Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 86

Omõla wa Nyelile o Tiuka

Omõla wa Nyelile o Tiuka

LUKA 15:11-32

  • OLUSAPO LUOMÕLA WA NYELILE

Osimbu Yesu a kasi vo Perea, kutakelo Wolui Yordão, o ta alusapo luomeme ya nyelela kuenda luocingangu co dracma ca nyelela. Alusapo aco a tu longisa okuti tu sukila oku sanjuka eci umue wa linga ekandu a likekembela kuenda o tiuka ku Suku. Va Fariseo la vakuavisonehua va lundila Yesu okuti o kuete ukamba la vakuakandu. Anga hẽ omanu vaco vakualundi va lilongisa cimue kalusapo Yesu a ta? Anga hẽ va kuete elomboloko ndomo Isietu wo kilu a liyeva eci umue ukuekandu a likekembela? Cilo Yesu o ta olusapo lumue lu komõhisa oco a lombolole etosi lia velapo liulandu owu.

Olusapo lu lombolola eci catiamẽla ku isia umue o kuete omãla vavali, kuenje olusapo luaco lu tiamisiwila calua komõla umalẽhe. Va Fariseo la vakuavisonehua, lomanu vakuavo va kasi oku yevelela Yesu, va sukilile oku lilongisa kueci eye a vangula catiamẽla komõla umalẽhe. Pole, tu sukilavo oku kapako eci Yesu a popia catiamẽla ku isia kuenda komõla uveli, momo tu pondolavo oku lilongisila kokuavo. Omo liaco, sokolola kalume ava vatatu osimbu Yesu a lombolola olusapo.

Kuenje Yesu o fetika loku popia hati: “Ulume umue wa kuata omãla vavali valume. Umalẽhe waco, wa vangula la isiaye hati, ‘A tate, nyĩhe onepa yange yukuasi.’ Kuenje isia wa va tepela pokati ovipako viaye.” (Luka 15:11, 12) Omõla umalẽhe o yongola ovipako viaye osimbu isiaye a kasi komuenyo. Eye o yongola ovipako viaye cilo, oco a ka likalile loku sandola ocipiñalo caye ndomo a yongola. Oco hẽ, nye eye a linga?

Yesu o lombolola hati: “Eci pa pita oloneke vimue, omõlaco umalẽhe wa kongela ovina viaye viosi kuenje wa linga ungende kofeka yimue yo kupãla kuenje oko a ka sandowaile ovina viaye viosi loku ambata omuenyo umue ũvi.” (Luka 15:13) Eye ka nõlelepo oku kala konjo yavo loku tatiwa la Isiaye, pole, wa enda kofeka yikuavo. Kuenje oko a ka sandowaile onepa yukuasi waye loku ambata omuenyo umue wayele kuenda uvasi. Noke o liyaka lovitangi ndomo Yesu a ci lombolola volondaka vi kuãimo.

Eye o popia hati: “Pana okuti wa pesela ovina viosi, vofeka yaco mueya onjala yalua kuenje wa fetika oku suka. Noke wa pinga upange konungi yimue yofeka yaco kuenje wo tuma [kovapia aye] oku tata ocunda colongulu. Kuenje [wa fetika oku livela] okulia kuolongulu, lomue wo wĩha cimue.”—Luka 15:14-16.

Ocihandeleko ca Suku ci popia okuti olongulu via vĩhisua, pole, omõla waco o sukila oku talavaya koku tata olongulu. Eye o yeva onjala yalua okuti, o kuata onjongole yoku lia okulia kuna kua siata oku eciwa lika kovinyama okuti, olongulu a kasi oku tata. Omo okuti o kasi oku tala ohali yalua kuenda wa sumua calua, ‘olondunge viaye viyamo.’ Nye a linga noke? O vangula lika liaye hati: “Olonalavayi via isiange vi kuete okulia kualua, osimbu okuti ame ñasi kulo oku fa lonjala! Mbotoka kuenje ngenda ku isiange loku u sapuila hati: “A Tate, nda lingila ilu ekandu kuenda ove. Si sesamẽla vali oku tukuiwa okuti ndimõlove. [Ndi tende ño ndonalavayi yove.]’” Noke eye wa votoka yu wa enda ku isiaye.—Luka 15:17-20.

Isiaye u tata ndati? Anga hẽ o tema loku u pisa omo liuveke waye woku tunda konjo? Ale o tĩlisa utima waye kuenje ka tambula omõlaye? Nye nda wa linga nda eye wa kaile omõlove ulume ale ukãi?

OMÕLA WA NYELILE O SANGIWA

Yesu o lombolola ovisimĩlo kuenda ocituwa isia a lekisa poku popia hati: “Osimbu [omõla] a kala ocipãla, isiaye wo mola, wo kuatela ohenda kuenje wa lupukila kokuaye, wo pupola kapepe loku u sipula locisola.” (Luka 15:20) Ndaño okuti isia wa yeva ekalo liomuenyo ũvi omõla a kala oku ambata, lopo wo yolela. Lulandu owu asongui va va Yudea, vana va li tukula okuti va kũlĩha kuenda va fendela Suku, va limbuka hẽ ndomo Isietu wo kilu a liyeva eci umue wa linga ekandu a likekembela? Anga hẽ va limbuka okuti Yesu o kasivo oku lekisa ocituwa caco coku yolela?

Poku mola esumuo liomõla pamue isia wa limbuka okuti eye wa likekembela. Isia u lama locisola, oco omõla a lianje loku litavela akandu aye. Yesu amisako poku popia hati: “Kuenje omõla wo sapuila hati, ‘A Tate, nda lingila ilu ekandu kuenda ove. Si sesamẽla vali oku tukuiwa okuti ndimõlove.’”—Luka 15:21.

Isia o handeleka apika vaye hati: ‘‘Yayuliko! kopi ocikutu ca velapo, u walisi kuenda u kapi onela komuine waye, loku u walisa olohaku kolomãhi viaye. Neni okangombe ka lẽla, ka ipayi oco tu lie loku linga ocipito, momo omõlange u wa file, yu o kasi vali lomuenyo; wa nyelile, yu wa sangiwa.” Kuenje vosi “va sanjuka.”—Luka 15:22-24.

Vepuluvi liaco, omõla uveli o kasi kepia. Yesu o popia eci catiamẽla kokuaye hati: “Osimbu a kala oku iya poku pitĩla ocipepi lonjo, wa yeva ovisikilo lolomiluko. Kuenje wa vilikiya umue pokati kapika yu wo pula eci ca kala oku pita. Eye wo tambulula hati, ‘Manjove weya kuenje isiove wa ipa okangombe ka lẽla, momo wa tiuka luhayele uwa.’ Pole, eye wa tema kuenje wa likala oku endako. Noke isiaye weya oku u livondela. Eye wa tambulula isiaye hati, ‘Tala! Nda ku vumba anyamo alua kuenda sia la sinila olonumbi viove, haimo kua la nyĩha okahombo oco ndi ka lie lakamba vange. Pole, eci omõlove u wa pesela ukuasi wove lovipuepue a tiuka, wo wipaila okangombe ka lẽla.’”—Luka 15:25-30.

Ndeci ci pita lomõla uveli, vakuavisonehua la va Fariseo, va pisa ohenda lesakalalo Yesu a lekisa komanu vaño kuenda ku vakuakandu. Omo lioku pisa Yesu okuti o linga ukamba lomanu vakuakandu, oco co vetiya oku ta olusapo olu. Ocili okuti, omunu wosi o pisa ohenda ya Suku, o sukila oku lilongisila kulandu owu.

Yesu o malusula olusapo poku lombolola eci isia a sapuila omõla uveli hati: “Amõlange, ove otembo yosi o kasi lame kuenda ovina viosi okuti viange, viovevo. Pole, tu lingi ocipito loku sanjuka, momo manjove wa file, o kasi vali lomuenyo, wa nyelile kuenje wa sangiwa.”—Luka 15:31, 32.

Yesu ka lomboluile eci omõla uveli a linga noke. Pole, noke lioku fa kua Yesu kuenda epinduko liaye, “owiñi walua wovitunda wa tava kekolelo.” (Ovilinga 6:7) Vowiñi waco, citava okuti mua kongelele vana va yeva olusapo lu komõhisa lua Yesu luatiamẽla komõla wa nyelile. Ocili okuti, pamue ovo va limbuka ekandu liavo kuenda va likekembela kuenje va tiuka ku Suku.

Oku upisa keteke liaco, olondonge via Yesu citava okuti via lilongisa atosi a velapo eye a longisa kulandu owu u kuete ndeti esilivilo. Etosi liatete li tu longisa okuti, tu sukila oku kala vakualondunge poku amamako oku kala pokati kafendeli va Suku, loku tatiwa la Isietu o tu kuetele ocisola okuti, ka tu yapukila koku sandiliya ayele “kofeka yimue yo kupãla.”

Etosi likuavo lieli okuti, nda tua yapuka vonjila ya Suku, tu sukila oku lekisa umbombe woku tiuka ku Isietu, loku kuata vali ohenda yaye.

Handi vali, tu pondolavo oku lilongisa etosi likuavo ketepiso liocituwa ca isia coku yolela loku ecela kuenda kocituwa comõla uveli ka yolelele manjaye haeye wa lekisa ocikumbiti. Ocili okuti, afendeli va Suku va likolisilako oku kala vakuakuecela loku yolela eci umue a likekembela lutima wosi, kuenje o tiuka ‘konjo ya isiaye.’ Omo liaco, tu sanjuki nda manji umue ‘wa file, o kala vali lomuenyo,’ kuenda ‘wa nyelile o sangiwa.’