloko lia suapo lioku tẽlisiwa kuovitumasuku vialua viatiamẽla ku Yesu kuenda kalusapo aye. Elomboloko liaco li tu kuatisa oku kũlĩha ovina a popia, levi a linga kuenda oku kũlĩha otembo ovolandu aco a pita. Ovina via lembuluiwa, via siatavo oku tu kuatisa oku kuata elomboloko liovina vimue kuenda oku kũlĩha ovisimĩlo viasonehi. Ocili okuti, lomue o tẽla oku lombolola ciwa ndomo ovolandu aco a likuama. Pole, elivulu lilo Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo, li lombolola ovolandu aco lonjila yimue ya sunguluka haiyo ya suapo.

ONJILA, OCILI HAEYE OMUENYO

Poku tanga elivulu lilo, sandiliya etosi liesapulo lia velapo li sangiwamo li pondola oku ku kuatisa kumue lomanu o sole. Ivaluka okuti Yesu wa sapuila upostolo Tomasi hati: “Ame ndinjila, haime ndicili, haime ndimuenyo. Lomue iya ku Isia, te lame.”—Yoano 14:6.

Elivulu lilo, Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo, li ka ku kuatisa oku kũlĩha esunga lieci Yesu a tukuiwila hati, “onjila.” Tu pondola oku likutilila lika ku Yehova Suku vonduko yaye. Handi vali, Yesu eye onjila yi tu kuatisa oku linalisa la Suku. (Yoano 16:23; Va Roma 5:8) Omo liaco, vonduko ya Yesu, tu pondola oku taviwa la Suku.

Yesu eye “ocili.” Eye wa popia ocili kuenda wa linga ovina vi likuata locili. Ca kala ndu okuti ocili ci kasi vokuaye kuenda wa tẽlisa ovitumasuku vialua okuti noke via linga “oco” vokuaye. (2 Va Korindo 1:20; Yoano 1:14) Ovitumasuku viaco, vi tu kuatisa oku limbuka ocikele ca Yesu koku tẽlisa ocipango ca Suku.—Esituluilo 19:10.

Yesu Kristu eye “omuenyo.” Poku eca omuenyo waye kuenda osonde yaye ya lipua ndocisembi, ca ecelela okuti tu kuata ‘omuenyo wocili’ okuti, ‘omuenyo ko pui.’ (1 Timoteo 6:12, 19; Va Efeso 1:7; 1 Yoano 1:7) Eye o ka kalavo “omuenyo” komanu valua va fa, eci va ka pinduiwa lelavoko lioku kala komuenyo otembo ka yi pui, Vocumbo Celau.—Yoano 5:28, 29.

Vosi yetu tu sukila oku kuata elomboloko liocikele ca Yesu vocipango ca Suku. Tu lavoka okuti, o sanjukila oku lilongisa ovina vialua viatiamẽla ku Yesu—‘onjila, ocili haeye omuenyo.’